OKO NAS
NELEGALAN RAD AUTO-PERIONICA NA SJEVERU: Mali biznis velikog rizika

Objavljeno prije
3 godinena
Objavio:
Monitor online
Otpadne vode iz stotina auto-perionica na sjeveru, po pravilu, ne prolaze kroz separatore, kako to nalažu propisi. Za većinu njih nikada nijesu ni rađeni eleborati o procjeni uticaja na životnu sredinu. Inspekcije rijetko samoincijativno kontrolišu te objekte, iako ekolozi tvrde da su vrlo opasni za životnu sredinu
Ručno kopanim kanalom dugim 10-ak metara, voda iz jedne auto-perionice u Kolašinu godinama otiče pravo u Svinjaču, pritoku Tare. Na drugom kraju grada, prljava voda se ispred sličnog objekta razliva dvorištem i otiče u atmosfersku kanalizaciju.
Slična ,,postrojenja” mogu se nači i u Mojkovcu, Beranama, Rožajama ili bilo kojem gradu na sjeveru. Samo u jednom bjelopoljskom naselju pranje auta se nudi na preko 30 lokacija. Poznavaoci tamošnjih prilika kažu da je u tom gradu preko 200 auto-perionica.
Niko, zapravo, pouzdano ne zna koliko je auto-perionica na sjeveru koje ne zadovoljavaju ni minimum propisa koji su predviđeni za takve objekte. Ipak, perionice nijesu zvanično prepoznate kao značajniji zagađivači voda u tim sredina. Ekolozi tvrde suprotno.
Vlasnici auto-perionica izbjegavaju da odogovore na pitanje o načinu na koji su zadovoljili propisane procedure prilikom otvaranja servisa. Stiče se utisak da mnogi čak i ne znaju šta im je sve bila zakonska obaveza, ni koliko nesavjesnim radom štete životnoj sredini.
Prema važećim propisima za tretman otpadnih voda, svaka auto-perionica treba da ima ugrađen separator. On služi za separaciju (odvajanje) ulja, masti i detedženata. U separatorima se obavlja primarni tretman otpadne vode, nakon čega bi tek trebalo da se odvodi u kanalizacioni sistem.
Ukoliko nema separatora, objašnjavaju ekolozi, pored negativnog uticaja na površinske vode, otpadne vode nastale kao produkt rada auto-perionica mogu dodatno uticati na zagađenje podzemnih voda. Na taj način, tvrde, mogu se izazvati hemijske promjene vode. Ništa manje štete ne izazivaju ni supstance koje ostaju na površini.
Propisi nalažu da za svaku auto-perionicu mora, prije početka rada, da se uradi procjena uticaja na životnu sredinu. Lokalna uprava, odnosno nadležni sekretarijat, zatim bi trebalo da provjere Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i da ga ponude na razmatranje javnosti. U slučaju kada taj elaborat ne predviđa standard i norme propisane zakonima iz oblasti zaštite životne sredine, vlasnik auto-perionice ne bi smio dobiti rješenje koje omogućava početak rada.
Potom bi trebalo da nadležne službe provjere uticaj auto-operionica na životnu sredinu u smislu uticaja na biodiverzitet, zemljište, kvalitet vazduha, vode, geološke i geomorfološke karakteristike, stanovništvo…
„Prema Uredbi o projektima za koje se obavlja procjena uticaja na životnu sredinu, objekti za snabdijevanje motornih vozila gorivom i autoservisi (pranje vozila, vulkaniziranje, automehaničarske usluge) nalaze se na listi 2 projekta za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu. To znači da se, u svakom konkretnom slučaju, od strane nadležnog organa donosi rješenje o postojanju ili nepostojanju potrebe za izradom elaborata procjene uticaja”, tvrdi za Monitor kolašinski sekretar za zaštitu životne sredine Mile Glavičanin.
Međutim, objašnjava on, treba znati da, u slučaju da nije potrebno sprovođenje daljeg postupka i izrada elaborata, vlasnik te vrste objekta dužan je da se pridržava mjera koje su mu propisane u ekološkoj saglasnosti. Da li i koliko se te mjere poštuju, objašnjava Glavičanin, u obavezi je da kontroliše ekološki inspektor.
Prema njegovim riječima, u slučaju auto-servisa, najbitnije je postupanje sa otpadnim uljima, kao opasnom vrstom otpada. Takođe i tretman otpadnih djelova i guma, te sprečavanje naružavanja životne sredine bukom. Uz to, kaže Glavičanin, propisuju se i ostale mjere zaštite, u skladu sa specifičnostima projekta.
,,Kod auto-periona, separator deterdženta, lakih ulja i masti je obavezan. Uz to, treba zadovoljiti i granične vrijednosti emisije zagađujućih supstanci u skladu sa Pravilnikom o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda. Obaveza vlasnika je da taložnik mulja i separator permanentno održava i kontroliše ispravnost funkcionisanja, kako ne bi došlo do njegovog zagušenja i otpadna voda neprečišćena oticala u gradsku kanalizacionu mrežu ili upojni bunar”, kaže kolašinski sekretar za zaštitu životne sredine.
Kontrolu rada separatora i čišćenje taložnika i filtera trebalo bi da obavlja osoba koja je zadužena za održavanje rada auto-perionice.
Na teritoriji opštine Kolašin radi desetak auto-servisa, auto-perionica i vulkanizerskih radnji od koji su, prema evidenciji nadležnog sekretarijata, samo tri sprovele postupak procjene uticaja na životnu sredinu.
Rad velikog broja nelagalnih auto-perionica bio je, prije nekoliko mjeseci, razlog da Građanski pokret URA uputi apel lokalnoj vlasti u Bijelom Polju da što hitnije uredi tu oblast. Iz stranke tvrde da većina bjelopoljskih auto-periona nema separatore za tretman otpadnih voda.
,,Ispuštaju ih u atmosfersku ili fekalnu kanalizaciju, kanale koji vode do Lima ili se otpadne vode razlivaju po tlu. Od više desetina perionica, koliko ih ima u Bijelom Polju, samo par njih radi legalno i u skladu da svim propisima”, saopštila je predsjednica Foruma mladih bjelopoljskog odbora Građanskog pokreta URA Anđelija Otović.
URA je pozvala nadležne službe da provjere uticaj tih objakata na životnu sredinu. ,,Ne treba podsjećati da su rijeka Lim i njene pritoke pod velikim negativnim uticajem već duže vrijeme, što je direktno posljedica antropogenog djelovanja”, kazala je Otovićeva.
Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove u Bijelom Polju postoje registrovane auto-perionice koje rade u okviru sedam privrednih subjekata. To su samouslužne auto-perionice Ina Crna Gora -benzinska pumpa Bijelo Polje, IN stil (Gušmirović), Soko Group, Flach car, Omerović, MMM Smolović i samouslužna auto-perionica Miloja Damjanovića.
Prema zvaničnim podacima skorije nije bilo prijava za nelegalan rad auto-perionica na području te opštine. Međutim, obavljeni su inspekcijski nadzori prije tri-četri godine. Tada je, kako su ranije saopštili iz Uprave za inspekcijske poslove, za dvije auto-perionica donešena rješenje o pribavljanju odluke o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.
Prilikom izrade Katastra zagađivača rijeka za opšinu Bijelo Polje, prije nekoliko godina, na terenu je utvrđeno da samo jedna auto-perionica (Damjanović) ima uređaje za prečišćavanje otpadnih voda i da je urađena po savremnim standarima u ekološkom smislu.
Ekološki aktivisti su više puta upozoravali i da se mehanizacija velikih preduzeća koja su koncesionari šuma na sjeveru, pere u rijekama. Međutim, kako se to obično radi na parcelama koje su privatno vlasništvo, inspekcija je nemoćna. Tada je to nadležnost komunalne policije. U nekoliko lokalnih uprava na sjeveru nijesu mogli da se sjete nijednog slučaja kada je zbog takvog načina pranja mehanizacije neko sankcionisan. Nije, tvrde, bilo ni zvaničnih prijava.
Dostupna dokumentacija pokazuje kako su nadležni iz opština sa sjevera u više navrata donosili odluke da eleborat o procjeni uticaja na životnu sredinu nije neophodan za rad određenih auto-perionice. U zvaničnim dokumentima, najčešće, ne pominju se ti servisi kao opasnost za životnu sredinu.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari

Šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, samo su neki od ovonedjeljnih slučajeva povodom kojih se niko iz vrha policije nije obratio javnosti. Oglase se tek da se pohvale akcijama čišćenja svojih redova, ili zvučnim hapšenjima. Kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana
Pucnjava u Beranama kao nastavak višedecenijskog sukoba dvije tamošnje porodice, šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, slučaj Nikšićanina koji je na smrt pretukao svoju osamdesetogodišnju majku, samo su neki od slučajeva koji su se desili između dva broja Monitora, a povodom kojih se niko iz vrha Sektora bezbjednosti pa ni iz Vlade nije obratio građanima Crne Gore.
U slučaju bjekstva devetnaestogodišnjaka L.H. iz bolnice u Dobroti, medijima je dostavljeno saopštenje tek kada je uhapšen. U međuvremenu, niko iz Sektora bezbjednosti nije upozorio građane da budu na oprezu jer se ubica slobodno šeta, pa ni da od od njih zatraže uobičajenu pomoć, da obavijeste policiju ukoliko ga primijete.
Policija je izdala saopštenje tek nakon što je devetnaestogodišnjak uhapšen u Baru, gdje je dok je šetao slobodan ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije. Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.
Inače, L.H. je prije dvije godine, kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.Njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.
On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom. Ni surovost zločina koji je počinio, za policiju nije bio razlog da javnost bude upozorena.
U proteklih sedam dana na crnogorskim putevima život je izgubilo šest osoba, među kojima i jednogodišnja beba. MUP je reagovao apelom – Strpljivom vožnjom sačuvajte svoj i živote drugih.
U apelu, koji je potipisao tim za odnose s javnošću, pozvali su sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
„Upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi“, navodi se.
Ministar policije Danilo Šaranović oglasio se tek povodom privođenja suspendovanog policajca Slobodana Vulanovića, koji je odbio da se testira na opijate, a koji je nakon privođenja kod sudije za prekršaje zbog tog „zločina“ novčano kaženjen. Ministar je medijima uz svoju izjavu tim povodom dostavio i fotografiju.
„Ovakvi slučajevi potvrđuju da nije centralno pitanje da li je veting u policijskim strukturama potreban. Naprotiv, on je neophodan, a pitanje je samo kojim tempom se mora sprovesti. Ako smo donijeli odluku da je borba protiv kriminala apsolutni državni prioritet, to znači da nema kompromisa sa integritetom u policiji. I ovaj menadžment MUP-a i policije ga neće praviti. Ni sa kriminalom, ni sa službenicima koji nijesu imuni na kriminal i veze sa OKG, piše u Šarnovićevom saopštenju.
„Svako kome je sigurna država važna, neka nam pruži podršku da stvorimo najbolje uslove za rad policije, istu zaštitimo od kriminalnog uticaja i zahvalimo se na saradnji svim službenicima koji su umjesto Ustava, zakona i integriteta izabrali sluganstvo organizovanom kriminalu. Za one policijske službenike koji budu djelovali suprotno, slijediće posljedice. Vrijeme kada su pojedinci među nama, umjesto državi, služili kriminalu, je prošlo. Došlo je vrijeme kada je država najsnažniji oslonac poštenim i policijskom službenicima sa integritetom, koji su ubjedljiva većina u policiji“, zaključio je Šaranović.
Ubrzo se oglasio i Boris Bogdanović, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, ističući da je slučaj uhapšenog suspendovanog policajca potvrda da su promjene konačno prošle i kroz one hodnike koji su decenijama bili zatvoreni za pravdu.
“Sada je svima jasno zašto su pojedine partije, pojedini mediji i interesne grupe sa tolikim žarom ustali u odbranu suspendovanih policijskih službenika. Jer, nisu branili zakon, branili su sistem u kojem su pojedini policajci radili za mafiju, dok su nosili uniformu ove države. Pitanje nije više političko. Pitanje je bezbjednosno i civilizacijsko. Da li ćemo imati državu u kojoj se zakon poštuje, ili državu u kojoj su narkotici, nelegalno oružje i organizovane kriminalne grupe bliže pojedinim službenicima nego zakon, čast i uniforma?“, saopštio je, dodajući da smatra da je vrijeme za nastavak odlučne borbe.
“Onaj ko odbija test na narkotike, a sjedi za volanom bez vozačke, bez papira i bez zakona, ne može nositi uniformu. I tačka. Neka svako ko još misli da može zaštititi taj sistem računajući na stare šeme, zna da dolazi vrijeme u kojem pravda ima dužu ruku od mafije. Ovo nije revanšizam. Ovo je dugo čekano oslobađanje institucija. I ono neće stati. Jer službe moraju biti čiste da bi država bila jaka”, poručio je Bogdanović.
Demokrate, koje kontrolišu Sektor bezbjednosti, oglasile su se i nakon najnovije akcije hapšenja grupe koja se tereti da je krijumčarenjem cigareta oštetila državu za više od 18 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić čestitao je SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije na odličnoj pripremljenoj i uspješno realizovanoj akciji hapšenja sedam osoba i krivičnog procesuiranja 15 osoba.
“Svakim danom, brojnim akcijama, istorijskim rezultatima, se pokazuje da je država odlučna i istrajna u borbi protiv svih oblika kriminala i da nema tog pojedinca ili kriminalne grupe koja može biti zaštićena”, poručio je Bečić.
“Nastavak odlučne borbe protiv kriminala i čišćenja institucija od svih nedozvoljenih uticaja je sveta dužnost svakog istinskog patriote ove države. Veting je ključni preduslov potpunog ozdravljenja crnogorskih institucija”, zaključio je .
Dobro je što čelnici u bezbjednosnom sektoru žele da očiste svoje redove od kriminala. Ipak, kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
PRIMJENA NOVOG ZAKONA O UREĐENJU PROSTORA IZAZOV ZA SJEVERNE OPŠTINE: Za decentralizaciju fali kadar

Objavljeno prije
2 danana
14 Juna, 2025
Novi Zakon o uređenju prostora za opštine na sjeveru predstavlja još jedan u nizu izazova. Region koji već godinama kuburi sa stručnim kadrom, sada mora da u kratkom roku osnuje privredna društva zadužena za izradu planskih dokumenata. Volje ne fali, ali nedostaje urbanista, arhitekata, planera…
Novi Zakon o uređenju prostora, usvojen u februaru, povjerio je opštinama zahtjevan zadatak da u kratkom roku osnuju privredna društva koja će biti nadležna za izradu lokalnih planskih dokumenata i sprovođenje zakona na terenu. Time je odgovornost za prostorno planiranje formalno decentralizovana, ali su istovremeno opštine suočene s kadrovskim, organizacionim i finansijskim izazovima koje takva transformacija podrazumijeva.
Dok zakon formalno uvodi red u prostorno planiranje, u praksi je lokalnim samoupravama ostavljen ogroman izazov. Pored administrativnih i finansijskih prepreka, jedan od najvećih problema je hronični nedostatak stručnog kadra. Većina urbanista, arhitekata i planera, koji bi trebalo da čine okosnicu novih preduzeća odavno su angažovani u privatnom sektoru, gdje su uslovi rada i zarade znatno konkurentniji. Takvo stanje naročito je zakomplikovalo ispunjavanje nove obaveze opštinama na sjeveru,koje inače kubure sa kadrom u mnogim oblastima.
Prema zakonu, privredno društvo koje osniva skupština lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata mora da ima zaposlenog odgovornog planera i najmanje još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri zaposleni u lokalnom privrednom društvu treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore.
Zakon omogućava da dvije ili više lokalnih samouprava osnuju zajedničko privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata, upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, kao i učestvovanje u pripremi mišljenja opštine o urbanističko-tehničkim uslovima koje izdaje nadležni organ državne uprave. Agencije će učestvovati i u izradi Programa uređenja prostora opštine, izradi tehničke dokumentacije, obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem radova koji se finansiraju iz sredstava opštine, kao i iz drugih izvora finansiranja. Predviđeno je i da obavljaju reviziju tehničke dokumentacije i izrađuju izvještaj o stanju uređenja prostora.
U pokušaju da pronađu održiva rješenja, neke opštine razmatraju udruživanje kapaciteta i zajedničko osnivanje privrednih društava, dok se druge, samostalno, s nadom da će uspjeti da ispune uslove, upuštaju u sprovođenje zakonskih obaveza. Zakon je predvidio da ta obaveza bude ispunjena u roku od 60 dana, međutim, rijetke su lokalne uprave koje su uspjele da ispoštuju rok.
Kako za Monitor kaže Marjan Obradović, sekretar za planiranje i uređenje prostora u Beranama, ta lokalna uprava će vjerovatno agenciju formirati zajedno s Pljevljima, a moguće i sa Mojkovcem i Andrijevicom. Pregovori su u toku, a sekretar objašnjava da u Beranama nema kadrovskih potencijala da privredno društvo funkcioniše samostalno.
„Uslovi koje treba da ispune zaposleni u agenciji zaista su visoko postavljeni i, realno gledano, mi nemamo kadrovskih kapaciteta da tome odgovorimo. Navešću primjer – u Sekretarijatu sada postoji samo jedan građevinski inženjer i jedna arhitektica. Zbog toga smo pribjegli rješenju da se udružimo s nekoliko opština, a gotovo sigurno s pljevaljskom, kako bismo ispunili i kadrovske i ostale uslove, i mogli da formiramo kvalitetno privredno društvo koje će odgovoriti na potrebe svake od tih opština“, objašnjava Obradović.
Sagovornik Monitora podsjeća da već nekoliko godina u nadležnom ministarstvu traje rad na Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Berana, te da se taj posao privodi kraju. Nastojanja iz beranske lokalne uprave su da taj planski dokument završi onaj ko ga je i započeo, pa će, vjerovatno, završna faza tog važnog dokumenta biti okončana u ministarstvu. Agencija će, nakon što bude formirana, raditi na više manjih planskih dokumenata, ali i na rješavanju krupnih problema u korišćenju prostora.
Obradović objašnjava da će agencija u budućnosti imati pune ruke posla kada je riječ o izmjeni aktuelnih Detaljno urbanističkih planova (DUP), ali i planiranju kada je riječ o beranskom dijelu Bjelasice. Buduće privredno društvo, ocjenjuje on, vjerovatno će se uhvatiti u koštac i s problemom divlje gradnje na planini.
U Bijelom Polju agenciju su osnovali samostalno. Kako je Monitoru kazao Haris Šahman, sekretar za planiranje i uređenje prostora, već rade na obezbjeđivanju kadra za to privredno društvo.
„Nije jednostavno, ali ulažemo značajan trud da dobijemo kadar koji će zadovoljiti i uslove novog zakona, ali i na kvalitetan način obavljati posao. Decentralizacija prostornog planiranja je jako bitna, jer mi u lokalnim upravama najbolje znamo šta nam je prioritet i kako da na održiv način raspolažemo prostorom. Predstoje izmjene i dopune PUP-a, ali činjenica je da imamo prilično dobar aktuelni PUP. Predstoje i izmjene i dopune nekoliko DUP-ova, od kojih su neki stari više od deceniju. Očekujem da taj posao bude obavljen na način koji najbolje odgovara građanima“, kaže Šahman.
Prednost bjelopoljske lokalne uprave je što već u svom sistemu ima stručni kadar, planere sa iskustvom i poznavanjem izazova planiranja prostora. Šahman podsjeća da u toj opštini nema krupnijih infrastrukturnih izazova, kao što je slučaj u nekim drugim, gdje je gradnja krenula bez riješenih osnovnih komunalnih uslova.
Kolašin se, takođe, samostalno upustio u zahtjevan posao, pa je agencija formirana 30.aprila. Odbornici su tog dana donijeli i statut tog društva sa ograničenom odgovornošću (doo). Tim društvom će upravljati izvršni direktor i Odbor direktora. Iako još nijesu krenuli u „zaokruživanje“ kadra, iz kolašinske opštine već znaju da agenciju čeka mnogo posla.
Predstoji donošenje nekoliko detaljnih urbanističkih planova, a prije svega onih koji se odnose na centar, Brezu i Smailagića Polje. DUP Centar, odnosno izmjene i dopune tog dokumenta, donijete su još prije deceniju i po. Donošenje novog DUP-a Centar biće, vjerovatno, prvi zadatak agencije. Pored toga, lokalna vlast trebalo bi da mijenja i DUP Breza iz 2011. godine, i DUP Smailagića Polje, donesen dvije godine ranije. Ti djelovi kolašinske opštine privukli su minulih godina značajno interesovanje investitora, pa je u toku intenzivna gradnja.
Iz klupa opozicije više puta je sugerisano da se mora posvetiti velika pažnja odabiru kadra koji će raditi u agenciji, ali i sastavu Odbora direktora (OD) tog preduzeća. Parlamentarna većina, međutim, nije prihvatila amandman predsjednika kluba odbornika opozicionog Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“, Matije Bulatovića, da u odluci bude precizirano da u OD, između ostalog, mora biti diplomirani inženjer arhitekture, jedan stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i jedan iz oblasti planiranja prostora.
Prema onome što je Vijestima nezvanično rečeno u lokalnim upravama, Žabljak i Plužine svoje lokalno planiranje povjeriće „regionalnoj“ agenciji, zajedno sa Nikšićem. U toj opštini je još prije skoro 20 godina formirana Direkcija za planiranje, koja od prošle godine funkcioniše kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Do 2017. godine bavili su se arhitektonskom djelatnošću, projektnom dokumentacijom i nadzorom, kako za opštinu Nikšić, tako i za druge opštine. Sa tim poslom su prestali 2017., kada je ukinuto planiranje na opštinskom nivou, a poslove preuzelo nadležno ministarstvo.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa Zajednicom opština, početkom aprila organizovalo je radionicu s ciljem unapređenja primjene Zakona o uređenju prostora. Razmatrana su, kako je ranije saopšteno iz tog resora, ključna pitanja, uključujući osnivanje privrednih društava za izradu planskih dokumenata.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SMJENE I POSTAVLJENJA U AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST: Reforme ili čistka

Objavljeno prije
1 sedmicana
7 Juna, 2025
Jedni tvrde da su smjene u ANB -u koje sprovodi novi direktor Ivica Janović čistka koja otvara vrata za političke kadrove, drugi da se radi upravo suprotno – o čišćenju političkih poslušnika i duplih agenata. Šta god da je po srijedi, očigledni su različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora
Nakon što je Vlada Milojka Spajića imenovala Ivicu Janovića za vd, a potom i direktora u punom mandatu Agencije za nacionalnu bezbjednos (ANB) , pojačana je kadrovska aktivnost u toj službi.
Samo tokom prošlog mjeseca dvadesetak službenika je degradirano, a najmanje deset njih je poslato kući. Platu će primati iako ne dolaze na posao.
“To su uglavnom iskusni operativci i profesionalci, koji su sada postali meta unutar-agencijske ‘čistke’. Nekoliko njih je poslato kući bez konkretnog radnog zadatka, a i dalje primaju platu. Niko od njih nije dobio rješenje o novom rasporedu, niti im je objašnjeno do kada će ‘čekati’ i na kojem zakonskom osnovu mogu primati platu a ne dolaziti na posao. Takođe, niko nije formalno obaviješten o mogućoj suspenziji. Pozadina svega ovoga je uklanjanje profesionalaca kako bi se otvorila vrata za politički, rodbinski ili prijateljski povezane kadrove, bliske dugogodišnjim agentima koji su okružili novog direktora. Dobar dio podnio je žalbe Vladinoj Komisiji za žalbe i očekuju odgovor”, objavile su Vijesti pozivajući se na svoje izvore.
Više sagovornika Monitora, međutim, tvrdi da je u ovom slučaju riječ o suprtonom procesu – čišćenju Agencije od dvostrukih agenata i političkih poslušnika.
Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika.
Dobro upućeni sagovorici tvrde i da pored javne hajke protiv ovakvih odluka Janovića , razloga da sadašnji vrh tajne policije počisti dvorište koje je uređivao Milić ima više nego dovoljno. Upravo je u vrijeme njegovog mandata, tvrde, omogućeno da se pojednim osobama iz dosijea izbrišu kompromitujući podaci, ali i da se nekima izda pozitivna ocjene kako bi mogli nesmetano da obavljaju poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Sa olakim izdavanjem negativnih ocjena prestalo se, tvrdi Monitorov sagovornik, upravo dolaskom Janovića za prvog tajnog operativca, a za jednog od njegovih savjetnika bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Janović se navodno odlučio na provjeru kadra koji je dobio u nasleđe.
Jedan od razloga za nezadovoljstvo među pripadnicima tajne policije je i taj što je ponovo aktiviran i unaprijeđen službenik ANB-a, Filip Đuranović, koga je bivši premijer Dritan Abazović javno optužio da je bio administrator portala Udar.
“To je ime za koje postoje operativni podaci, vidjećemo što će biti u svemu, da je bio jedan od administratora portala. To je lice koje je u jednom trenutku udaljeno iz ANB, kasnije je vraćen”, rekao je Abazović 2. aprila 2024. godine.
Koliko su zakonite smjene i rokade koje Janović vuče poslednjih mjeseci biće poznato nakon okončanih sudskih sporova, ali i nakon odluke Vladine komisije za žalbe kojoj se do sada obratilo 14 službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Smjene i preraspodjele poslova, u ovom trenutku nijesu sporne samo službenicima ANB. Očigledni su i različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Demokrate su nakon smjene Milića izgubile uticaj na tajnu službu. Iako se nedavna izjava člana Odbora za bezbjednost i odbranu i predsjednika Kluba poslanika Demokrata, Borisa Bogdanovića, činila kao podrška Janoviću, ima signala i da stvari među partnerima u Vladi nijesu baš tako sjajne.
“Svaka služba, pa i ANB, mora služiti interesima države i građana, a ne interesima pojedinaca, klanova ili neformalne mreže uticaja. Zato podržavam reorganizaciju i unutrašnje promjene koje imaju za cilj izgradnju funkcionalnog, operativnog i zakonitog sistema. Istovremeno, podsjećam da je veting koji su pokrenuli potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, a koji već daje rezultate u policiji, nezaustavljiv proces i da će, kao što je i najavljeno, biti nastavljen i u sektoru odbrane i bezbjednosti, uključujući ANB”, kazao je Bogdanović i zaključio da službe moraju biti oslobođene od neformalne kontrole i nezakonitog uticaja.
Samo par sati kasnije isplivala je informacija da ANB nije odobrila pristup tajnim podacima državnoj sekretarki MUP-a Dragani Kažanegri Stanišić iz redova Demokrata čiji suprug Šakoje godinama važi za bezbjednosno interesantnu osobu.
Kažanegra Stanišić je nedavno gostujući na jednoj televiziji kazala da bi „kada bi bila u prilici, očistila ANB od temelja do krova onako kako mi to radimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova“. Njen stav podržao je i Bečić .
Ostalo je nerazjašnjeno i da li su potezi koje vuče Janović, jedan od razloga nedavne izjave šefa crnogorskog parlamenta Andrije Mandića da se rasformira sadašnja i napravi nova Agencija za nacionalnu bezbjednost.
“Bezbjednosni sistem Crne Gore je kontaminiran, ANB treba rasformirati i formirati novu službu koja će raditi za interes građana ove zemlje”, kazao je Mandić na sjednici Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki”, stoji u Mandićevoj objavi na društvenoj mreži X.
Samo dan kasnije nakon što je Mandić saopštio da ANB treba rasformirati, ministri iz NSD-a Slaven Radunović, Budimir Aleksić, Simonida Kordić podržali su ipak predlog za imenovanje Janovića.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 dana
Hljeba i blokada
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 dana
Konferencija evropskih nacista (CEN) u Jerusalimu
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Na početku
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Komanči iz Gaze
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Neznanje koje košta
Milan Popović

Novi broj


IMPERIJA STANAJ POD ISTRAGOM TUŽILAŠTVA: Dim u krvotoku

SLUŽBE SELEKTIVNO PROTIV EKSTREMIZMA: Vehabije stop – spremte se četnici

SUDBINA AERODROMA U TIVTU I PODGORICI: Koncesija u sjenci skandala
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
ALBANSKO – AMERIČKO OPONIRANJE SPAJIĆU I ALABARU ZA ULCINJ: Važnost lobiranja
-
DRUŠTVO4 sedmice
KOLAŠIN: STARI EKOLOŠKI PROBLEMI I NOVI HOTELI: Luksuz na obali otpadnih voda
-
Izdvojeno2 sedmice
GDJE SU PRIPADNICI SEDME UPRAVE: Tajne veze
-
Izdvojeno3 sedmice
USKORO DVA TURISTIČKA KOMPLEKSA NA VELIKOJ PLAŽI: Alabar odustao, grade domaći
-
DRUŠTVO3 sedmice
VLAST I PRIVILEGIJE: Neće da fali
-
INTERVJU4 sedmice
MARIJANA CAMOVIĆ-VELIČKOVIĆ, POTPREDSJEDNICA SINDIKATA MEDIJA, ČLANICA SAVJETA RTCG: RTCG i dalje služi vladajućim partijama
-
Izdvojeno2 sedmice
VELIKA PLAŽA ČEKA INVESTITORE BEZ KANALIZACIONE MREŽE: Hoteli sa pet zvjezdica na septičkim jamama
-
INTERVJU3 sedmice
SAŠA JANKOVIĆ, MEĐUNARODNI KONSULTANT ZA LJUDSKA PRAVA I UPRAVLJANJE BEZBJEDNOŠĆU: EU mora da bira – da li podržava narod koji nosi evropske vrijednosti ili vlast koja ih gazi