Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Americi namiguje, sa diktatorom posluje

Objavljeno prije

na

Dok recituje evroatlansku priču, Milo Đukanović prodaje strateške lokacije azerbejdžanskom autokrati Ilhenu Alijevu, čija zemlja prema svim relevantnim izvještajima ima ozbiljnih problema sa korupcijom i vladavinom prava, jer su prsti predsjednika u svim unosnim poslovima. Ova sličnost nije slučajna.

SOCAR, azerbejdžanska državna naftna kompanija kojom faktički upravlja Alijev, pobijedila je na tenderu za prekrasnu lokaciju na crnogorskoj obali, strteški važnu tačku – Kumbor nadomak Herceg Novog. Kumbor je bivša vojna baza, predio pod zaštitom UNESCO. SOCAR se nikada nije bavio turizmom, o čemu je Monitor već pisao.

Drugorangirani na tenderu, američki konzorcijum NCH, žalio se na odluku Vlade zbog navodno nezakonitog tenderskog procesa. Iako je Vrhovni sud naložio Upravnom sudu da ispita žalbu Amerikanaca, Upravni sud je po drugi put odbio da razmatra taj slučaj, proglasivši žalbu NCH neblagovremenom.

Zanimljivo: Vrhovni sud je donio odluku u korist Amerikanaca dan pošto je američki diplomata Filip Riker bio u Crnoj Gori i uzdizao Đukanovića u zvijezde – kao prijatelja i stratega važnog za region. Možda slučajno, ali čim je Đukanović uz američki blagoslov zauzeo poziciju premijera, Upravni sud je odbio žalbu Rikerovih sugrađana.

Potom je posao sa Azerbejdžancima dobio na ubrzanju. Morsko dobro je odredilo SOCAR-u cijenu zakupa za zemlju. I to nakon naloga Đukanovićeve Vlade da uprava Morskog dobra to učini – pod hitno.

Posebna priča je ugovor: kao i u drugim slučajevima kada Đukanović posluje sa partnerima nalik sebi, crnogorska vlada zaključila je posao koji bi mogao, ako stvari krenu lošim putem, skupo da košta građane Crne Gore. ,,U ugovoru se, pored ostalih stvari, pominje i tužba koju je pokrenuo NCH i navodi da će Vlada obeštetiti SOCAR u slučaju da Amerikanci dobiju spor u sudskom postupku”, otkriva za Monitor Dejan Milovac, zamjenik direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.

To nije jedina tačka kojom se Vlada obavezala da će obeštetiti Azerbejdžance. ,,U ugovor je ugrađena klauzula kojom se Vlada obavezuje da će obeštetiti zakupce i neće ih smatrati odgovornim po osnovu bilo kakvih gubitaka, obaveza, šteta, potraživanja, zahtjeva, postupaka i troškova koji mogu biti pretrpljeni ili koji nastanu u vezi sa zahtjevom ili tužbom podignutom od strane nekog trećeg lica, bilo kakve prirode u vezi sa lokacijom, a koji se tiču perioda koji prethodi zaključenju ovog Ugovora o zakupu ili nastanu kao rezultat zaključenja ugovora” , kaže Milovac i ističe da se ovakvim ugovorima Crna Gora „dodatno porobljava od strane par ljudi koji sjede u Vladi Crne Gore i njihovih strateških investitora koji po običaju dolaze ili sa off-shore destinacija, ili iz zemalja u kojima je stepen vladavine prava sličan onome koji imamo u Crnoj Gori”.

Prema ugovoru koji je Vlada potpisala sa SOCAR-om lokacija koja obuhvata preko 240 hiljada kvadratnih metara na kojima se nalazi 90 objekata površine od preko 62 hiljade kvadratnih metara, Azerbejdžancima se daje u zakup na 90 godina. Za prvih 45 godina SOCAR će platiti fiksni dio zakupnine – samo 12 miliona eura. Danas se jedna zgrada u Podgorici proda skuplje. Varijabilni dio zakupnine za Kumbor je pet posto od dobiti koju SOCAR ostvari od poslovanja budućeg rizorta koji planira da izgradi. A ako ne ostvari dobit, mi ćemo, kao u slučaju KAP-a ili Željezare, otplaćivati gubitke. Američki konzorcijum je ponudio duplo više novca za zakup, dva eura po kvadratnom metru, što je 27 miliona eura više od ponude iz Azerbejdžana, kako su izračunale podgoričke Vijesti.

Doduše SOCAR je ponudio znatno veće investicije – za prve tri godine 57,6 miliona, ukupno 258 miliona za osam godina. Međutim, i oko investicija se otvaraju važna pitanje. Pravni stručnjaci koje je konsultovao Monitor, ističu da se u ovom ugovoru, ali i drugim sličnim otvara više pravnih pitanja – a najvažnije je – da li se na prostoru koji je samo zakupljen može graditi i ne samo graditi već i prodavati trećim licima. „To je stari sukob nas pravnika sa ekonomistima. Dok ekonomisti samo računaju investicije, mi smatramo da one moraju biti u skladu sa pravnim normama. U Evropi, pa i u našoj zemlji, ne može sve biti predmet pravne svojine, mnoge su lokacije javno dobro. Tako je i sa velikim dijelom kompleksa u Kumboru, koji pripada Morskom dobru”, kaže naš izvor.

Prema zakonu pojas Morskog dobra je zaštićen i ne predviđa gradnju koju u svom investicionom programu planira naftna azerbejdžanska kompanija. SOCAR nema jasno definisanu ekološku studiju. Naprotiv, pored grandioznih projekata na kopnu, Azerbejdžanci imaju ambicije da zidaju i u moru – predviđaju izgradnju više vještačkih ostrva! Jasno je da bi vještačka ostrva ozbiljno narušila prirodno okruženje u delikatnom ekološkom sistemu kakav je kumborski tjesnac. Osim toga njihova izgradnja je izuzetno skupa, pa ovaj prijedlog liči na megalomanske projekte koje voli Alijev. Izgradnja vještačkog ostrva je u suprotnosti sa nacrtom državne studije lokacije Sektora 5 objavljene na internet strani Vlade Crne Gore.

Ali šta su nacrti pri poslu sa prijateljima. Prije nego što je SOCAR dobio Kumbor, Đukanović je sa Milanom Roćenom zaduženim za bivše sovjetske republike, putovao u Baku i ugovarao nova strateška partnerstva, koja će po svemu sudeći opet plaćati građani Crne Gore.

DEJAN MILOVAC, MANS
Kumbor kao novi KAP

Ugovor sa SOCAR-om podsjeća na onaj kojim je privatizovan Kombinat aluminijuma. Tada je Đukanovićeva vlada prodala fabriku garantujući cijenu struje, ali i da će novog vlasnika obeštetiti čak u slučaju da se crnogorsko zakonodavstvo promijeni na način da može ugroziti poslovanje KAP-a i interese njenog vlasnika.

Inače, kompanija SOCAR je u pogledu transparentnosti prihoda ocijenjena nulom u izvještaju međunarodne organizacije Transparency international, a američki State department je ranije u izvještaju ocijenio da je sektor nafte i gasa jedan od najvećih izvora korupcije u Azerbejdžanu. Istovremeno, prema procjenama Freedom house ta zemlja spada u neslobodne, dok su poslednji izbori okarakterisani kao nedemokratski. Pored toga, sredinom ove godine, parlament Azerbejdžana je usvojio amandmane na Zakon o informacijama o kompanijama, kojim se značajno ograničava pristup zvaničnim informacijama o firmama koje su registrovane i posluju u Azerbejdžanu, što svakako ne doprinosi transparentnosti i ovog posla, između ostalog. Nažalost, kada pogledate portfolio većine investitora koji su u posljednih par decenija ulagali u Crnu Goru i uparite ga sa ,,odličnicima” Vlade Crne Gore, ali i sa ukupnom investicionom klimom u državi i vladavinom prava, sasvim je prihvatljivo reći da je crnogorska privatizacija velikim dijelom sprovedena po principu ,,našla krpa zakrpu”.

Sve dok na sceni budemo imali kadrove koji su prodavali KAP, Telekom, Željezaru, Boksite i stotine drugih većih i manjih kompanija koje su ugašene, dok oni budu odlučivali o ključnim ekonomskim pitanjima, Crna Gora neće moći dalje. U najavu Đukanovića da će izvršiti reviziju štetnih privatizacija može povjerovati samo neko ko se juče doselio u Crnu Goru i ko nije svjedočio tome kako Đukanović i ,,ekipa” vode ovu zemlju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo