Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tri ortaka mnogo jaka

Objavljeno prije

na

Godinu koja ostaje za nama na kriminalnom planu u regionu, bez ikakve sumnje, obilježilo je podizanje međunarodne potjernice i bijeg narkobosa Nasera Keljmendija. On je, kao i njegovi ortaci i prijatelji, Darko Šarić i Safet Kalić, skoro do posljednjeg trenutka nalazio utočište u Crnoj Gori. Biće, sve slučajno.

Monitor je prvi objavio da su se američki istražitelji nagodili sa Keljmendijem i dodijelili mu ograničenu slobodu u zamjenu za saradnju i informacije koje će tražiti od njega. Prema našem dobro obaviještenom izvoru, taj kralj heroina je prihvatio ponudu i danas se nalazi daleko od Balkana, na mjestu koje je za njega mnogo sigurnije nego što je region iz kojeg je otišao.

„Od prvog trenutka se znalo da je Keljmendi na Bliskom Istoku, odnosno u Dubaiju, gdje od ranije ima kuću i razvijen biznis. U toj kući on je u jednoj vrsti kućnog pritvora i pod stalnim je nadzorom istražitelja. Kretanje mu je maksimalno ograničeno, ali to je za njega mnogo bolje nego da je ostao na Balkanu”, ispričao je izvor iz crnogorske policije.

Prema njegovim riječima Keljmendi je predstavljao prijetnju za druge narkobosove u lancu na avganistanskoj transverzali, tako da je postojala realna opasnost da bude likvidiran, prije nego je pao u ruke istražitelja.

„On je sada na sigurnom. Oni ga čuvaju, a zauzvrat će dobiti vrlo dragocjene informacije. Keljmendi ima šta da ispriča o svojim narko vezama, ali i o političkoj logistici u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj”, kaže Monitorov izvor.

Naser Keljmendi je u bjekstvu od kada je u susjednoj Bosni i Hercegovini, poslije mnogo najava, počela policijska akcija i potraga za njim, a završena je raspisivanjem međunarodne Interpolove potjernice. Keljmendi je akciju u BiH izbjegao tako što se prvo sklonio u Crnu Goru, odakle je bezbjedno otišao u rodnu Peć. Koha ditore je nakon toga objavila da je narkobos uhapšen, ali je policija Kosova to demantovala, tvrdeći da je uhapšeni čovjek „fizički sličan ovom kriminalcu”. Monitor je, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, objavio da je Keljmendi doista uhapšen, ali da su ga iste noći preuzeli američki marinci koji su, čim je počela potjera u BiH, stigli na Kosovo i bili stacionirani u vojnoj bazi Bondstil. Naš izvor objašnjava da američki vojnici nijesu učestvovali u akciji hapšenja, ali da su „bili u Bondstilu za slučaj da Keljmendi pokuša da pruži otpor, s obzirom na ogroman broj naoružanih kriminalaca koji se nalaze u njegovom lancu”.

„Vojska je propustila da čitav posao završe istražitelji Američke agencije za borbu protiv droge (DEA), koji su Keljmendija obrađivali i pratili njegove aktivnosti više od deset godina. To je, uostalom, njihov posao, a ne posao za vojsku. Agenti DEA odavno su pratili njegove tragove po Balkanu”, tvrdi ovaj izvor.

Naser Keljmendi je Kosovo napustio sa lažnim kosovskim dokumentima, sa kojima mu nije bila potrebna viza za zemlju u koju je otišao.

„To nije mogao da učini bez znanja američkih agenata koji su mu ‘disali za vratom’. Sve u svemu, on je shvatio bezizlaznost situacije u kojoj se našao i prihvatio je ponudu za saradnju, u zamjenu za ograničenu slobodu. Pjevaće on istražiteljima sve što budu od njega tražili, a tražiće mnogo toga”, tvrdi naš sagovornik.

Monitor je odavno pisao da su na putu droge takozvanom balkanskom rutom kriminalne organizacije sa prostora bivše Jugoslavije veoma dobro uvezane i da se u tom lancu nalazi oko deset hiljada ljudi. Oni, kao velika kompanija ili familija, vrte milijarde eura na heroinskom putu prema zapadnoj Evropi. Ne zvuči zbog toga nevjerovatno da se i bogatstvo Nasera Keljmendija mjeri milijardama. Mediji su davno objavili da se Keljmendi nalazi na čelu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu i da je sve do bjekstva poslove vodio iz hotela Casa grande, smještenog na Ilidži kod Sarajeva.

Čitavo ljeto prije podizanja potjernice Keljmendi je u miru proveo na Crnogorskom primorju i u Podgorici, gdje ima nekretnine, koje do danas nijesu zaplijenjene, uprkos preporuci predsjednika SAD Baraka Obame, koji je lično Nasera Keljmendija, neposredno prije podizanja potjernice, stavio na crnu listu i proglasio osobom opasnom po bezbjednost SAD.

Zanimljivo je da je Darko Šarić posljednji put prije bjekstva viđen u društvu Keljmendija. Naš dobro obaviješteni izvor tvrdi da je upravo Šarić, koji se nalazi u Južnoafričkoj Republici, predao američkim istražiteljima ključne dokaze protiv svojih kompanjona Keljmendija i Kalića, protiv kojih je istraga pokrenuta poslije Balkanskog ratnika.

Monitor je ranije pisao i da je akcija Balkanski ratnik bila kruna obavještajno-operativnog praćenja pomoću najsavremenije tehnologije, ali i ljudi na terenu, od Balkana i Evrope, do SAD i Južne Amerike. Naš izvor iz policije tvrdi da su starijeg Šarića američka DEA i srpska Bezbjednosno-informativna agencija počele da prisluškuju čak šest-sedam godina prije pokretanja akcije i početka hapšenja saradnika tog odbjeglog kriminalca. Toliko je trebalo da se akcija Balkanski ratnik dobro pripremi.

DEA je, prema tvrdnjama našeg policijskog izvora, pratila kontakte klana Šarić i u Argentini i Urugvaju, odnosno Montevideu. Ubačeni operativci američke Agencije za borbu protiv droge bili su angažovani i u jednoj akciji doturanja kokaina, sve u cilju prikupljanja dokaza za pokretanje ratnika. Naš policijski izvor objašnjava da je Šarićeva narko banda bila jedini kartel na Balkanu, odnosno da je imala internacionalni i međunarodni karakter.

„Sve drugo na našim prostorima ima odlike organizovanih kriminalnih grupa. Kartela nema čak ni u Albaniji, ni na Kosovu. Pa i narko banda Safeta Kalića po svemu je, u odnosu na Darkov kartel, imala niži stepen organizacije, sa odlikama organizovane kriminalne grupe. I u toj grupi su policijski operativno poznata sva imena u hijerarhiji, ali nijesu procesuirana. Na čelu grupe je bio Safet. Brat Mersudin mu je bio desna ruka i čovjek za kontakt, dok je Amina Kalić kolateralna šteta” – priča naš izvor.

Safet Kalić je, izgleda, imao dojavu da se protiv njega vodi istraga. Ko mu je dojavio? Treba se prisjetiti da su mu službenici crnogorske Agencije nacionalne bezbjednosti pružali logistiku dok se krio i bježao u vrijeme nekadašnje akcije Sablja u Srbiji. Ovog puta je mirno otputovao za Istanbul, gdje se i sada krije u svojoj kući, zaštićen lažnim identitetom i falsifikovanim ličnim dokumentima. Prema riječima našeg policijskog izvora, Kalić uspijeva da se skriva i zahvaljujući velikom bogatstvu koje ima u gotovom novcu. Taj novac se nalazi na raznim računima u Turskoj, naravno na njima su druga imena, ali i u Turkiš bank na Kosovu. Naš izvor tvrdi da Kalićevo bogatstvo u kešu iznosi nekoliko stotina miliona eura.

„To je njegova sigurnost. Dok ima taj novac, njemu je lako da se skriva”, tvrdi naš izvor.

Podsjetimo, akcija u kojoj su uhapšeni Safetov brat Mersudin i supruga Amina, izvedena je u julu 2011. godine, nakon šestomjesečne policijske istrage koja se vodila u navodno strogoj tajnosti.

Specijalno tužilaštvo njih i Safeta tereti da su u periodu od 2006. do 2011. godine kroz finansijske transakcije u Crnoj Gori legalizovali veliku količinu novca sumnjivog porijekla. Navodno su samo preko jedne banke u Rožajama oprali više od sedam miliona gotovine. Tim novcem Kalići su plaćali rate za kredite koje su od te banke podigli preko svojih preduzeća, ali plaćali i dobavljače i novac prebacivali na privatne račune. To je vjerovatno samo djelić novca koji je legalizovan. Veći dio je ubačen u sistem preko privatizacije, kupovine nekretnina, trgovinom naftom i drugim robama.

Safeta Kalića i u BiH povezuju sa trgovinom narkotika. Njega su u vezu sa Naserom Keljmendijem i Darkom Šarićem mnogo ranije doveli novinari istraživači iz regiona. Crnogorska policija i tužilaštvo ipak su čekali cijelu deceniju da bi krenuli u akciju protiv Kalića. Razumljivo. Kalić, Šarić i Keljmendi do juče su bili izdašni finansijeri partija na vlasti, a vlasti su im zauzvrat obezbijedile da Crna Gora za njih do posljednjeg trenutka bude sigurna kriminalna kuća.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo