Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRUPNE RIJEČI O EVROPSKOM PUTU BEZ KONKRETNIH REZULTATA: Još dvije potrošene godine

Objavljeno prije

na

Vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića je prošlo. EU i SAD će podržati proevropsku Vladu koja ima širu podršku u parlamentu

 

„Ko od političkih aktera na političkoj sceni Crne Gore osigurava mir i stabilnost, unapređuje regionalnu saradnju i svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodi u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore, radi na procesu približavanja EU i ima odnos prema Rusiji u skladu sa zajedničkom politikom Unije, biće prihvatljiv za međunarodnu zajednicu”, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

On ističe da u međunarodnoj zajednici preovladava stav da su započete demokratske promjene u Crnoj Gori nepovratan proces. „Unutrašnjopolitičke borbe su karakteristične za sve zemlje. Crna Gora se dodatno suočava sa time, kao i sve zemlje poslije pada autokratskih režima”, kaže Bećirović.

Nakon što se u avgustu 2020. godine insistiralo na odlasku Đukanovićeve stranke, sada EU i SAD žele da se što prije prekine eksperiment sa Vladom Zdravka Krivokapića, odnosno da se formira nova Vlada koju će imati što širu podršku u Parlamentu.

Kako se ocjenjuje u Briselu i Vašingtonu, odlazeća crnogorska Vlada nije ostvarila gotovo nikakav napredak u evroatlantskim integracijama (nije bilo potrebnih reformi i zatvaranja poglavlja), flertovala je sa klerikalnim elementima i nije bila spremna da manjinske nacionalne zajednice uključi u državne institucije. Nakon devet mjeseci na premijerskoj funkciji Krivokapić je izgubio kredite na Zapadu, pa su od događaja u septembru na Cetinju traženi modaliteti izlaska iz „kružnog toka“ u kojem su se na putu prema EU našli i reforme i država.

„Demokratska smjena vlasti je sama po sebi nešto što treba cijeniti pod uslovom da se zadrži evropski pravac posredstvom efikasnih reformi. Ispred svega treba da bude sposobnost Crne Gore da sprovede volju koja povezuje više od tri četvrtine Crnogoraca“, ocjenjuje Kristijan Timonije, ambasador Francuske u Podgorici, zemlje koja predsjedava Unijom do kraja juna.

On navodi da očekuje brzo razrješenje političke krize i Parlament u kome će se donositi odluke potrebnom većinom glasova. To su poruke i svih ostalih ambasadora EU, kao i SAD, te evropskih parlamentaraca.

„Da bi napredovala ka EU, Crnoj Gori je potrebna stabilna, pouzdana i održiva proevropska parlamentarna većina”, kaže predsjedavajući delegaciji Evropskog parlamenta u POSP-u Vladimir Bilčik. On je pozvao sve političke aktere u državi da traže bolje rješenje od onoga što nudi aktuelna Vlada. „Rješenje koje se ne oslanja na stabilnu i predvidivu većinu u Parlamentu ne približava Crnu Goru EU i to se mora promijeniti”.

Sličan je stav izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule. „Izvještaj Evropske komisije i Rezolucija Evropskog parlamenta je evidentirala zastoje u pregovorima. To je stvar političke volje. Crna Gora, ukoliko želi da savlada složeni reformski proces, mora imati kontinuiranu parlamentarnu većinu i stabilnu i proevropsku Vladu”, kaže on.

Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a samo tri privremeno zatvorila. Od 2012. godine prihvatila je novu metodologiju pregovora, po kojoj nema otvaranja pojedinačnih poglavlja, nego je 35 pregovaračkih poglavlja razvrstano u šest tematskih klastera. Pregovori o svakom otvaraju se ili zatvaraju kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila, a ukupni napredak u pregovorima zavisi o napretku u prvom ključnom klasteru koji obuhvata poglavlja pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, finansijski nadzor, javne nabave i statistiku. Taj klaster se prvi otvara i zadnji zatvara u pregovaračkom procesu.

Da bi se, dakle, ostvario ključni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unaprijedio bilans rezultata, treba zagristi „kisjelu jabuku” pravosuđa. Preduslov da se cijeli sistem deblokira je postojanje snažne političke volje.

„Prvi naredni iskorak u ovom smislu su imenovanja čelnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu koja zavise od postizanja dvotrećinske, odnosno tropetinske većine u Parlamentu i na čekanju su već više godina”, pojašnjava glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić. „Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći postaviti zahtjeve vladavine prava kao završne standarde, koje će Crna Gora morati ispuniti kako bi zatvorila ova poglavlja”, stoji u zaključcima Brisela koji su u decembru saopšteni zvaničnicima u Podgorici. Od njih je ponovo zatraženo da dostave „opipljive, ojačane i održive rezultate” na području vladavine prava.

Često se od konstituenata buduće većine u Skupštini navodi broj od 49 poslanika koji bi trebalo da podržavaju Vladu kako bi se ostvarila djelotvornost zakonodavnih reformi.

Ukoliko se uskoro izabere vrhovni državni tužilac, te početkom proljeća novi čelnici pravosudnih organa, stvaraju se pretpostavke da se u junu ispune privremena mjerila i dobije povoljan Izvještaj Evropske komisije. Konačno se otvara prostor za postupno zatvaranje svih drugih poglavlja.

U tom slučaju Crna Gora bi ostala predvodnik u procesu pristupanja sa realnim izgledima da za pet do šest godina postane članica EU. Evidentno je da se nakon promjene vlasti u Njemačkoj, Berlin mnogo više okrenuo jugoistoku Evrope.  I Francuski predsjednik Emanuel Makron ističe da Unija ima „posebnu odgovornost” kada je ova regija u pitanju (a koju naziva „srcem Evrope”) najavljujući politiku „ponovnog evropskog angažmana i investiranja” u Zapadni Balkan.

Potrebni su konkretni rezultati. Kao što je to slučaj sa Indeksom percepcije korupcije u svijetu (CPI), koji svake godine objavljuje Transparensi internešenal. Na ovih dana objavljenoj rang listi za 2021. godinu Crna Gora je na 64. mjestu, Sjeverna Makedonija i Kosovo na 87, Srbija je devet mjesta slabije rangirana, dok su najgore plasirane BiH i Albanija na 110. mjestu.

 

Voelfl: Promjena režima se građanima već isplatila

Jedna od najboljih poznavalaca našeg regiona na Zapadu, dopisnica bečkog Der Standarda, Adelhajd Voelfl, u izjavi za Monitor kaže da je pad Vlade u Crnoj Gori očekivan. „Koalicija krajnje različitih partija suprotnih ideoloških orijentacija od početka je imala vidljive unaprijed određene prelomne tačke”.

Ona smatra da će, ako se formira manjinska vlada sa Dritanom Abazovićem i URA-om takođe kratko trajati, i da su novi izbori vrlo izgledni na jesen.

Milo Đukanović i DPS će pokušati da povrate što više vlasti, ali je dugogodišnja vladajuća stranka već izgubila važne strukturne resurse zbog promjene vlasti i stoga vjerovatno neće moći da povrati staru vlast. Samo iz tog razloga, promjena režima se građanima već isplatila. Crnogorci su prošle godine naučili da je promjena moguća”, ocjenjuje Voelfl.

Kako navodi, geopolitički posmatrano, povećani rusko-srpski uticaj destabilizuje i malu Crnu Goru i region u cjelini. „Prestankom trenutne koalicije, plima bi se mogla okrenuti i bivša prozapadna orijentacija mogla bi ponovo postati dominantnija”, procjenjuje ona. Zaključuje: „Što brža reforma pravosuđa bila bi od najveće važnosti da se vladavina prava konačno usidri u Crnoj Gori.”

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo