Svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi AI tehnologija, govorio je ovih dana izvršni direktor OpenAI-a. Predsjednik zemlje u kojoj se nalazi njegova kompanija u međuvremenu je osnovao Radnu grupu za superinteligenciju. Cilj je biti globalni lider na ovom polju

Posljednjih dana svijet je svjedočio izjavi izvršnog direktora OpenAI-a Sam Altmana koji smatra da koristi od vještačke inteligencije nadmašuju rizike povezane s njom. „Vjerujemo da svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi ova tehnologija i mogućnosti ljudi da samostalno odlučuju i djeluju“, rekao je za Politicov Decoded.

Altmanovi komentari odnose se na šire rizike vještačke inteligencije i njenu regulaciju. U intervjuu nije najavljena promjena politike OpenAI-a za neku konkretnu zemlju, niti lokalno uvođenje proizvoda. „Ne bih pristao na kompromis u kojem bismo rekli: Postaraćemo se da ne bude velikih hakerskih napada, da ne bude zloupotrebe ove tehnologije, da nema nijedne prevare, niti bilo koje druge loše stvari koja će se dogoditi“, poručio je Altman, napominjući  da će ljudi raditi za više dobrih nego loših stvari.

Njegovi komentari dolaze nakon što su modeli OpenAI-a bili uključeni u više bezbjednosnih incidenata u kojima su alati sa sposobnošću samostalnog djelovanja prekoračili svoja ovlašćenja, hakujući druge kompanije, pa čak i vladine sajtove. Kompaniju su takođe tužili roditelji djece koja su sebi oduzela život, navodeći da je njihov ChatGPT podsticao samoubistvo i štetne zablude.

U intervjuu je bilo riječi o ključnim razlikama između politike Altmanove kompanije prema regulaciji i politike njegovog najvećeg konkurenta, kompanije Anthropic. Stavovi dvije kompanije posljednjih sedmica približili su se više nego ranije, jer su se Altman i izvršni direktor Anthropica Dario Amodei založili za strožu regulaciju koja bi pomogla u ograničavanju rizika. Međutim, Altman je u intervjuu naglasio da OpenAI i dalje zastupa ono što je nazvao „blažim pristupom regulaciji“, nagovještavajući da će se ta politika nastaviti.

„Ne slažem se, ali razumijem stav ljudi koji kažu: ‘Ova tehnologija postaće toliko moćna i toliko opasna da bi samo jedna laboratorija u San Francisku trebalo da je posjeduje, da se postara da se ništa loše ne dogodi i da na neki način odlučuje kako će postepeno dijeliti koristi’“, rekao je.

Altman ne vidi mogućnost ozbiljnog gubitka kontrole nad vještačkom inteligencijom. OpenAI je nedavno usporio razvoj svoje najnaprednije tehnologije, uključujući odustajanje od objavljivanja modela GPT-6.1 Astra nakon što je utvrđeno da je manje pouzdan od prethodnih verzija i skloniji odstupanju od predviđenih ciljeva i pravila ponašanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle sedmice najavio planove da državni organi preimenuju AI u superinteligenciju. U okviru tog poteza, od kompanija kao što su OpenAI, Anthropic, Meta, Google i druge zatraženo je da potpišu sporazum koji je predsjednik SAD-a nazvao moralno obavezujućim. Njime se želi osigurati da svaka od njih razvija AI bezbjedno i na način koji gradi povjerenje korisnika i javnosti.

Altmanov intervju dolazi neposredno nakon što je Tramp najavio osnivanje nove savezne Radne grupe za superinteligenciju, zadužene za koordinaciju napora vlade da SAD ostanu na čelu razvoja ove tehnologije.

Nova grupa, poznata pod skraćenicom SIF, koordinisaće saradnju saveznih vlasti s potrošačima, organizacijama koje djeluju u javnom interesu i vjerskim grupama, pružaocima usluga kritične infrastrukture i tehnološkim kompanijama, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social. „Radna grupa za superinteligenciju zadužena je za koordinaciju napora savezne vlade kako bi se osiguralo da Amerika nastavi da predvodi svijet u oblasti superinteligencije“, napisao je. Od ranije je poznato da američki predsjednik baš ne njeguje ideje o prevelikoj kontroli razvoja AI.

U svjetlu ovih najava, Altmanove izjave možda otvaraju i pitanje koliko će rizika društvo morati da prihvati zarad koristi koje donosi AI u trci za svjetskom dominacijom na ovom polju.

D. LUČIĆ

Poslije nedavnog susreta Donalda Trampa i Si Đinpinga u Vašingtonu, dvije sile su najavile  nastavak razgovora o rizicima vještačke inteligencije, trgovinske korake i bolju komunikaciju između vojski. Najvažniji dio dogovora tek treba razraditi

Sjedinjene Američke Države i Kina dogovorile su uspostavljanje dijaloga o vještačkoj inteligenciji i posebnog kanala za komunikaciju o incidentima povezanim sa tom tehnologijom. Prema saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova, predstavnici dvije zemlje ponovo će razgovarati o svemu u novembru. Američka administracija potvrdila je dogovor o dijalogu i bilateralnom kanalu, ali nije objavila kako će prijavljivanje incidenata funkcionisati u praksi.

Dogovor je postignut tokom državne posjete kineskog predsjednika Sija Đinpinga američkom predsjedniku Donaldu Trampu u Vašingtonu, od 23. do 25. septembra. Ovaj dogovor predstavlja korak ka upravljanju rizicima u oblasti u kojoj se dvije zemlje snažno nadmeću. Za sada nije riječ o sporazumu koji ograničava razvoj vještačke inteligencije ili njenu vojnu upotrebu. Objavljeni dokumenti govore isključivo o razmjeni stavova i otvaranju kanala za komunikaciju.

Razlika u saopštenjima pokazuje i koliko je ovo pitanje osjetljivo. Bijela kuća novi forum naziva dijalogom o „superinteligenciji“, dok ga kinesko Ministarstvo spoljnih poslova naziva dijalogom o vještačkoj inteligenciji. Na pitanje o različitim nazivima, kinesko ministarstvo saopštilo je da poštuje izbor termina američke strane i da dvije zemlje mogu nastaviti razgovore kako se tehnologija bude razvijala.

Pomak je najavljen i u vojnim odnosima. Prema kineskom saopštenju, vojske dvije zemlje saglasile su se da što prije zaključe memorandum o kriznoj komunikaciji i sprečavanju kriza. To znači da memorandum još nije zaključen, a javno nijesu izneseni detalji o njegovim budućim pravilima. Američka strana je saopštila da je Tramp tokom susreta predložio i pregovore SAD, Kine i Rusije o kontroli naoružanja. Takvi pregovori nijesu navedeni među postignutim dogovorima.

Na trgovinskom planu, obje strane podržale su rad zajedničkih tijela za trgovinu i investicije. Bijela kuća navodi da je postignuta saglasnost o preporukama za povoljnije carine na robu vrijednu po 30 milijardi dolara u oba smjera, prvenstveno na proizvode koje ne smatraju osjetljivim. Kina je u svom saopštenju takođe pomenula aranžman o uzajamnom smanjenju carina, dok pitanja snabdijevanja rijetkim zemnim i drugim kritičnim mineralima ostaju predmet daljih razgovora.

Vašington i Peking su, dakle, uspostavili okvir za razgovore o tehnologiji, trgovini i krizama između vojski. Koliko će taj okvir značiti zavisiće od narednih koraka. Trka za dominacijom na polju superinteligencije, odnosno vještačke inteligencije se nastavlja.

D.LUČIĆ

Američki predsjednik je obećao da za njegovog mandata neće uspjeti nijedan pokušaj usporavanja njenog razvoja u SAD. Ovi komentari unose dodatnu neizvjesnost u pogledu uvođenja novih saveznih zaštitnih mjera, u trenutku kada čelnici ove industrije i pojedini zakonodavci zahtijevaju snažniji nadzor nad sve sposobnijim sistemima

Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je odbacio ozbiljna upozorenja o mogućim opasnostima AI, pozivajući SAD da prednost daju očuvanju pozicije nad Kinom, umjesto uvođenju novih ograničenja za ovu tehnologiju. Na mreži Truth Social naveo da će AI biti „najveći pokretač ekonomskog razvoja u istoriji“ i poručio da tokom njegovog mandata neće uspjeti nijedan pokušaj usporavanja njenog razvoja u SAD. „Tvrdnje da će vještačka inteligencija preuzeti svijet, uništiti čovječanstvo i izazvati sve druge loše stvari predstavljaju PREVARU“, rekao je Tramp.

Trampovi komentari unose dodatnu neizvjesnost u pogledu uvođenja novih saveznih zaštitnih mjera, u trenutku kada čelnici ove industrije i pojedini zakonodavci zahtijevaju snažniji nadzor nad sve sposobnijim sistemima.

Izvršni direktor kompanije Anthropic Dario Amodei u eseju objavljenom u septembru pozvao je na usporavanje razvoja AI, kako bi napori usmjereni na bezbjednost mogli da održe korak sa sposobnostima koje brzo napreduju. Predložio je angažovanje nezavisnih spoljnih procjenjivača koji bi imali pristup kompanijama sličan onome koji imaju njihovi zaposleni, kao i saradnju kompanija i vlada u utvrđivanju bezbjednosnih standarda i ograničenja brzine razvoja. Izvršni direktor kompanije OpenAI Sam Altman podržao je Amodeijev poziv u objavi na mreži X i naveo da će njegova kompanija prihvatiti pristup koji podrazumijeva angažovanje nezavisnih procjenjivača.

Potpredsjednik SAD JD Vens izrazio je sumnju u pozive industrije na uvođenje propisa. Rekao je da je administracija zabrinuta zbog rizika koje donosi AI, ali da želi da sva pravila budu pažljivo osmišljena. Vance je kazao da mu je neobično što vodeće kompanije za AI traže od vlade da ih reguliše i ocijenio da je ta inicijativa „pomalo nalik trojanskom konju“.

Zakonodavci su podijeljeni oko toga koliko brzo bi Kongres trebalo da reaguje na zabrinutost zbog bezbjednosti vještačke inteligencije. Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, republikanac iz Luizijane, u intervjuu za CNN u nedjelju odbacio je ideju o hitnom moratorijumu na razvoj vještačke inteligencije. Upozorio je da bi prebrzo uvođenje propisa moglo da uspori američke inovacije i prepusti prednost Kini. Predložio je okupljanje predstavnika kompanija za AI i državnih zvaničnika kako bi zajedno razvili zaštitna pravila koja bi uspostavila ravnotežu između bezbjednosti i nastavka inovacija. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris iz Njujorka zauzeo je znatno hitniji stav. Rekao je da su rizici povezani sa AI stvarni i da zahtijevaju neodložnu reakciju Kongresa.

Brojni stručnjaci koji prate razvoj situacije ocjenjuju da izgledi za usvajanje saveznih zakona o AI, naročito kratkoročno, nijesu dobri, imajući u vidu podjele oko potrebe za bezbjednosnim standardima i vrsta propisa koje bi mogle biti korisne.

U nedostatku saveznih zakona, savezne države nastavljaju dalje. U mnogim državama jedna stranka kontroliše sve grane vlasti, pa polarizacija neće zaustaviti donošenje zakona na način na koji to čini na saveznom nivou. Kompanije bi se na kraju i pored želje za drugačijim sistemom bezbjednosti, mogle suočiti sa mozaikom zakona koji se međusobno znatno razlikuju. Ako ih to ne obeshrabri u uvođenju reda, svakako će im otežati posao.

D. LUČIĆ