Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRUPNE RIJEČI O EVROPSKOM PUTU BEZ KONKRETNIH REZULTATA: Još dvije potrošene godine

Objavljeno prije

na

Vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića je prošlo. EU i SAD će podržati proevropsku Vladu koja ima širu podršku u parlamentu

 

„Ko od političkih aktera na političkoj sceni Crne Gore osigurava mir i stabilnost, unapređuje regionalnu saradnju i svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodi u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore, radi na procesu približavanja EU i ima odnos prema Rusiji u skladu sa zajedničkom politikom Unije, biće prihvatljiv za međunarodnu zajednicu”, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

On ističe da u međunarodnoj zajednici preovladava stav da su započete demokratske promjene u Crnoj Gori nepovratan proces. „Unutrašnjopolitičke borbe su karakteristične za sve zemlje. Crna Gora se dodatno suočava sa time, kao i sve zemlje poslije pada autokratskih režima”, kaže Bećirović.

Nakon što se u avgustu 2020. godine insistiralo na odlasku Đukanovićeve stranke, sada EU i SAD žele da se što prije prekine eksperiment sa Vladom Zdravka Krivokapića, odnosno da se formira nova Vlada koju će imati što širu podršku u Parlamentu.

Kako se ocjenjuje u Briselu i Vašingtonu, odlazeća crnogorska Vlada nije ostvarila gotovo nikakav napredak u evroatlantskim integracijama (nije bilo potrebnih reformi i zatvaranja poglavlja), flertovala je sa klerikalnim elementima i nije bila spremna da manjinske nacionalne zajednice uključi u državne institucije. Nakon devet mjeseci na premijerskoj funkciji Krivokapić je izgubio kredite na Zapadu, pa su od događaja u septembru na Cetinju traženi modaliteti izlaska iz „kružnog toka“ u kojem su se na putu prema EU našli i reforme i država.

„Demokratska smjena vlasti je sama po sebi nešto što treba cijeniti pod uslovom da se zadrži evropski pravac posredstvom efikasnih reformi. Ispred svega treba da bude sposobnost Crne Gore da sprovede volju koja povezuje više od tri četvrtine Crnogoraca“, ocjenjuje Kristijan Timonije, ambasador Francuske u Podgorici, zemlje koja predsjedava Unijom do kraja juna.

On navodi da očekuje brzo razrješenje političke krize i Parlament u kome će se donositi odluke potrebnom većinom glasova. To su poruke i svih ostalih ambasadora EU, kao i SAD, te evropskih parlamentaraca.

„Da bi napredovala ka EU, Crnoj Gori je potrebna stabilna, pouzdana i održiva proevropska parlamentarna većina”, kaže predsjedavajući delegaciji Evropskog parlamenta u POSP-u Vladimir Bilčik. On je pozvao sve političke aktere u državi da traže bolje rješenje od onoga što nudi aktuelna Vlada. „Rješenje koje se ne oslanja na stabilnu i predvidivu većinu u Parlamentu ne približava Crnu Goru EU i to se mora promijeniti”.

Sličan je stav izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule. „Izvještaj Evropske komisije i Rezolucija Evropskog parlamenta je evidentirala zastoje u pregovorima. To je stvar političke volje. Crna Gora, ukoliko želi da savlada složeni reformski proces, mora imati kontinuiranu parlamentarnu većinu i stabilnu i proevropsku Vladu”, kaže on.

Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a samo tri privremeno zatvorila. Od 2012. godine prihvatila je novu metodologiju pregovora, po kojoj nema otvaranja pojedinačnih poglavlja, nego je 35 pregovaračkih poglavlja razvrstano u šest tematskih klastera. Pregovori o svakom otvaraju se ili zatvaraju kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila, a ukupni napredak u pregovorima zavisi o napretku u prvom ključnom klasteru koji obuhvata poglavlja pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, finansijski nadzor, javne nabave i statistiku. Taj klaster se prvi otvara i zadnji zatvara u pregovaračkom procesu.

Da bi se, dakle, ostvario ključni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unaprijedio bilans rezultata, treba zagristi „kisjelu jabuku” pravosuđa. Preduslov da se cijeli sistem deblokira je postojanje snažne političke volje.

„Prvi naredni iskorak u ovom smislu su imenovanja čelnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu koja zavise od postizanja dvotrećinske, odnosno tropetinske većine u Parlamentu i na čekanju su već više godina”, pojašnjava glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić. „Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći postaviti zahtjeve vladavine prava kao završne standarde, koje će Crna Gora morati ispuniti kako bi zatvorila ova poglavlja”, stoji u zaključcima Brisela koji su u decembru saopšteni zvaničnicima u Podgorici. Od njih je ponovo zatraženo da dostave „opipljive, ojačane i održive rezultate” na području vladavine prava.

Često se od konstituenata buduće većine u Skupštini navodi broj od 49 poslanika koji bi trebalo da podržavaju Vladu kako bi se ostvarila djelotvornost zakonodavnih reformi.

Ukoliko se uskoro izabere vrhovni državni tužilac, te početkom proljeća novi čelnici pravosudnih organa, stvaraju se pretpostavke da se u junu ispune privremena mjerila i dobije povoljan Izvještaj Evropske komisije. Konačno se otvara prostor za postupno zatvaranje svih drugih poglavlja.

U tom slučaju Crna Gora bi ostala predvodnik u procesu pristupanja sa realnim izgledima da za pet do šest godina postane članica EU. Evidentno je da se nakon promjene vlasti u Njemačkoj, Berlin mnogo više okrenuo jugoistoku Evrope.  I Francuski predsjednik Emanuel Makron ističe da Unija ima „posebnu odgovornost” kada je ova regija u pitanju (a koju naziva „srcem Evrope”) najavljujući politiku „ponovnog evropskog angažmana i investiranja” u Zapadni Balkan.

Potrebni su konkretni rezultati. Kao što je to slučaj sa Indeksom percepcije korupcije u svijetu (CPI), koji svake godine objavljuje Transparensi internešenal. Na ovih dana objavljenoj rang listi za 2021. godinu Crna Gora je na 64. mjestu, Sjeverna Makedonija i Kosovo na 87, Srbija je devet mjesta slabije rangirana, dok su najgore plasirane BiH i Albanija na 110. mjestu.

 

Voelfl: Promjena režima se građanima već isplatila

Jedna od najboljih poznavalaca našeg regiona na Zapadu, dopisnica bečkog Der Standarda, Adelhajd Voelfl, u izjavi za Monitor kaže da je pad Vlade u Crnoj Gori očekivan. „Koalicija krajnje različitih partija suprotnih ideoloških orijentacija od početka je imala vidljive unaprijed određene prelomne tačke”.

Ona smatra da će, ako se formira manjinska vlada sa Dritanom Abazovićem i URA-om takođe kratko trajati, i da su novi izbori vrlo izgledni na jesen.

Milo Đukanović i DPS će pokušati da povrate što više vlasti, ali je dugogodišnja vladajuća stranka već izgubila važne strukturne resurse zbog promjene vlasti i stoga vjerovatno neće moći da povrati staru vlast. Samo iz tog razloga, promjena režima se građanima već isplatila. Crnogorci su prošle godine naučili da je promjena moguća”, ocjenjuje Voelfl.

Kako navodi, geopolitički posmatrano, povećani rusko-srpski uticaj destabilizuje i malu Crnu Goru i region u cjelini. „Prestankom trenutne koalicije, plima bi se mogla okrenuti i bivša prozapadna orijentacija mogla bi ponovo postati dominantnija”, procjenjuje ona. Zaključuje: „Što brža reforma pravosuđa bila bi od najveće važnosti da se vladavina prava konačno usidri u Crnoj Gori.”

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo