Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZ MPNKS-A PO HITNOM I PROTIVZAKONITOM POSTUPKU POKUŠAVAJU DA IMENUJU DIREKTORE: Obrazovni sistem ponovo u v.d. stanju

Objavljeno prije

na

Ovih su dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli dopisi da se, po spornim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, nastavnička vijeća i upravni odbori izjasne o novim kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli

 

Užurbano je ovih dana u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS). Prema saznanjima Monitora, danima iz tog Vladinog resora pokušavaju da imenuju direktore škola i predškolskih ustanova, po poznatom scenariju. Protivzakonito.

Novi konkursi, više od njih 100, objavljeni sredinom novembra prošle godine i bili su otvoreni oko 15 dana, kada bi, po spornim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz maja 2021. godine, nastavnička vijeća bila obavezna da što prije, na zahtjev ministra, dostave pisana izjašnjenja o predloženom kandidatu. Na problematičnost tih izmjena i dopuna zakona ukazano je ranije iz Agencije za sprečavanje korupcije, iz koje su pozvali MPNKS da „razmotri primjenu tog člana, imajući u vidu da primjena navedene norme za posljedicu ima lišavanje funkcije nosilaca javnih ovlašćenja bez prethodnog dovođenja u pitanje njihovih sposobnosti…“.

Nije bilo razmatranja. Ovih dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli su dopisi da se nastavnička vijeća i upravni odbori ponovo hitno izjasne o kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli.

Po tom je zakonu prošle godine razriješeno preko 500 direktora i pomoćnika direktora, iako su prethodno neka nastavnička vijeća izglasala podršku dotadašnjim direktorima. Postavljeni su vršioci dužnosti, u skladu sa dogovorom sa političkim partijama na vlasti koje su „podijelile plijen”.

Prema pomenutom zakonu, vršilac dužnosti imenuje se najduže na period do šest mjeseci. Pri tom je školski, odnosno upravni odbor, obavezan da raspiše konkurs za izbor direktora dva mjeseca prije isteka mandata.

Iz MPNKS-a konkurse nijesu rješavali u zakonskom roku, već su mnoge od postojećih direktora sada ponovo imenovali za vršioce dužnosti.

,,Imenovanja i razrješenja direktora koja sprovodi ministar jedan je od bitnih krivaca za urušavanje obrazovnog sistema. Najmanje se tu razmišljalo i radilo na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a fokus je bio i ostao na instalaciji podobnih kadrova i sankcionisanju neistomišljenika”, ističe za Monitor viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.

Prema njenim riječima, dobro je da kolektiv da svoj predlog, ali to mišljenje ne utiče presudno na izabor direktora/ke. ,,Međutim, zakonska je obaveza školskih odbora da raspišu konkurse na koje će se prijaviti kandidati. Među kandidatima mogu biti i osobe koje dolaze iz drugih ustanova sa boljim referencama, znanjem, sposobnostima i pedagoškim iskustvom, a može se prijaviti i kandidat koji nije dobio većinu nastavničkog vijeća, a smatra da ima bolje reference od kandidata koji je većina predložila. Ovdje je suštinsko pitanje da li će dosadašnji model imenovanja po partijskoj liniji biti jači od objektivnih kriterijuma i zakonskih procedura, ili će to sve biti zloupotrebljeno i izigrano“, kaže Snežana Kaluđerović.

Procedura predviđa da prilikom izbora organa rukovođenja, kada kandidati za popunu radnog mjesta ostvare iste rezultate tokom provjere uslova, kompetencije, znanja i sposobnosti, slijedi ocjena tročlane komisije Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Komisija sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove koju su oni dostavili, pa o tome podnosi izvještaj ministru.

Na pojedinim nastavničkim vijećima, saznaje Monitor, osim onog koji je predložila ministarka, niko nije ni spominjao ostale kandidate.

,,Žrijeb bi bio, možda jedan od poštenijih načina, kada su kandidati izjednačeni. Ovako se gubi smisao konkursa, mišljenja Nastavničkog vijeća i Komisije, ali i svih drugih mehanizama u izboru. Praksa je obesmišljavala ovu proceduru, i ona će biti obesmišljena dok god postoji diskreciono pravo ministra da bira. Znamo da se oni rukovode subjektivnim razlozima i do čega je taj pristup doveo naš obrazovni sistem“, upozorava Kaluđerović.

Građani će, ako bivši direktori koji su tužili državu zbog nezakonitih smjena dobiju slučajeve, platiti račun. Upućeni sagovornici Monitora kažu da će direktori koji sada budu imenovani, po inspekcijskom nadzoru, biti smijenjeni u najkraćem roku. To je očekivano, jer odmah na početku nije bilo razloga za postavljanje v.d. direktora.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za Monitor kažu da sprovode redovnu proceduru izbora direktora po konkursima koji su raspisani krajem 2021. godine i da postupak vrše u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. ,,Nijesmo upoznati da zakon prepoznaje užurbane izbore, pa samim tim, isto ne možemo ni da primijenimo. Razgovori po konkursima se obavljaju od novembra prošle godine, tako je bilo i prije, a i poslije 17. januara“, kazali su.

Monitor je pitao koliko je direktora škola i predškolskih ustanova od 17. januara, kada je u skupštinsku proceduru podnijeta inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi, imenovano na te funkcije, i o kojim se obrazovnim ustanovama radi. Taj odgovor nijesmo dobili. Odluke po konkursima nakon obavljenih intervjua sa kandidatima koji su sprovedeni nakon 17. januara,  objasnili  su iz MNPKS-a, se obrađuju.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) su, nakon što su otkrili brojne nepravilnosti u jednom od inspekcijskih nadzora, donijeli u oktobru prošle godine i rješenje kojim se ministarki prosvjete Vesni Bratić naređuje da u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama objavi sva rješenja o razrješenju direktora obrazovnih ustanova. U suprotnom, protiv nje će biti pokrenut prekršajni postupak.

Iz AZLP su inicirali sprovođenje inspekcijskog nadzora tog Vladinog resora. Po završetku, konstatovan je niz kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama – od nedostatka ažuriranog vodiča za pristup informacijama do neobjavljivanja javnih registara i evidencija.

Samo dvadesetak dana od tog rješenja AZLP-e, ne mareći što se brojnim propustima u njenom resoru bave razne institucije i organizacije, pa i što je, u procesu pristupanja EU njen rad ocijenjen kao najgori među svim ministrima, ministarka Bratić je, po ko zna koji put, izbjegla je da dođe na sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kojoj se analiziraju aktivnosti i problemi u sektorima kojima rukovodi.

Od samog početka kadrovanje u resoru ministarke Bratić pratile su problematične odluke i kontroverze. Rada Višnjić koja je imenovana za v.d. direktoricu škole Jugoslavija u Baru, poznata je po odi na Fejsbuku Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu i po zloupotrebljavanju djece u političke svrhe. Razriješen je   direktor škole u Nikšićkoj Župi Miloš Mrvaljević sa mjesta direktora OŠ Jagoš Kontić – u kojoj nikad nije ni radio. Za  direktora Doma učenika u Beranama imenovan je Goran Kiković, otvoreni podržavaoc četničkog pokreta. Monitor je o  svemu tome pisao.

Obrazovni sistem se odavno urušava. Sadašnje rukovodstvo MPNKS-a još predanije je nastavilo praksu prethodnika.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo