Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZ MPNKS-A PO HITNOM I PROTIVZAKONITOM POSTUPKU POKUŠAVAJU DA IMENUJU DIREKTORE: Obrazovni sistem ponovo u v.d. stanju

Objavljeno prije

na

Ovih su dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli dopisi da se, po spornim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, nastavnička vijeća i upravni odbori izjasne o novim kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli

 

Užurbano je ovih dana u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS). Prema saznanjima Monitora, danima iz tog Vladinog resora pokušavaju da imenuju direktore škola i predškolskih ustanova, po poznatom scenariju. Protivzakonito.

Novi konkursi, više od njih 100, objavljeni sredinom novembra prošle godine i bili su otvoreni oko 15 dana, kada bi, po spornim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz maja 2021. godine, nastavnička vijeća bila obavezna da što prije, na zahtjev ministra, dostave pisana izjašnjenja o predloženom kandidatu. Na problematičnost tih izmjena i dopuna zakona ukazano je ranije iz Agencije za sprečavanje korupcije, iz koje su pozvali MPNKS da „razmotri primjenu tog člana, imajući u vidu da primjena navedene norme za posljedicu ima lišavanje funkcije nosilaca javnih ovlašćenja bez prethodnog dovođenja u pitanje njihovih sposobnosti…“.

Nije bilo razmatranja. Ovih dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli su dopisi da se nastavnička vijeća i upravni odbori ponovo hitno izjasne o kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli.

Po tom je zakonu prošle godine razriješeno preko 500 direktora i pomoćnika direktora, iako su prethodno neka nastavnička vijeća izglasala podršku dotadašnjim direktorima. Postavljeni su vršioci dužnosti, u skladu sa dogovorom sa političkim partijama na vlasti koje su „podijelile plijen”.

Prema pomenutom zakonu, vršilac dužnosti imenuje se najduže na period do šest mjeseci. Pri tom je školski, odnosno upravni odbor, obavezan da raspiše konkurs za izbor direktora dva mjeseca prije isteka mandata.

Iz MPNKS-a konkurse nijesu rješavali u zakonskom roku, već su mnoge od postojećih direktora sada ponovo imenovali za vršioce dužnosti.

,,Imenovanja i razrješenja direktora koja sprovodi ministar jedan je od bitnih krivaca za urušavanje obrazovnog sistema. Najmanje se tu razmišljalo i radilo na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a fokus je bio i ostao na instalaciji podobnih kadrova i sankcionisanju neistomišljenika”, ističe za Monitor viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.

Prema njenim riječima, dobro je da kolektiv da svoj predlog, ali to mišljenje ne utiče presudno na izabor direktora/ke. ,,Međutim, zakonska je obaveza školskih odbora da raspišu konkurse na koje će se prijaviti kandidati. Među kandidatima mogu biti i osobe koje dolaze iz drugih ustanova sa boljim referencama, znanjem, sposobnostima i pedagoškim iskustvom, a može se prijaviti i kandidat koji nije dobio većinu nastavničkog vijeća, a smatra da ima bolje reference od kandidata koji je većina predložila. Ovdje je suštinsko pitanje da li će dosadašnji model imenovanja po partijskoj liniji biti jači od objektivnih kriterijuma i zakonskih procedura, ili će to sve biti zloupotrebljeno i izigrano“, kaže Snežana Kaluđerović.

Procedura predviđa da prilikom izbora organa rukovođenja, kada kandidati za popunu radnog mjesta ostvare iste rezultate tokom provjere uslova, kompetencije, znanja i sposobnosti, slijedi ocjena tročlane komisije Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Komisija sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove koju su oni dostavili, pa o tome podnosi izvještaj ministru.

Na pojedinim nastavničkim vijećima, saznaje Monitor, osim onog koji je predložila ministarka, niko nije ni spominjao ostale kandidate.

,,Žrijeb bi bio, možda jedan od poštenijih načina, kada su kandidati izjednačeni. Ovako se gubi smisao konkursa, mišljenja Nastavničkog vijeća i Komisije, ali i svih drugih mehanizama u izboru. Praksa je obesmišljavala ovu proceduru, i ona će biti obesmišljena dok god postoji diskreciono pravo ministra da bira. Znamo da se oni rukovode subjektivnim razlozima i do čega je taj pristup doveo naš obrazovni sistem“, upozorava Kaluđerović.

Građani će, ako bivši direktori koji su tužili državu zbog nezakonitih smjena dobiju slučajeve, platiti račun. Upućeni sagovornici Monitora kažu da će direktori koji sada budu imenovani, po inspekcijskom nadzoru, biti smijenjeni u najkraćem roku. To je očekivano, jer odmah na početku nije bilo razloga za postavljanje v.d. direktora.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za Monitor kažu da sprovode redovnu proceduru izbora direktora po konkursima koji su raspisani krajem 2021. godine i da postupak vrše u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. ,,Nijesmo upoznati da zakon prepoznaje užurbane izbore, pa samim tim, isto ne možemo ni da primijenimo. Razgovori po konkursima se obavljaju od novembra prošle godine, tako je bilo i prije, a i poslije 17. januara“, kazali su.

Monitor je pitao koliko je direktora škola i predškolskih ustanova od 17. januara, kada je u skupštinsku proceduru podnijeta inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi, imenovano na te funkcije, i o kojim se obrazovnim ustanovama radi. Taj odgovor nijesmo dobili. Odluke po konkursima nakon obavljenih intervjua sa kandidatima koji su sprovedeni nakon 17. januara,  objasnili  su iz MNPKS-a, se obrađuju.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) su, nakon što su otkrili brojne nepravilnosti u jednom od inspekcijskih nadzora, donijeli u oktobru prošle godine i rješenje kojim se ministarki prosvjete Vesni Bratić naređuje da u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama objavi sva rješenja o razrješenju direktora obrazovnih ustanova. U suprotnom, protiv nje će biti pokrenut prekršajni postupak.

Iz AZLP su inicirali sprovođenje inspekcijskog nadzora tog Vladinog resora. Po završetku, konstatovan je niz kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama – od nedostatka ažuriranog vodiča za pristup informacijama do neobjavljivanja javnih registara i evidencija.

Samo dvadesetak dana od tog rješenja AZLP-e, ne mareći što se brojnim propustima u njenom resoru bave razne institucije i organizacije, pa i što je, u procesu pristupanja EU njen rad ocijenjen kao najgori među svim ministrima, ministarka Bratić je, po ko zna koji put, izbjegla je da dođe na sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kojoj se analiziraju aktivnosti i problemi u sektorima kojima rukovodi.

Od samog početka kadrovanje u resoru ministarke Bratić pratile su problematične odluke i kontroverze. Rada Višnjić koja je imenovana za v.d. direktoricu škole Jugoslavija u Baru, poznata je po odi na Fejsbuku Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu i po zloupotrebljavanju djece u političke svrhe. Razriješen je   direktor škole u Nikšićkoj Župi Miloš Mrvaljević sa mjesta direktora OŠ Jagoš Kontić – u kojoj nikad nije ni radio. Za  direktora Doma učenika u Beranama imenovan je Goran Kiković, otvoreni podržavaoc četničkog pokreta. Monitor je o  svemu tome pisao.

Obrazovni sistem se odavno urušava. Sadašnje rukovodstvo MPNKS-a još predanije je nastavilo praksu prethodnika.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo