Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Americi namiguje, sa diktatorom posluje

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Dok recituje evroatlansku priču, Milo Đukanović prodaje strateške lokacije azerbejdžanskom autokrati Ilhenu Alijevu, čija zemlja prema svim relevantnim izvještajima ima ozbiljnih problema sa korupcijom i vladavinom prava, jer su prsti predsjednika u svim unosnim poslovima. Ova sličnost nije slučajna.

SOCAR, azerbejdžanska državna naftna kompanija kojom faktički upravlja Alijev, pobijedila je na tenderu za prekrasnu lokaciju na crnogorskoj obali, strteški važnu tačku – Kumbor nadomak Herceg Novog. Kumbor je bivša vojna baza, predio pod zaštitom UNESCO. SOCAR se nikada nije bavio turizmom, o čemu je Monitor već pisao.

Drugorangirani na tenderu, američki konzorcijum NCH, žalio se na odluku Vlade zbog navodno nezakonitog tenderskog procesa. Iako je Vrhovni sud naložio Upravnom sudu da ispita žalbu Amerikanaca, Upravni sud je po drugi put odbio da razmatra taj slučaj, proglasivši žalbu NCH neblagovremenom.

Zanimljivo: Vrhovni sud je donio odluku u korist Amerikanaca dan pošto je američki diplomata Filip Riker bio u Crnoj Gori i uzdizao Đukanovića u zvijezde – kao prijatelja i stratega važnog za region. Možda slučajno, ali čim je Đukanović uz američki blagoslov zauzeo poziciju premijera, Upravni sud je odbio žalbu Rikerovih sugrađana.

Potom je posao sa Azerbejdžancima dobio na ubrzanju. Morsko dobro je odredilo SOCAR-u cijenu zakupa za zemlju. I to nakon naloga Đukanovićeve Vlade da uprava Morskog dobra to učini – pod hitno.

Posebna priča je ugovor: kao i u drugim slučajevima kada Đukanović posluje sa partnerima nalik sebi, crnogorska vlada zaključila je posao koji bi mogao, ako stvari krenu lošim putem, skupo da košta građane Crne Gore. ,,U ugovoru se, pored ostalih stvari, pominje i tužba koju je pokrenuo NCH i navodi da će Vlada obeštetiti SOCAR u slučaju da Amerikanci dobiju spor u sudskom postupku”, otkriva za Monitor Dejan Milovac, zamjenik direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.

To nije jedina tačka kojom se Vlada obavezala da će obeštetiti Azerbejdžance. ,,U ugovor je ugrađena klauzula kojom se Vlada obavezuje da će obeštetiti zakupce i neće ih smatrati odgovornim po osnovu bilo kakvih gubitaka, obaveza, šteta, potraživanja, zahtjeva, postupaka i troškova koji mogu biti pretrpljeni ili koji nastanu u vezi sa zahtjevom ili tužbom podignutom od strane nekog trećeg lica, bilo kakve prirode u vezi sa lokacijom, a koji se tiču perioda koji prethodi zaključenju ovog Ugovora o zakupu ili nastanu kao rezultat zaključenja ugovora” , kaže Milovac i ističe da se ovakvim ugovorima Crna Gora „dodatno porobljava od strane par ljudi koji sjede u Vladi Crne Gore i njihovih strateških investitora koji po običaju dolaze ili sa off-shore destinacija, ili iz zemalja u kojima je stepen vladavine prava sličan onome koji imamo u Crnoj Gori”.

Prema ugovoru koji je Vlada potpisala sa SOCAR-om lokacija koja obuhvata preko 240 hiljada kvadratnih metara na kojima se nalazi 90 objekata površine od preko 62 hiljade kvadratnih metara, Azerbejdžancima se daje u zakup na 90 godina. Za prvih 45 godina SOCAR će platiti fiksni dio zakupnine – samo 12 miliona eura. Danas se jedna zgrada u Podgorici proda skuplje. Varijabilni dio zakupnine za Kumbor je pet posto od dobiti koju SOCAR ostvari od poslovanja budućeg rizorta koji planira da izgradi. A ako ne ostvari dobit, mi ćemo, kao u slučaju KAP-a ili Željezare, otplaćivati gubitke. Američki konzorcijum je ponudio duplo više novca za zakup, dva eura po kvadratnom metru, što je 27 miliona eura više od ponude iz Azerbejdžana, kako su izračunale podgoričke Vijesti.

Doduše SOCAR je ponudio znatno veće investicije – za prve tri godine 57,6 miliona, ukupno 258 miliona za osam godina. Međutim, i oko investicija se otvaraju važna pitanje. Pravni stručnjaci koje je konsultovao Monitor, ističu da se u ovom ugovoru, ali i drugim sličnim otvara više pravnih pitanja – a najvažnije je – da li se na prostoru koji je samo zakupljen može graditi i ne samo graditi već i prodavati trećim licima. „To je stari sukob nas pravnika sa ekonomistima. Dok ekonomisti samo računaju investicije, mi smatramo da one moraju biti u skladu sa pravnim normama. U Evropi, pa i u našoj zemlji, ne može sve biti predmet pravne svojine, mnoge su lokacije javno dobro. Tako je i sa velikim dijelom kompleksa u Kumboru, koji pripada Morskom dobru”, kaže naš izvor.

Prema zakonu pojas Morskog dobra je zaštićen i ne predviđa gradnju koju u svom investicionom programu planira naftna azerbejdžanska kompanija. SOCAR nema jasno definisanu ekološku studiju. Naprotiv, pored grandioznih projekata na kopnu, Azerbejdžanci imaju ambicije da zidaju i u moru – predviđaju izgradnju više vještačkih ostrva! Jasno je da bi vještačka ostrva ozbiljno narušila prirodno okruženje u delikatnom ekološkom sistemu kakav je kumborski tjesnac. Osim toga njihova izgradnja je izuzetno skupa, pa ovaj prijedlog liči na megalomanske projekte koje voli Alijev. Izgradnja vještačkog ostrva je u suprotnosti sa nacrtom državne studije lokacije Sektora 5 objavljene na internet strani Vlade Crne Gore.

Ali šta su nacrti pri poslu sa prijateljima. Prije nego što je SOCAR dobio Kumbor, Đukanović je sa Milanom Roćenom zaduženim za bivše sovjetske republike, putovao u Baku i ugovarao nova strateška partnerstva, koja će po svemu sudeći opet plaćati građani Crne Gore.

DEJAN MILOVAC, MANS
Kumbor kao novi KAP

Ugovor sa SOCAR-om podsjeća na onaj kojim je privatizovan Kombinat aluminijuma. Tada je Đukanovićeva vlada prodala fabriku garantujući cijenu struje, ali i da će novog vlasnika obeštetiti čak u slučaju da se crnogorsko zakonodavstvo promijeni na način da može ugroziti poslovanje KAP-a i interese njenog vlasnika.

Inače, kompanija SOCAR je u pogledu transparentnosti prihoda ocijenjena nulom u izvještaju međunarodne organizacije Transparency international, a američki State department je ranije u izvještaju ocijenio da je sektor nafte i gasa jedan od najvećih izvora korupcije u Azerbejdžanu. Istovremeno, prema procjenama Freedom house ta zemlja spada u neslobodne, dok su poslednji izbori okarakterisani kao nedemokratski. Pored toga, sredinom ove godine, parlament Azerbejdžana je usvojio amandmane na Zakon o informacijama o kompanijama, kojim se značajno ograničava pristup zvaničnim informacijama o firmama koje su registrovane i posluju u Azerbejdžanu, što svakako ne doprinosi transparentnosti i ovog posla, između ostalog. Nažalost, kada pogledate portfolio većine investitora koji su u posljednih par decenija ulagali u Crnu Goru i uparite ga sa ,,odličnicima” Vlade Crne Gore, ali i sa ukupnom investicionom klimom u državi i vladavinom prava, sasvim je prihvatljivo reći da je crnogorska privatizacija velikim dijelom sprovedena po principu ,,našla krpa zakrpu”.

Sve dok na sceni budemo imali kadrove koji su prodavali KAP, Telekom, Željezaru, Boksite i stotine drugih većih i manjih kompanija koje su ugašene, dok oni budu odlučivali o ključnim ekonomskim pitanjima, Crna Gora neće moći dalje. U najavu Đukanovića da će izvršiti reviziju štetnih privatizacija može povjerovati samo neko ko se juče doselio u Crnu Goru i ko nije svjedočio tome kako Đukanović i ,,ekipa” vode ovu zemlju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo