Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Bajraktarović je, gostujući ovim povodom u emisiji Boje jutra na TV Vijesti saopštio da je dolina Grebaje kompletna privatno vlasništvo. ,,To što se stvar desila na privatnom posjedu umnogome mijenja stvar. Nama su, što se tiče privatnih imanja, nadležnosti jako skučene”. Zakon o šumama ne prepoznaje i nema kaznene odredbe za sječu šume u privatnom posjedu.

Krčenje šume moglo je potrajati i duže, usljed čega bi i šteta bila veća, jer taj dio Prokletija kontrolišu tek dva nadzornika nacionalnog parka. Čitavi park, 16 630 hektara – njih devet.

Đ.V. je ekološkom inspektoru koji je izašao na teren kazao da nije znao da ne smije da proširi postojeći put kako bi došao do svog posjeda bez odobrenja nadležnih institucija. Taj je inspektor potom obavijestio Osnovno državno tužilaštvo u Plavu o slučaju, pozvavši se na Zakon o zaštiti prirode, koji ga prepoznaje kao krivično djelo. Šumski inspektor se pojavio tek dva dana kasnije, jer je već bio na radnom zadatku. On  pokriva područje čak tri opštine – Gusinja, Andrijevice i Plava. Tada je vlasniku izdao prekršajni nalog, sa kaznom od 300 eura, ali samo za dio nedjela – izgradnju 600 metara novog puta bez odobrenja i projektne dokumentacije.

,,Izostanak pravovremene reakcije nadzornika, službe zaštite i uprave u odnosu na obim izvedenih radova i štetu koja je napravljena u Nacionalnom parku Prokletije, samo dodatno potvrđuje uzaludnost postojanja ovog javnog preduzeća”, saopštila je izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.

Ona ukazuje da je neophodno  hitno pristupiti utvrđivanju krivice, procesuiranju odgovornih kao i sanaciji terena. ,,Razmjere izvedenih radova i velika šteta koja je napravljena dodatno potvrđuju da su za realizaciju ovoga ‘posla’ bili potrebni dani. Cijeli kilometar puta je probijen teškim mašinama koje su osim stabala preturile i veće količine zemlje što dodatno urušava ekosistem u inače zakonom zaštićenoj prirodnoj zoni”, napomenula je Azra Vuković.

,,Ukoliko želimo da u potpunosti zaštitimo Prokletije, mi moramo da obeštetimo građane koji tu imaju privatne posjede. To nije zaokružen sistem, a ja nijesam ni generalni direktor, ni ministar. Radimo u skladu sa mogućnostima”, kazao je  Bajraktarović u Bojama jutra. On tvrdi da je, otkako je postao direktor u maju prošle godine, uputio 14 prijava o bespravnoj gradnji koje su u nadležnosti lokalne uprave. Ni na jednu inspekcija nije reagovala i izašla da obiđe teren. To je česta pojava, kako je još istakao, zato što Nacionalni park Prokletije nema  plan privremenih objekata, jer za to nije bilo uslova.

,,Ugrožavanjem doline Grebaja i planine Volušnice ugrožava se cjelina masiva i krši se zakon države Crne Gore. Uvjereni smo da se pored narušavanja izvornog ambijenta, ovakvim nedozvoljenim zahvatima otvara i perspektiva daljeg obimnijeg ugrožavanja i devastacije planinske prirode sa svim njenim unikatnim reljefnim karakteristikama i nedokučivom nizu elemenata, najprije flirističkih i glacioloških, koji Prokletije smještaju među naučno najvrjednije djelove reljefa Crne Gore i jugoistočnih Dinarida”, oglasili su se iz Planinarsko-sportskog kluba Očnjak na oficijalnoj Fejsbuk stranici.

Kako su istakli, Prokletije tek treba istraživati, i zato je nedopustivo zadiranje u njihove prirodne resurse. ,,Već smo vidjeli jako ozbiljna narušavanja prostora u djelovima doline Ropojane. Volušnica je vidikovac od posebnog značaja, jer otvara pogled na visokoplaninski kompleks Karanfila koji čini jedan od najimpozantnijih kraških pejsaža cjelokpunog prokletijskog masiva. Ukoliko budu dozvoljeni ovakvi zahvati u planinskom masivu koji već uživa mjere formalne zaštite, u Crnoj Gori će pobijediti deviza koja je izraz primitivizma: ‘Samo je iskorišćen proctor, vrijedan prostor’”.

Nacionalni park Durmitor koji je gotovo potpuno razoren u blizini Crnog jezera, parkovi prirode Komovi i Orjen, spomenik prirode – kanjon Cijevne, Skadarsko jezero gdje, maltene, svakodnevno krivolovci dinamitom love ribu, i brojna druga zaštićena područja – godinama su žrtve nemara, što nadležnih, što nesavjesnih građana. Prijeti opasnost da im se pridruže još neke – poput kanjona Komarnice.

Doline i visokoplaninski grebeni Volušnice čuvaju bogato materijalno-kulturno nasljeđe Crne Gore. Taj predio posljednjih godina mami istraživače. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je, početkom ove godine, prihvatila inicijativu da se uspostavi zaštita kamenog sunčanog časovnika sa Prokletija, koji je na Volušnici otkrio crnogorski arheolog Miloš B. Petričević u oktobru 2021. Riječ je o jedinstvenom arheoastronomskom nalazu na području Crne Gore.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo