Povežite se sa nama

OKO NAS

ALARMANTNO ZAGAĐENJE RIJEKE LIM KROZ BIJELO POLJE: EU upozorava, naši ćute

Objavljeno prije

na

I Evopska unija je preko svoje misije u Crnoj Gori prepoznala problem zagađenja Lima. Zato su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama

 

Bjelopoljski novinar Milovan Novović napisao je, kako sam kaže, makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bila ,,jedna velika nula”. On je za Monitor kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile kratkotrajnog karaktera.

Naš sagovornik ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.  ,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika. I tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima, sa druge strane ne postoji volja nadležnih institucija da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode. ,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa. Tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”,  kaže Novović. On ukazuje i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Ne čudi, zato, što se često može čuti kako je rijeka Lim, koja prolazi kroz tri države od izvora do ušća u Drinu, najzagađenija upravo na teritoriji Bijelog Polja. Nevladina organizacija Euromost se preko deset godina bori da zaštiti ovu rijeku, ali situacija je, ističu, svake godine gora. Nekontrolisano odlaganje otpada na obalama Lima ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u koje se taj otpad spušta nakon svake veće kiše.

,,Zbog nečinjenja našeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma s jedne strane, i Opštine Bijelo Polje sa druge, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da na granici sa Crnom Gorom postave takozvane lančanice, koje bi plutajući otpad zadržale na području Bijelog Polja. U tom slučaju otpad bi iz rijeke vadile bjelopoljske komunalne službe”, kažu u Euromostu.

I oni ističu da je Lim na području Bijelog Polja trenutno najzagađenija rijeka u regionu koja, posebno ljeti, predstavlja ogroman rizik za zaraze, jer se u nju uliva čak pet hiljada kanalazicionih izliva, što direktno, što preko raznih gradskih rijeka, od Lješnice i Lipnice nadalje.

,,Opština Bijelo Polje, iako je milione eura dobila od EU za izgradnju kolektora da bi zaštitila ovu rijeku, preko šest godina nije završila ni pola posla”, istuču iz Euromosta, ,,a bjelopoljska komunalna policija za posljednje tri godine, iako se ogroman otpad odlaže na obalama Lima, nije podnijela nijednu prijavu, navodeći da nikoga nisu uhvatili na djelu”.

Iz te NVO Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj akcija čišćenja obale Lima, ali se na ista mjesta ponovo baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije ne odluče da preduzimu nešto po pitanju zagađivanja rijeke. Iz Euromosta su se obraćali i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu Karmenu Vella pokrenuo pitanje zagađivanja rijeke Lim na sastanku sa tadašnjim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinom Simovićem, čime je skrenuta pažnja međunarodne javnosi na učestale ekološke incidente na ovoj rijeci.

Oni tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju. ,,Ono što je evidentno je da je Lim najviše ugrožen na području opštine Bijelo Polje. Nijesmo zadovoljni dinamikom  izgradnje prečišćivača. Koalicija organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”.

U Euromostu očekuju od mesnih prerađivača u Bijelom Polju da poštuju Zakon o veterinarstvu, s obzirom na to da su dobili vodne dozvole, ali iskazuju nezadovoljstvo  i radom veterinarske inspekcije. ,,Od predstavnika Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dobili smo uvjeravanja da će preduzeti sve mjere što je u u njihovoj nadležnosti da se spriječe incidenti, ali, nažalost, i dalje se otpad životinjskog porijekla  odlaže u Lim. Prema našim informacijama, to se sada najviše dešava kasno noću. Mi smo spremni i danju i noću da dežuramo i sprečavamo uništavanje rijeke. To što neko misli da će mu od pomoći biti dojave o našem prisustvu na rijeci, od ljudi čiji je posao da sprečavaju divljanje na Limu, loša je računica”, poručuju iz te NVO.

Nešto manji zagađivači Lima su Plav, Andrijevica i Berane. Da je Evopska unija preko svoje misije u Crnoj Gori prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od zagađenja jedino u Beranama.

Svoje razočarenje trenutnim stanjem ne krije ni prirodnjak, speleolog i ekološki aktivista Željko Madžgalj. On ističe da je Bijelo Polje jedini grad koji se nalazi ne na Limu, nego, pored Lima. ,,Neshvatljivo je da Bijelo Polje nema nijednu ulicu koja izlazi na rijeku. Čitavom dužinom od dvadeset kilometara kroz bjelopoljsku opštinu, nigdje nema keja i šetališta pored Lima. Umjesto blagodeti, Lim je pretvoren u otvoreni kanal kroz grad. Mi ne možemo razvijati turizam u Bijelom Polju i turiste povesti pored Lima, kada su obale okićene smećem. Nezvanično sam čuo kako se, navodno, sada radi na otkupu zemljišta kako bi se izgradilo kakvo takvo šetalište”, kaže Madžgalj.

Da je situacija sa zagađenjem Lima kroz teritoriju Bijelog Polja više nego ozbiljna, svjedoči i činjenica da su učesnici posljednje tradicionalne Limske regate od Plava do Prijepolja na ulazu u teritoriju bjelopoljske opštine spakovali čamce, prošli  automobilima kroz taj grad, i nastavili da plove tek na izlazu iz Crne Gore. I zbog toga se niko nije zastidio.

                                                                                                                         Tufik SOFTIĆ  

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo