Upravni sud je poništio rješenje Senata UCG godine kojim se profesorki Ivani Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa Univerziteta.  Monitor je već pisao da je Radovanović kažnjena zbog toga što je imala drugačije mišljenje od većine u Komisiji, podnijela ostavku i obavijestila studente o svojim sumnjama oko odbacivanja njihovih prijava

Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu docentkinje na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju Ivane Radovanović protiv Senata Univerziteta Crne Gore.

Sud je poništio rješenje Senata UCG iz septembra 2023. godine kojim se Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa UCG.

Nju su kolege iz Komisije za Master studije – Lazar Pejović, Milena Jovićević, Svetlana Racanović, Zdravko Delibašić, kao i dekan FLU Marko Marković  prijavile Etičkom odboru UCG navodeći da je ugrozila njihov integritet.

Prijava je uslijedila nakon što je Komisija odbila sve prijave, njih šest, za master studije sa odsjeka Vajarstvo. Nakon toga, Radovanović je predsjedniku i članovima Komisije, ali i profesorima sa Vajarstva i studentima master studija, uputila mejl u kojem ih obavještava da nijedna prijava sa Vajarstva nije prošla, te da ona daje ostavku na članstvo u Komisiji.

Kolege iz Komisije su ovaj čin ocjenile kao atak na njihov integritet, te dovođenje u pitanje njihove stručnosti, kao i narušavanje kredibiliteta Fakulteta jer je stvoren osjećaj da nijesu profesionalno ocijenili prijave za magistarske radove.

Etički odbor UCG u septembru 2022. odbacuje ovu prijavu. Navedeni profesori nijesu bili zadovoljni ovom odlukom pa su Senatu UCG uputili prigovor u kome tvrde da nije ispoštovana procedura, te da zbog prijave za kršenje akademskog integriteta uopšte nije bila zakazana usmena rasprava. Senat UCG usvaja prigovor i predmet vraća Etičkom odboru na ponovni postupak. Odbor u novom sastavu u martu 2023. godine  donosi rješenje u kojem se Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa UCG, a u septembru iste godine Senat UCG odbija prigovor koji je uputila Radovanović.

Paralelno sa ovim sporom teku tužbe profesorice Radovanović zbog mobinga na fakultetu.

Monitor je već pisao da je Radovanović kažnjena zbog toga što je imala drugačije mišljenje od većine u Komisiji, podnijela ostavku i obavijestila studente o svojim sumnjama oko odbacivanja njihovih prijava.

Za razliku od profesorice FLU, Etički odbor UCG imao je drugačije kriterijume kada je ocjenjivao povredu akademske etike od strane docenta na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića. Profesor je nekažnjeno prijetio članovima Etičkog komiteta nakon što su otkrili njegov autoplagijat, a nakon mizogenih komentara na TV gostovanju, Etički odbor UCG je ocjenio da je profesor ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke”.

R.M.

Institucije su reagovale dva mjeseca nakon što je kompanija Carine, pred očima javnosti i države, svakodnevno nasipala more i devastirala obalu kako bi izgradila novo kupalište

Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom u utorak je, nakon saslušanja, odredilo zadržavanje do 72 sata vlasniku Carina Čedomiru Čedu Popoviću.

U tom tužilaštvu prethodno je saslušan i sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš, koji je pušten da se brani sa slobode.

Popović i Velaš uhapšeni su u ponedjeljak zbog nelegalne gradnje u Baošićima. O tom slučaju Monitor je već pisao.

Popović se sumnjiči da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a Velaš se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.

Institucije su reagovale dva mjeseca nakon što je kompanija ,,Carine”, pred očima javnosti i države, svakodnevno nasipala more i devastirala obalu kako bi izgradila novo kupalište u Baošićima.

Carine su obalu, koja je pod zaštitom UNESCO, usljed svakodnevnog nasipanja gotovo potpuno devastirale. U pitanju je potez od preko 14.000 kvadrata zaštićene zone prirodnog i kulturno-istorijskog područja, pa je upitno da li će se plaža, ponte, mandraći ikada više vratiti u prvobitno stanje.

Zbog uništenja obale u Baošićima i nelegalne dogradnje dvije etaže na hotelu kompanije ,,Carine” u Baošićima nastaviti sa hapšenjima, jer se očekuje da istraga Osnovnog državnog tužilaštva i Uprave policije dovede do svih odgovornih u sistemu – Opštine Herceg Novi, Morskog dobra, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koji su uprkos zabrani Uprave za zaštitu kulturnih dobara, aminovali dozvole i dozvolili ekološku katastrofu.

Izviđaj u ovom predmetu formiran je 18. februara ove godine, a dvadesetak dana kasnije, Specijalno državno tužilaštvo je dostavilo spise Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Herceg Novom.

Kompanija ,,Carine” početkom februara počela je sa nasipanjem mora, i to u potezu od oko dva fudbalska stadiona, kako bi uredili kupalište ispred budućeg hotela u Baošićima, koji su planirali da otvore pred ljetnju turističku sezonu.

Radovi se ubrzano izvode uprkos tome što joj je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 11. februara ove godine zabranila da kompanija obavlja radove, ali i naložila da obalu vrati u prvobitno stanje.

Dozvolu za nasipanje mora i betoniranja obale u Baošićima izdala je Opština Herceg Novi, a Agencija za zaštitu prirode aminovala devastaciju obale i morskog ekosistema, tvrdeći da  navodno nije bilo potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

R.M.

Porodice pozivaju nadležne da sprovedu pravdu, kazne počinioce i pronađu posmrtne ostatke žrtava

Povodom 33 godine od otmice iz putničkog voza „Lovćen 671“ u stanici Štrpci i stradanja 20 nedužnih ljudi, porodice žrtava i prijatelji priređuju sjećanje, 27. februara 2026. godine u Podgorici (kod spomen-obilježja „Civilnim žrtvama“, Pobrežje) i Bijelom Polju (kod spomen-obeliska „Sahat života“).

Nakon polaganja cvijeća u Bijelom Polju, u Galeriji Centra za kulturu biće otvorena izložba novinskih članaka koja podsjeća na detalje ove tragedije, a tom prilikom biće i dodijeljena nagrada „Tomo Buzov“, u znak sjećanja na hrabrost i borbu za istinu.

Otmica putnika iz voza „Lovćen“ na liniji Beograd – Bar dogodila se 27. februara 1993. na stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz voza 20 putnika – 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jedno neidentifikovano lice. Oteti su sprovedeni do sela Prelovo, gdje su pretreseni, opljačkani, pretučeni i vezani žicom, a potom kamionima odvezeni u okolinu Višegrada, u ataru sela Mušići, gdje su pobijeni.

Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine 2010. godine u istom jezeru. Od tada nema pomaka u pronalaženju posmrtnih ostataka preostalih žrtava.

,,Vrijeme nosi zaborav, ali Bošnjački narod i svi časni ljudi u Crnoj Gori ne smiju i neće zaboraviti žrtve otmice i brutalnog zločina nad civilima u Štrpcima 1993. godine. Njihova tragična sudbina je opomena da izvršioci i nalogodavci ne smiju proći nekažnjeno”, istakli su organizatori okupljanja.

Pozvali su Vladu i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti koje mogu doprinijeti: utvrđivanju pravde,kažnjavanju svih počinilaca i nalogodavaca zločina,pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava i trajnoj socijalnoj zaštiti porodicama civilnih žrtava rata.

Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora ANIMA je podsjetio da su za zločin u Štrpcima osuđeni: ,,Nebojša Ranisavljević — 15 godina zatvora pred Višim sudom u Bijelom Polju, Mićo Jovičić — pet godina zatvora u Sudu BiH (priznao krivicu), Milan Lukić — osuđen u Haškom tribunalu za zločine u Višegrad na doživotnu kaznu, ali ne i za Štrpce. Pred Višim sudom u Beogradu 2024. izrečene su prvostepene presude Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću i Jovanu Lipovcu na po 10 godina, te Draganu Đekiću na pet godina”, naveli su.Uprkos ovim presudama, ističu, naredbodavci i politički organizatori zločina nikada nijesu procesuirani.

,,Neophodno je da Crna Gora prekine politiku izbjegavanja suočavanja sa prošlošću i prekine sa pokušajima relativizacije i minimiziranja ratnih zločina. Samo utvrđivanje pune istine, javno priznanje i jasno osuđivanje zločina mogu spriječiti njihovo ponavljanje. Pamtimo otmicu u Štrpcima. Tražimo pravdu, istinu i odgovornost”, poručuju iz ANIMA-e.

R.M.