Povežite se sa nama

Izdvojeno

MORSKO DOBRO I ULCINJ: Opština traži veću decentralizaciju

Objavljeno prije

na

Ključni razlog zaostajanja Ulcinja u odnosu na druge primorske opštine su mala ulaganja koja zvanično iznose tek jedan euro po stanovniku!? U lokalnoj upravi, kojom dominantno rukovodi DPS, tvrde da je to slučaj i u zoni morskog dobra i traže da se formira „Morsko dobro Ulcinja“

 

Predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović kaže da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, najveći dio svog budžeta prikupi baš na prostoru ove opštine. Konstatujući da se preko 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, nalazi upravo u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima.

„Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije Morskog dobra i formirati „Morsko dobro Ulcinja“, uvjeren je Dabović, koji je, inače, i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, stranke koja dominantno vodi lokalnu upravu u Ulcinju u posljednjih pet godina.

No, u Građanskom pokretu URA tvrde da su u pitanju manipulacije sa građanima i resursima ove opštine. ,,Jer, DPS je 2018. godine zajedno sa ’strateškim partnerima’ glasao za betonizaciju najveće nepravde prema Ulcinja u vidu granice Morskog dobra, koja je na nekim mjestima čak i dva kilometra od mora. Sada tri godine kasnije, odnosno nakon gubitka vlasti oni traže nekakvu decentralizaciju“, kaže odbornik te stranke u opštinskoj Skupštini Omer Bajraktari.

A upravo je on odnedavno šef kancelarije JP Morsko dobro za opštine Ulcinj i Bar, koja bi, kako je saopšteno, trebalo da doprinese efikasnijem radu i saradnji sa lokalnim vlastima na obostrano zadovoljstvo.

Tako nije bilo gotovo tri decenije, čega je svjesno novo rukovodstvo u toj instituciji koje najavljuje promjenu odnosa prema Ulcinju. ,,Ulcinj zaslužuje poseban tretman u narednom periodu. Sav novac koji se ovdje prikupi biće vraćen. Kompletna logistika upravljanja biće u kancelariji Morskog dobra u Ulcinju“, tvrdi predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović i ističe da se jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom može promijeniti loš imidž koji je godinama važio kada je Morsko dobro u pitanju.

On je ocijenio odličnim što se na ulcinjskim kupalištima, koja su, što je i ova sezona pokazala, najbolji dio ulcinjske turističke industrije, vijori 11 plavih zastavica dodajući da će ih ubuduće biti još više.

,,Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredijelili smo sredstva u iznosu od 1,3 miliona eura za niz projekata i sanacija u Ulcinju, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprijedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale“, dodaje Rađenović.

No, Ulcinjani su još uvijek skeptični jer su prije dvije godine takođe bila slična obećanja i praktično ništa nije urađeno. I tako godinama, od 1993, dok su prihodi Morskog dobra konstantno rasli. Tako nije bilo samo ove godine, jer je zbog krize izazvane pandemijom umanjena zakupna cijena u zoni morskog dobra za 50 odsto.

Možda se to najbolje vidi na Bojani, gdje je za 20 godina broj privremenih objekata sa 240 narastao na oko 600. Jer, u Ulcinju su i obale rijeke – morsko dobro!?

To nije, naravno, slučaj na drugoj strani Bojane, u Albaniji, gdje na obalama ove rijeke gotovo da nema tzv. privremenih objekata.

A iz Morskog dobra su najavili da će ovog mjeseca krenuti u projekat uređenja pristaništa u podnožju zidina Starog grada, odnosno realizaciju investicije od oko 600.000 eura, te uređenje pješačke staze od Hotela Albatros do rta Đerane.

Navodi se da će se zajednički rješavati problem divljih deponija u zaleđu Velike plaže, kao i onih na prostoru Ade Bojane gdje ih ima preko 75!?

Istovremeno ulcinjski zakupci plaža očekuju promjenu prakse u zoni morskog dobra i kada su inspekcije u pitanju, tj. da će se tokom zime sarađivati na izradi nove regulative za Morsko dobro kada su poslovi inspektora u pitanju.

Naime, nedostatak spasilaca bio je jedan od ključnih problema ovog ljeta na ulcinjskoj rivijeri, jer su nadležni organi tražili od zakupaca da imaju jednog spasioca na 50 metara plaže. To je, kako navode, u praksi bilo nemoguće ostvariti, pa će se u narednim mjesecima raditi na rješavanju ovog problema.

,,Platio sam zbog toga kazne u visini od 4.200 eura, ali nijesam ljut, jer su se inspektori korektno ophodili”, kaže zakupac plaže Safari Zefa Delić.

I prema riječima vlasnika plaže Copacabana Prelje Škrelje, ujedno i predsjednika zakupaca plaža u Ulcinju, Uprava za inspekcijske poslove je ispunila obećanje, i pokazala znatno više razumijevanja prema njima. ,,Sada to očekujemo i od Morskog dobra, kako bismo svi zajednički radili na ostvarivanju što boljeg turističkog proizvoda naše opštine, odnosno da i naši gosti i mi i država budu zadovoljni”, navodi Škrelja.

 

Linija morskog dobra, Solana, Bojana i – cunami

U Ulcinju smatraju da još uvijek ni­je ja­sno što se pod­ra­zu­mi­je­va pod „mor­skim do­brom“. ,,Naime, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, spa­da u mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je mor­ska, ali je proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ribar i Starograđanin Ismet Karamanaga.
Prema njegovim riječima, i sadašnja gra­ni­ca ni­je zakonska, odnosno, kako se navodi u pravnom aktu, „šest metara od najvećeg ta­lasa pri­li­kom naj­ve­ćeg ne­vreme­na“. „U ne­kim zo­na­ma, na području ulcinjske Velike plaže, ona ide čak dva ki­lo­me­tra u kopno, što mo­že da ob­u­hva­ti je­di­no ta­las cu­na­mija“, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo