Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ubij bližnjeg svoga

Objavljeno prije

na

Milijana Vuković poginula je prije nekoliko dana u eksploziji bombe u njenoj kući kod Bijelog Polja. U eksploziji je povrijeđena njena kćerka. Policija je uhapsila Gorana Kuča (28), koji je aktivirao bombu u kući Vukovića. Nezvanično – motiv te tragedije je ljubomora Gorana Kuča prema kćerki stradale Milijane.

Igor Raičević (33), iz Podgorice, osuđen je prošle nedjelje na 40 godina zatvora, jer je krajem novembra ubio suprugu Mariju Raičević i sugrađanina Ivana Dulovića. On je iz pištolja ispalio metak u suprugu, a u Dulovića šest metaka, piše u optužnici.

To su samo tri od dvadesetak ubistava u Crnoj Gori koja su se desila tokom ove godine.

U prvoj polovini ove godine dogodilo se deset ubistava, od toga četiri u maju. Motivi ubistava su različiti – ljubomora, osveta, novčani dugovi, svađe… Mete napadača često su bliske osobe.

Nasilje je postalo stil života u Crnoj Gori. Iz policije upozoravaju da je starosna granica delinkvenata sve niža, a krivična djela sve surovija.

Od početka devedesetih do danas, u odnosu na prethodnu deceniju, broj ubistava duplo je porastao. Osamdesetih je prosjek bio oko 10 ubistava godišnje, a od početka devedesetih oko 25.

Ljetos se u Mojkovcu desio svirepi zločin. Mojkovčani Milan Radulović (19), Dario Bjelić (18) i njegov brat maloljetni D. B. (17), na monstruozan način ubili su sugrađanina invalida Zorana Kneževića (46).

,,Kod Kneževića smo krenuli samo da bismo ga opljačkali. Znali smo da je prodao neku stoku. Sve se desilo spontano. Imao sam nož na preklapanje. Radulović je držao metalnu, a brat drvenu šipku. Brat je Kneževića udario kocem po glavi. Potom su njih dvojica izudarali Kneževića. Prišao sam i udarao ga nožem”, opisao je taj zločin svjedočeći na sudu Dario Bjelić, koga je otac, kad je saznao šta su mu sinovi uradili, istukao i predao policiji.

Posljednjeg dana aprila Slavko Milović iz Andrijevice upao je u kuću svoje tazbine Otović u Rijeci Marsenića i poslije svađe pištoljem ubio tasta Slobodana, taštu Danicu i šuru Zorana. Drugog šuru Željka je ranio sa pet hitaca. U kući Otovića je u tom trenutku bilo i šestoro djece. Milović se, bježeći poslije ubistva od policije, naočigled policajaca ubio aktiviranjem ručne bombe.

Policija sumnja da je Milović ubistvo počinio u teškom psihičkom rastrojstvu.

Željko Otović, koji je preživio tu dramu, kazao je ranije za naš list da je Slavko njegovim roditeljima otvoreno prijetio da će ih ubiti. To je poručio i u pismu tastu. Iako je policija u Andrijevici bila blagovremeno upoznata sa sadržajem pisma, ništa nije preduzela.

Nadležni nijesu objasnili ni to kako je bivši policajac Milović posjedovao dva pištolja i više komada ručnih bombi i eksplozivnih naprava.

Tragedija u Marsenića Rijeci samo je jedna u nizu koje se godinama ponavljaju u Crnoj Gori zahvaljujući nemarnom odnosu institucija sistema i opštoj neodgovornosti, uključujući i neodgovarajući tretman psihički poremećenih osoba. U publikaciji Ljudska prava u Crnoj Gori 2010-2011, koju je izdala Akcija za ljudska prava, navodi se da su psihijatrijska vještačenja izvršena 2009. godine pokazala da su od 40 slučajeva pet ubistava izvršili registrovani duševni bolesnici.

,,Doktori specijalisti kažu da je rizik od agresivnog ponašanja i nasilnog ponašanja psihijatrijskih bolesnika moguće prilično objektivno predvidjeti i pratiti, ali i da u Crnoj Gori ne postoji timski rad porodice, primarne zdravstvene ustanove (doma zdravlja), centara za socijalni rad i policije, odnosno ljudi različitih struka koji bi bili edukovani za rad sa mentalno oboljelima u zajednici”, piše u publikaciji.

Danilovgrađanin Goran Babić (21) je u maju u podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred kuće sačekao i ubio svoju bivšu petnaestogodišnju djevojku N.S. Samo nekoliko dana ranije službenici Ispostave policije Danilovgrad od Babića su oduzeli poluautomatsku pušku, lišili ga slobode i uz krivičnu prijavu predali nadležnom državnom tužiocu u Podgorici. Babić je potom pušten.

Mjesec prije toga Marija Milić (19), bivša rukometašica iz Pljevalja, optužena je za ubistvo sugrađanina Radmila Mitrovića (47) s kojim je bila u emotivnoj vezi. Potpredsjednik pljevaljskog FK Rudar Radmilo Mitrović ubijen je u iznajmljenom stanu u Podgorici.

Kod „običnih” ljudi čest motiv je svađa. Obračun pripadnika kriminalnih krugova posebna je priča kao i ubistva poznatih osoba, koja su mahom nerasvijetljena. U Crnoj Gori ima oko 40 ubistava čiji su počinioci nepoznati policiji.

Navršilo se osam godina od ubistva urednika i vlasnika lista Dan Duška Jovanovića, a ubica ili ubice su nepoznati. Nerasvijetljeno je ubistvo vlasnika hotela Avala Dragana Bećirovića.

Više od deceniju traga se za ubicama Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, funkcionera državne bezbjednosti Darka Belog Raspopovića, te vlasnika više lokala i kockarnica u Podgorici Blagote Baje Sekulića. Policija još ne zna ko je odgovoran za smrt brata i sestre Darija i Marije Šurine, koji su 2003. stradali od eksplozije u porodičnoj kući u Budvi…

Još se traga i za ubicom Nikšićanina Vidaka M. Vorotovića (34), koji je ubijen 15. decembra u gradu pod Trebjesom. Nepoznati muškarac pucao mu je u glavu dok je na parkingu ispred autobuske stanice sjedio u kolima. Vorotović je dovođen u vezu sa više krivičnih djela. Za njim je zbog sumnje da je bio član višečlane zločinačke grupe, koja je pripremala likvidaciju Baranina Veselina Bujića, u novembru 2008. godine raspisana međunarodna potjernica po kojoj je uhapšen u Srbiji prije tri godine. Brat ubijenog Vorotovića Marko (32) pripadnik je klana odbjeglog narko bosa Darka Šarića (42).

Marko Vorotović nije jedini koji je životom platio iz kruga povezanih sa tim klanom.

Oružje – zabraniti ili ne

Nedavna tragedija u školi u američkoj državi Konektikat, ponovo je aktuelizovala temu da li bi ograničavanje prodaje oružja smanjilo broj ubistava.

Velika Britanija je takav eksperiment uradila 1997. Donijela je najrestriktivniji zakon o oružuju u Evropi. Civilima je potpuno zabranjeno posjedovanje kratkog vatrenog oružja, te gotovo svih drugih vrsta oružja. Rezultat? U posljednjoj deceniji, kako piše zagrebački Globus, broj zločina počinjenih vatrenim oružjem porastao je 89 odsto! Razlog – nisu nestali razlozi i uzroci zloupotrebe oružja. Kriminalci su postali kuražniji znajući da njihove žrtve po zakonu ne smiju imati oružje.

I Luksemburg je zabranio oružje civilima. Danska i Njemačka imaju stroge zakone o oružju. Švajcarska je potpuno liberalizovala zakon o oružju. Svaki odrasli vojno sposobni muškarac posjeduje lično vojno naoružanje koje čuva u svojoj kući. I to jurišnu pušku s mogućnošću rafalne paljbe.

U Izraelu država ,,za samodobranu” posuđuje milione komada oružja građanima. I šta kažu statistike? Broj ubistava na 100.000 stanovnika u Izraelu i Švajcarskoj daleko je manji nego u strogo kontrolisanom Luksemburgu, Njemačkoj i Danskoj, navodi Globus.

Prema Zakonu o oružju građani u Crnoj Gori mogu posjedovati oružje, nakon procedure registrovanja, ali ga ne mogu nositi niti upotrebljavati na javnim mjestima.

Od 450.000 odraslih građana Crne Gore, 103.700 ima dozvolu za posjedovanje oružja. U zemlji postoji 170.000 legalnih komada vatrenog oružja, ali Ministarstvo unutrašnjih poslova procjenjuje da toliko ima i nezakonitog vatrenog oružja, objavio je ljetos beogradski portal Setimes.com.

Srbija je lider u regionu po legalnom i nelegalnom posjedovanju oružja, ali ni druge zemlje ne zaostaju mnogo za njom. Prema istom izvoru, Crna Gora ima 14,36 komada oružja na 100 ljudi, a slijede je Hrvatska (8,36), Bosna i Hercegovina (7,97), Makedonija (7,63)…

Opet se sve svodi na onu poznatu: „Oružje ne ubija ljude, ljudi ubijaju ljude.”

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo