Protekla godina nije bila djelotvorna za pravosuđe nakon što političari u više navrata nijesu uspjeli da se dogovore o izboru Ustavnog suda, Sudskog savjeta i vrhovnog tužioca. Dosadašnju percepciju o radu tužilaštva značajno je popravilo Specijalno državno tužilaštvo pod rukovodstvom Vladimira Novovića
Crna Gora ostaje „umjereno“ spremna za Evropsku uniju kada je u pitanju pravosudni sistem. To je ocjena Evropske komisije u posljednjoj godini. Nakon promjene vlasti na parlamentarnim izborima vrlo malo se radilo na reformi pravosuđa uprkos dogovorima, pregovorima i obećanjima da će to biti prioritet sada već dvije smijenjene vlade.
Mali broj promjena dolazio je sporo usljed institucionalne krize u pravosuđu. U VD stanju nalaze se Sudski savjet, Vrhovni sud, Vrhovno tužilaštvo, većina nižih sudova i tužilaštava, dok Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje.
Promjene su veoma sporo došle u tužilaštvu. Početkom ove godine Maja Jovanović izabrana je za VD vrhovne državne tužiteljike a tek u martu imenovan novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Tome su prethodile izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, koje su omogućile izbor Tužilačkog savjeta po novim pravilima, i Zakona o radu, koji je smanjio godine za penzionisanje javnih funkcionera i službenika. Na osnovu tog zakona u penziju je ispraćen Novovićev prethodnik Milivoje Katnić zajedno sa još devet tužilaca. Na isti način razriješeno je 23 sudija.
Za Sudski savjet poslanici još nemaju rješenje jer ne mogu skupiti dvije trećine, odnosno tri petine od njihovog ukupnog broja, koliko je potrebno za izbor četiri člana tog tijela. Tako sudska grana vlasti gotovo obezglavljena čeka dogovor političara, dok optužnice za organizovani kriminal čekaju bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije kažu da je sprovođenje ključnih pravosudnih reformi i dalje u zastoju. „Bilans rezultata u odnosu na sudsku odgovornost i dalje je ograničen. Efektivna nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa treba dalje da se jača, uključujući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promjena u skladu s evropskim standardima“, piše u Izvještaju EK.
Skupština Crne Gore nije izabrala članove Sudskog savjeta na vanrednoj sjednici 17. avgusta, niti u drugom krugu 20. septembra. Savjet ima deset članova kojima je mandat četiri godine, ali je postojećim iz redova uglednih pravnika produženo VD stanje, jer poslanici u Skupštini ne mogu da se dogovore o izboru novih članova od 2018. godine, kada im je prestao puni mandat. Sudski savjet je institucija koja bira i postavlja sudije, odnosno treba da obezbijedi nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija.
Početkom decembra propao je četvrti pokušaj za izbor četvoro sudija Ustavnog suda jer nijedan od predloženih kandidata, koji su se prijavili na četiri javna poziva, nije dobio potrebnu većinu u Skupštini. Od ukupno sedam sudija Ustavnog suda, Crna Gora ima tri. Sudije Ustavnog suda bira parlament na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.
Crna Gora čeka i na izbor novog vrhovnog državnog tužioca, koji je skoro tri godine u VD stanju. Maji Jovanović je krajem jula Tužilački savjet ponovo produžio šestomjesečni mandat. Ona je treći tužilac koji tu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti. Njoj 5. februara ističe drugi mandat i više po zakonu ne može biti izabrana.
Tužilački savjet se obratio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i nadležnom Odboru kako bi hitno razmotrili izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu, odnosno, člana 48 stav 4 i 5, ali i brisanje stava 6, kojim je određeno da ista osoba najviše dva puta po šest mjeseci može biti u VD stanju na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva. Savjet tako pokušava da, ukoliko dođe do zakonskih izmjena, sačuva tužiteljku Maju Jovanović na čelnom mjestu u Vrhovnom državnom tužilaštvu sve dok se ne izabere neko da u punom kapacitetu rukovodi tužilačkom organizacijom. Male su šanse da ovaj predlog prođe jer će Skupština tek na proljeće imati prvo redovno zasijedanje.
Sjednici tog tijela, kada se raspravljalo o slanju dopisa parlamentu, nije prisustvovao član Stevo Muk koji je dan kasnije poslao saopštenje u kojem je naveo da bi izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, bez odgovarajućeg procesa javne rasprave ,,donio više štete, nego koristi”. NVO Akcija za ljudska prava (HRA), je kritikovala tu odluku da se informisanja javnosti, predlože Skupštini izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima bi se produžio mandat sadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovnog državnog tužioca sve do izbora u punom mandatu. Oni su saopštili i da je Venecijanska komisija već kritikovala takve ad hominem izmjene zakona jer ugrožavaju pravnu sigurnost.
,,Zabrinjava tendencija da se prvo predlažu rješenja kojima se VD stanja u nedogled održavaju – sjetimo se tri člana Sudskog savjeta koji su već devet godina u tom tijelu, umjesto četiri; i drugo, da se predlažu zakonska rješenja, kojima bi se određeni nosioci pravosudnih funkcija smijenili, poput bivšeg GST-a Milivoja Katnića, ili zadržali na funkciji i poslije isteka mandata, poput ovih sada predloženih, koji se odnose na VD VDT-a Maju Jovanović”, navela je HRA.
Dosadašnju percepciju o radu tužilaštva značajno je popravilo Specijalno državno tužilaštvo pod rukovodstvom Vladimira Novovića. Istraživanje OEBS-a pokazuje da je u posljednjih 12 mjeseci čak 41,3 odsto ispitanika primijetilo uglavnom promjene nabolje u radu Državnog tužilaštva, dok 47,8 odsto anketiranih ne vidi promjene u radu državno-tužilačke organizacije. Tokom istraživanja koje je sprovedeno 2020. godine svega 17 odsto ispitanih primijetilo promjene nabolje u radu Državnog tužilaštva. Gotovo polovina ispitanika istakla je da podržava rad Novovića.
Njegovi tužioci i Specijalni policijski tim tokom devet mjeseci krenuli su na najviše funkcionera bivšeg, ali i aktuelnog režima. Sa jedne strane, podigli su optužnice protiv Medenice i Jovanića (još nijesu potvrđene), uhapšen je agent i sin bivšeg policijskog funkcionera Petar Lazović, pokrenuta je istraga za „prvi milion“ predsjednika Mila Đukanovića, uhapsili su bivše direktore Plantaža Veselina Vukotića i Vericu Maraš, dok je sa druge strane uhapšen visoki funkcioner Građanskog pokreta URA Rade Milošević, osumnjičen da je sa mjesta direktora Uprave prihoda i carina organizovao šverc cigareta sa zaposlenima u tom državnom organu. Aktuelan je i predmet dodjele stanova funkcionerima, gdje su osumnjičeni poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, koji su u ime Vlade bivšeg režima odlučivali o stambenim potrebama zaposlenih.
Međutim, ni u jednom od ovih predmeta nadležni sudovi nijesu potvrdili optužnicu, dok su Medenica, Lazović, Vukotić i Maraš pušteni da se brane sa slobode. Ishod ovih procesa odlučiće u kojem pravcu će se kretati „umjereni napredak“ pravosuđa koji za sada drži Novovićev tim.
Sudija traži novu optužnicu za „državni udar“
Specijalni tužilac Saša Čađenović uhapšen je krajem godine zbog sumnje da je radio za organizovanu kriminalnu grupu i štitio navodno korumpirane policajce Petra Lazovića i Ljuba Milovića. Sudija za istragu mu je odredio pritvor od 30 dana.
Čađenovićev bivši nadređeni Milivoje Katnić tvrdi da je tužilac uhapšen kako bi se opstruirao predmet za pokušaj terorizma, u narodu poznatiji kao „državni udar“. Čađenović je bio postupajući tužilac, dok su optuženi funkcioneri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić.
Viši sud je na ponovljenom suđenju tražio dopunu optužnice, koja je prethodno pala na Apelacionom sudu. Čađenovićev nasljednik je, kako tvrdi Novović, sudu dostavio da se optužnica ne može mijenjati u ovoj fazi postupka. Nastavak suđenja zakazan je za 20. februar 2023. godine.
Ivan ČAĐENOVIĆ
GLEDIŠTE4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice