Povežite se sa nama

MONITORING

Afera Snimak i drugi strahovi

Objavljeno prije

na

Pokaže se tako, s vremena na vrijeme, da udarnički rad različitih krakova režima nije dovoljan. Bledunjava su im objašnjenja, jadni argumenti, stvarnost uporno uspijeva da se izmigolji iz tunela manipulacija. Onda na scenu stupi šef režima i objavi smjernice. Poslije samo, novom snagom, odjekuje iz svakog partijskog šrafa.

Vrijedno je ovih dana radio predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović. Proglasio je da je afera Snimak završena.

,,Opet se potencira pitanje političke odgovornosti za aferu Snimak. Kakve političke odgovornosti? Da li je parlament stavio tačku na to pitanje, očekujete li da će DPS da prihvati sugestiju naše političke konkurencije što da radimo unutar naših redova – da se diferenciramo kao u dobra stara komunistička vremena. Za nas je to završeno”, objasnio je Đukanović na Radiju Crne Gore. Ono što smo čuli, nijesmo čuli.

U Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja Đukanović je ponovo ,,objasnio” – afera Snimak lansirana od političke konkurencije, sa ciljem javnog suđenja DPS-a, u namjeri da se pospješi smjena vlasti u Crnoj Gori i da se osujeti progres države na putu integracija, kako bi se Vlada držala u poziciji permanentno optuženog pred EU i međunarodnom zajednicom. U Izvještaju o napretku Crne Gore Evropska komisija je konstatovala da treba adresirati političku odgovornost u aferi Snimak.

Đukanović je protumačio da je epilog parlamentarne istrage o aferi Snimak da se nijedna tvrdnja nije potvrdila i da nijedna nije mogla da dobije ni najmanju natpolovičnu većinu u radu Anketnog odbora.

,,Da je bilo poštenog pristupa, Anketni odbor bi mogao rad zaključiti samo jednom rečenicom – da nije dobio nijedan argument za tvrdnje opozicije”, rekao je Đukanović.

Jednako realno Đukanović je mogao proglasiti da Sunce prekjuče nije izlazilo. Ne postoji tvrdnja koja treba da se potvrđuje, nema čarobnog štapića koji može izbrisati tonske zapise sa sjednica partijskih organa na kojima su se viđeni DPS-ovci utrkivali u predlaganju manipulacija kojima se može doći do glasova. Jednako tako, činjenica da se rad Anketnog odbora završio tehničkim izvještajem ne mijenja fakat da su prvaci DPS-a bjesomučno lagali kako ustvari nijesu govorili ono što su govorili.

,,Kroz ovaj program zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Jedan zaposleni to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka, smanjili smo njima jedan glas a nama povećali”, govorio je pred partijskim drugovima poslanik Zoran Jelić. Pred Anketnim odborom je tvrdio da se ,,naši” odnosilo na građane Crne Gore.

Ipak, predsjednik DPS-a je proglasio: ,,Svako insistiranje na nastavku priče o aferi Snimak predstavljalo bi atak na kredibilitet institucija, pa i parlamenta, koji je na prijedlog Anketnog odbora donio odluku o tome”. Ko drukčije kaže, kleveće i laže.

Proglašavajući se zaštitnikom institucija, Đukanović je pokušajima marginalizacije Snimka dodao novi sloj – banalnu prijetnju. Ko govori o kriminalu i korupciji, ko pominje preispitivanje privatizacija, kome bode oči sumnjivo bogatstvo predsjednikove okoline i ko pominje Snimak, kvalifikuje se za neprijatelja Crne Gore.

Uostalom, prema viđenju Đukanovića, da biste imali svoje mišljenje ili predlog, morate biti kvalifikovani. Politička konkurencija DPS-a, bilo u opoziciji ili u okviru vladajuće koalicije, nije kvalifikovana da daje preporuke i ne može ih podučavati „partija koja na izborima dobija pet, sedam ili devet odsto”.

Tvrdeći da svoju partiju nije prepoznao kao neku koja ima tako mali postotak birača, Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić rekao je kako je pitanje je li afera Snimak završena, nije pitanje za njega nego za Evropsku komisiju. ,,Iz Komisije su naveli da očekuju da se nastavi i u pravnom i u političkom pravcu ta priča. Komisija to pita na evropski način i ako nema pojedinačne odgovornosti moglo bi se misliti da je to organizovana aktivnost neke partije”, rekao je Krivokapić, vjerovatno u tom trenutku koncentrisan na svoju funkciju predsjednika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Da je bliže, možda bi i sam imao sud o tome, je li, zaboga, riječ o organizovanoj aktivnosti.

Krivokapić je nedavno ponovio i priču o tome kako su jedini put do nove parlamentarne većine u Crnoj Gori – novi izbori. U uslovima koje je precizno predočio Snimak, novi izbori zapravo su novo polje za nasilje i likvidaciju slobodne volje građana. Formiranje prelazne vlade ograničenog trajanja koja bi stvorila uslove za slobodne izbore – put je koji Krivokapić namjerno neće da vidi.

Pored ,,završavanja” Snimka i prekorijevanja koalicionog partnera Đukanović je obradio i temu ,,onih” koji mu preporučuju da se povuče „da bi mogao da sačuva svoju slobodu”. Za početak krstio je profesora Miodraga Perovića ,,vođom medijske mafije”. Uporedite – to je omiljena kovanica režimskih medijskih agenata. U mračnim krugovima perača prošlosti sve će teže biti razaznati liniju između operativaca i nalogodavaca. Jednom dušom dišu.

,,Mnogo puta do sada u svom političkom iskustvu sebi sam dozvoljavao da kritikujem i da istovremeno komentarišem izjave, očigledno, političkih marginalaca. Ovdje je riječ o jednom uplašenom čovjeku koji se našao u čudu nakon suočavanja sa onim što su pisani tragovi insajdera, dakle ljudi koji su zajedno sa njim učestvovali u stvaranju medija koji su se, nažalost, sada izrodili u medijske monstrume i u materijalnu osnovu medijske mafije u Crnoj Gori”, rekao je Milo Đukanović. Živa istina. Sad vi nagađajte ko koga citira. I ponavljajte u sebi – medijski monstrumi i premijer, sirak tužni bez iđe ikoga.

Ovoliko nasilje nad stvarnošću najbolji je znak da je Đukanović u panici. Povratak afere Snimak, shvatio je kao poruku EK da bi dogledno vrijeme on mogao doći na red. Da žrtvuje nekoga od saboraca iz Snimka, ne usuđuje se – to bi obeshrabrilo partijske i ostale štitonoše, pokazalo im da je vođa slab. Krenula bi bježanija.

Prosto je čovjek odlučio da sopstvenu prošlost zamijeni boljom i u tom poslu ne sprečava ga nijedan udarac u zid stvarnosti. Državni je i njegov lični neprijatelj svako ko odbije da zaboravi Đukanovićev doprinos ,,jednom zauvijek” razgraničavanju sa Hrvatima, njegovo kreativne domete u tranzitu cigareta, njegove zasluge za uspostavljanje punog jedinstva partije i države.

Tokom rasprave u parlamentu Đukanović je kazao: ,,Niko ne može pobjeći od suda vremena, pa će vrijeme pokazati ko je doprinosio strateškim i nacionalnim interesima Crne Gore, a ko ne”. Tačno tako. Samo, malo prije te parnice – čeka njega i ovozemaljski sud. Sluti on to. Nema tih čudotvoraca koji mu s vrata mogu skinuti aferu Snimak i zločin deportacija, BiH izbjeglica. I, nikako da shvati – fer suđenje, već danas za njega je najbolja ponuda.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo