Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u  državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne

Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.

Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz  “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.

Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.

Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.

Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su  za Monitor u državnoj kompaniji.

Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

U obrazloženju presude sudije Borka Lončara, kojom su oslobođeni svi osmoro osumnjičeni za ovaj slučaj,  navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela prokopanog u Višem sudu, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih

„Tunel ostaje sramota za one koji su radili na njemu zbog štete koji je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju. Za optužene nema dokaza da su izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret”. Tako je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar  obrazložio oslobađajuću presudu grupi kojoj se sudilo zbog prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u Podgorici. Slučaj je  razobličio sve manjakovasti i amaterizam javne i tajne službe bezbjednosti.

Prokopani tunel u Višem sudu nije otkriven radom bezbjednosnih organa, već igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11.septembra 2023. iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina.

U depou se čuva oko 100.000 predmeta: dokaza, droga, oružje… Do danas nije utvrđeno šta je sve ukradeno iz njega. Viši sud se nalazi u samom centru Podgorice, u blizini najviših državnih institucija – Skupštine, Vlade, Centralne banke i zgrade Predsjednika države.

„Investitor akcije je  ozbiljna kriminalna grupa iz Crne Gore“ „Riječ je o jednoj od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Vi procijenite o kojoj je riječ“„Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, ubjeđivao je crnogorsku javnost tadašnji vrh Uprave policije, Ministrastva Unutrašnjih poslova i odlazeće vlade, nakon što je 11.septembra otrkiven tunel u depou podgoričkog Višeg suda.  Ministar policije u to vrijeme bio je Filip Adžić, premijer Dritan Abazović, a vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić.

Prvi čovjek policije Nikola Terzić tada je, odgovarajući na novinarsko pitanje – što nedostaje iz depoa, kazao da nedostaju određena vatrena oružja iz određenih predmeta, ali i da je njegovo lično mišljenje da je cilj bio da se dođe u posjed određenih predmeta koji potencijalno sjutra mogu baciti na koljena čitave  istrage protiv jedne kriminalne grupe potvrđujući da govori o „kavčanima“.

„Na korak smo bliže motivu kopanja tunela. Većina identifikovanih ima kriminalnu prošlost“, samo je jedna od izjava koju je medijima nakon otvaranja istrage dao ministar Adžić.

Šta je bio motiv prokopavanja tunela nije poznato ni nakon okončanja sudskog postupka.

Premijer u tehničkom mandatu, njegovi saradnici, pojedini ministri i viskorangirani policajci, tih dana su za račun lične promocije, šetkajući  po tunelu – mjestu „zločina“,  kontaminirali tragove. Na kraju su donijeli odluku da se rupa zakopa. Odluka o zakopavanju tunela,  sudeći prema obrazloženju sudije Lončara, već tada je oslobodila krivice grupu protiv koje je kasnije vođen i okončan sudski postupak. Prošlog petka sudija je bio precizno jasan – tunel nije trebalo zatvoriti.

Vlada je 28. septembra 2023. donijela odluku da se tunel zatrpa, što je i učinjeno početkom oktobra, čime su, kako je konstatovao sud, onemogućene dalja istražna postupanja i analiza.

Podsjetio je da je odluka tadašnje izvršne vlasti bila da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma, te da usljed takve odluke vještak građevinske struke nije mogao obaviti svoj zadatak.

“Sud zaključuje da bezbjednosni sektor ne samo da nije spriječio kopanje tunela i ne samo da ga nije otkrio nego je i dozvolio da se prokopani tunel prije okončanja sudskog postupka zatvori i zatrpa i da se neke istražne radnje ne preduzmu kvalitetno. Niz propusta dovodi do zaključka o ozbiljnoj nestručnosti osoba u toj oblasti”- kazao je sudija Lončar.

U obrazloženju presude navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih.

U presudi sudije Lončara navodi se da je jedan od osumnjičenih, Vladimir Erić bio u policijskoj stanici u Loznici 8. septembra 2023., tri dana prije otkrivanja tunela, u vrijeme kada mu je optužnicom stavljeno na teret da je kopao.

Za Predraga Mirotića, optuženog da je upravljao jednim od vozila korišćenih u izvršenju krivičnog djela, utvrđeno je da video-snimci zbog lošeg kvaliteta ne omogućavaju identifikaciju osobe, vozila ili registarskih oznaka. Ni za Nikolu Milačića nije utvrđeno učešće, osim tvrdnje Katarine Baćović da joj je pomogao da iznajmi stan u Njegoševoj ulici. Sud je ocijenio da na osnovu tog iskaza nije moguće zasnovati krivičnu odgovornost.

Sud je takođe oslobodio Marijana Vuljaja, jer nije bilo dokaza da je znao za bilo kakvo krivično djelo Baćović. Za Veljka Markovića, Milana Markovića i Dejana Jovanovića sud je utvrdio da su boravili u Crnoj Gori, ali dokazima nije utvrđeno njihovo prisustvo u tunelu, iznajmljenom stanu, depou.

Ostaju brojna pitanja na koja ni nakon više od dvije godine nema odgovora. Jedno od njih je svakako motiv, koji ni do danas nije utvrđen. Isključen je onaj u koji je mjesecima javnost uvjeravao tadašnji premijer tehničke Vlade Dritan Abazović,  koji je u medijima tvrdio da je iz Depoa ukradena puška iz sudskog postupka koji se vodio zbog ubistva direktora i glavnog i odgovorog urednika Dana Duška Jovanovića.

Sudija Lončar naveo je u obrazloženju presude da  ni droga niti drugi predmeti iz spisa nijesu dokazano bili cilj, a oni koji su kopali, da su željeli, mogli su da saznaju gdje se nalaze predmeti većeg značaja.

Zbog svojih javno iznijetih tvrdnji četiri mjeseca od otkrivanja tunela, Abazović se pojavio i  kao svjedok u istrazi. Međutim,  pozvao se na obavezu čuvanja službene tajne jer je riječ o operativnim informacijama koje su saopštene na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Tužilaštvo je najavilo da će se žaliti na odluku suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Prazne klupe, odgođene sjednice i političke igre – tako izgleda svakodnevica u nekim sjevernim lokalnim parlamentima. Istovremeno, čekaju važne odluke, ili se usvajaju iz drugog ili trećeg pokušaja

U više sjevernih opština lokalni parlamenti suočavaju se sa ozbiljnim problemima u funkcionisanju, jer održavanje sjednica sve češće zavisi od prisustva odbornika opozicije. Zbog izostanka kvoruma, sjednice se odlažu i po nekoliko puta, što usporava donošenje važnih odluka i odlaganje usvajanja akata od ključnog značaja za svakodnevni život građana i nesmetano funkcionisanje lokalnih uprava.

Ponekad je razlog za nedostatak kvoruma “samo” nemarnost i neodgovornost pojedinog odbornika vladajuće većine, koji ne prisustvuju sjednicama bez jasnog razloga. Međutim, u drugim slučajevima prazne klupe odražavaju dublje probleme u okviru vlasti. Nedovoljan broj prisutnih predstavnika vladajuće većine često ukazuje na ozbiljne  nesuglasice ili “igrice” unutar izvršne vlasti, koje se, za sada, uglavnom kriju od javnosti, ali direktno utiču na rad lokalnih parlamenata i odlaganje važnih odluka koje bi trebalo da olakšaju svakodnevni život građana.

Nastavak sjednice Skupštine opštine (SO) Pljevlja, zakazan za 6. oktobar, ponovo je odložen jer u sali nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje. Od ukupno 23 odbornika vladajuće većine, u sali se pojavilo samo osam, zbog čega je predsjednica lokalnog parlamenta bila primorana da prekine sjednicu. Sedmicu prije sjednica je takođe prekinuta, a iz opozicije su tvrdili da je to urađeno zbog neslaganja unutar vladajuće većine, izazvanog inicijativom za smjenu predsjednika Opštine Darija Vraneša (Nova srpska demokratija), koju je podnijela Demokratska partija socijalista (DPS).

Odbornik DPS-a Haris Alavać pozvao je predsjednika Opštine da podnese ostavku ”jer je očigledno nema podršku odbornika vladajuće većine ili da pozove na raspisivanje lokalnih izbora”. Nedovoljan broj odbornika vladajuće većine prilikom drugog pokušaja da se održi sjednica, koja je prvobitno zakazana za 29. septembar,  iz opozicije su komentarisali nastojanjem da niko svojim prustvom ne obezbijedi kvorum.

S druge strane, dio predstavnika vladajuće većine tvrdi da u Pljevljima ne postoji kriza lokalne vlasti. Odbornik Nove srpske demokratije (NSD) Božidar Jelovac objasnio je da na sjednici kluba nije bilo razgovora o smjeni Vraneša, već da su problem predstavljale “dvije, tri tačke” dnevnog reda koje se odnose na lokalna pitanja i sa kojima dio odbornika nije bio dovoljno upoznat.

Saopštenjem za javnost, zbog navodnih ozbiljnih nesuglasica u lokalnoj izvršnoj vlasti, oglasio se prije par dana i nezavisni odbornik Saša Ječmenica. On je kazao da su odsustva odbornika Demokratskog fronta (DF) postala uobičajena praksa. On je  naglasio da unutrašnji sukobi unutar DF-a, posebno zbog neslaganja predsjednika opštine i lokalnog partijskog lidera Milana Lekića, dovode do taktičkih podjela i opstrukcija u radu parlamenta. Iako se ne slaže sa svim potezima Vraneša, Ječmenica nije podržao inicijative za njegovu smjenu pokrenute od bivših kolega iz DPS-a, smatrajući da iza njih stoje interesi organizovane kriminalne grupe koja pokušava da preuzme kontrolu nad lokalnom upravom.

Lokalni parlament u Pljevljima ima 34 odbornika, a za punovažno odlučivanje potrebno je 18.

Prva jesenja sjednica mojkovačke SO održana je tek iz drugog pokušaja 7. oktobra, nakon što je na neformalnom sastanku vladajuće većine odbornik Socijalističke narodne partije (SNP) Miloš Rajković dao obećanje da će doći. Njegovo i prisustvo odbornika Ujedinjene Crne Gore (UCG) Saše Jokića nedostajalo je za kvorum 29. septembra. Opozicija nije željela da omogući  kvorum ,pa je zasijedanje prekinuto već nakon prve tačke dnevnog reda.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate) ponovio je za Monitor da postoje razmirice u mojkovačkoj vladajućoj većini. On je objasnio da su te nesuglasice vezane za izvršnu vlast i nastavak saradnje do redovnih izbora koji će se održati sredinom 2027. godine. Vladajuću mojkovačku većinu formalno čine Za budnost Mojkovca (osam mandata), Demokrate (četiri mandata), Ne damo Mojkovac (dva mandata), URA (dva mandata) i Ujedinjena Crna Gora (jedan mandat).

“Među vladajućom većinom, koja broji 17 odbornika, a za formiranje i funkcionisanje vlasti dovoljno je 16 odbornika, iako se svaka kriza vlasti reflektuje na Skupštinu. Uprkos tome što smo održali sjednicu, što je pokazalo visok demokratski kapacitet zakonodavne vlasti, postoje mimoilaženja i nesuglasice vezane za izvršnu vlast i nastavak saradnje do redovnih izbora koji će se održati sredinom 2027. godine”, rekao je Janketić.

On ocjenjuje da je “svakako, poslije četiri godine, vrijeme da se razgovara o nastavku saradnje”. Prema riječima predsjednika SO, “nedostatak komunikacije i soliranje pojedinih činioca vlasti hronični su problemi koji mogu dovesti u pitanje buduće funkcionisanje”. Zbog toga najavljuje novi sastanak većine. Podsjeća “da niko nema mandat da vlada sam i da donosi odluke u ime svih, niti da se ponaša monopolistički” .

Iz  Opštinskog odbora Ujedinjene Crne Gore prethodno su saopštenjem za javnost pozvali “predstavnike većine u lokalnom parlamentu da sjednu i dogovore se na dobro i u korist sugrađana”. Ocjenjuju da  dodatno vrijeme i produženi mandat Skupštini u Mojkovcu “treba prihvatiti kao šansu da se uradi više i bolje, a ne da se prave političke smicalice”. Tvrde da  ta stranka već skoro četiri godine podržava lokalnu vlast, iako je u početku smatrana nepotrebnom.

Ni lokalni parlament Andrijevice nije imao kvorum na sjednici zakazanoj za 30. septembar. Falili su odbornici Pokreta Evropa Sad, koji čine dio vladajuće većine u toj varoši, kao i odbornici opozicije iz redova Građanskog pokreta “Za budućnost naše djece”. U sali je bilo svega 12 odbornika vladajuće koalicije iz redova SNP-a, Demokrata, Nove, DNP-a i Vasojevićkog pokreta Ujedinjenja, što nije bilo dovoljno za dalji rad lokalnog parlamenta.

Iz PES-a su objasnili da njih niko nije konsultovao oko utvrđivanja dnevnog reda i da je to razlog što se odbornici ovog političkog subjekta nijesu pojavili na sjednici. PES u SO ima četiri odbornika. Vladajuću većinu u Andrijevici čine koalicija SNP – Demokrate, PES, dok su u opoziciji DPS i građanska lista “Za budućnost naše djece”. Vlast ima 16 odbornika od ukupno 30 odbornika lokalnog parlamenta.

U kolašinskoj većini, navodno, vlada idila, ali ne uspijevaju da „disciplinuju“  sve odbornike da sjede tokom trajanja sjednica lokalnog parlamenta, pa čak ni prilikom glasanja. Zbog toga se dešavalo da se o jednoj tački dnevnog reda glasa dva puta, tek nakon što nedostajući odbornici uđu u salu. To što fale odbornici vlasti često je uzrokovalo i grubo kršenje Poslovnika.

Nepostojanje kvoruma, česta odsustva i taktiziranje pojedinih odbornika jasno pokazuju ozbiljan problem neodgovornog ponašanja u lokalnim parlamentima. Umjesto da redovno prisustvuju sjednicama i odlučuju u interesu građana, neki članovi vladajućih većina i opozicije koriste svoj mandat za političke igre i unutrašnje obračune, čime blokiraju donošenje ključnih odluka i ugrožavaju stabilnost lokalne vlasti. Takva praksa ne samo da obesmišljava demokratski proces, već i direktno pogađa svakodnevni život građana, ostavljajući opštine u stalnoj nesigurnosti i zavisnosti od interesnih sukoba političkih aktera.

                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ