Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rektorova kvota

Objavljeno prije

na

Univerzitet Crne Gore nedavno je raspisao tender za prodaju 15 stanova u novoj profesorskoj zgradi blizu Studentskog doma u Podgorici. Na ovaj potez Univerzitet se odlučio zbog rupe u budžetu od 10 miliona eura.

Izgradnja stambeno-poslovnih objekata cvjeta, pa stanovi ne manjkaju Univerzitetu. Sa raspodjelom ne ide tako glatko.

Upravni odbor UCG zaustavio je početkom novembra raspodjelu ukupno 152 stana zaposlenim na Univerzitetu. Konkurs iz 2010. za raspodjelu stanova u novoj profesorskoj zgradi je umjesto propisanih 30 dana trajao skoro dvije godine. Prije toga je i Ustavni sud, 20. septembra, poništio pravilnik UCG o raspodjeli stanova.

Nekoliko stotina stanova koje je Univerzitet gradio od 2006. godine je raspodijeljeno po sumnjivim kriterijumima. Mnogi profesori su uz stanove dobili i izuzetno povoljne stambene kredite, a pojedini su dobili stan iako su imali riješeno stambeno pitanje.

Sada se manjak u kasi pokušava nadomjestiti prodajom stanova. Za prodaju su oglašeni stanovi iz tzv. rektorove kvote. Rektor UCG ima diskreciono pravo da odluči o raspodjeli 20 odsto stanova iz ukupnog stambenog fonda.

Kako je ukupna kvota novih stanova za raspodjelu bila 200, a broj vraćenih stanova 29, rektora Predraga Miranovića je zapalo da podijeli 45 stanova.

Miranović je krajem novembra Upravni odbor UCG obavijestio o raspodjeli stanova iz njegove kvote. On u dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, konstatuje greške Univerziteta. Nakon što su izašle preliminarne rang-liste za kadrove i saradnike u nastavi, ispostavilo se da se ukupno 28 docenata našlo ,,ispod crte”, a 42 saradnika u nastavi dobili su pravo na zakup stana. Miranović konstatuje da je ,,Univerzitet napravio grešku u procjeni i u planu raspodjele tako što je mnoge saradnike u nastavi koji su na vrijeme završili svoje školske obaveze, doktorirali, i za koje je Univerzitet iskazao interes pa su izabrani u docente, ‘kaznio’ time što im nije dodijelio stan, a neke saradnike u nastavi koji su bili manje uspješni u svojoj akademskoj karijeri, ‘nagradio’ dodjelom stana u zakup”.

Rektor tvrdi da je svoju kvotu iskoristio da se ispravi ta nepravda. Iako je većina prihvatila stanove iz rektorove kvote, ponudu je odbilo šest docenata. Miranović to odbijanje tumači time da pomenuti docenti ili nijesu bili u finansijskoj mogućnosti da otkupe stan ili su smatrali da ponuđeni stan nije odgovarajući. Zanimljivo je da je rektorovu ponudu za stan odbio i Miloš Bešić, a da mu je nedavno ukinuto pravo na korišćenje službenog stana UCG.

U dopisu upućenom UO, Miranović navodi da ne postoji poseban pravilnik po kojem su se raspodjeljivali stanovi iz rektorove kvote. Famozna kvota uvedena je za vrijeme rektorovanja Ljubiše Stankovića. Ovlašćenje rektora da mimo konkursa dodijeli 20 odsto stanova iz stambenog fonda dospjelo je tada i na Ustavni sud.

Pojedini profesori i asistenti tada su optuživali Stankovića da se kod dodjeljivanja stanova iz svoje kvote rukovodio principom lojalnosti i partijske SDP pripadnosti.

Predsjednik UO UCG Duško Bjelica nedavno je izjavio da ,,ne postoje dokazi da su pojedini profesori dobijali stan iako imaju riješeno stambeno pitanje”, te da se ,,ukoliko se dodatnim kontrolama nešto tako otkrije – o tome neće ćutati”.

Bjelica sve zloupotrebe može naći u Biltenima Univerziteta. Tadašnjem predsjedniku Stambene komisije Zoranu Rašoviću dodjeljuje se stan od 105 kvadrata. Predsjednik stambene komisije dobija veći stan nego što mu pripada iako je imao rješeno stambeno pitanje – stan i kuća u Podgorici. Koristeći svoje diskreciono pravo rektor je tada dodijelio stanove i profesorima koji su bili stambeno zbrinuti: Tatjani Bečanović, Mitru Mišoviću, Milanu Vukčeviću…

To je dokumentovano u pismu grupe saradnika-asistenata upućenom nadležnima na Univerzitetu, koji se tada od straha da ne izgube posao nijesu potpisali ispod tog dokumenta. U dokumentu su konstatovane i druge nepravilnosti – od podjele stanova po rođačkoj liniji, pa do slučajeva da stan dobiju i oni koji se nijesu prijavili na konkurs za raspodjelu. Stan, iako se nije prijavio na konkurs je dobio i rektor Stanković. Pripala su mu čak dva stana, čijim je spajanjem dobio 151 kvadrat.

Kada je početkom prošle decenije Univerzitet od države dobio preko 30 hektara površine za rad i razvoj, Zakon o visokom obrazovanju je precizirao da se ove nepokretnosti mogu koristi samo za obavljanje sopstvene djelatnosti. Univerzitetska zona je danas forsiranjem stambeno-poslovne izgradnje postala gradić s nekoliko hiljada stanovnika.

O raspolaganju stanovima i poslovnim prostorima univerzitetskih zgrada prošle godine je raspravljano i u Skupštini. Posebno o slučaju kada je rektor Stanković ispred Univerziteta prodao poslovni prostor u profesorskoj zgradi kompanijama Sams i Šajo za 1,6 miliona eura. Stanković je u to vrijeme bio i predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije koja je taj prostor kupila od Samsa i Šaja za preko četiri miliona eura. Neposredno nakon tog posla postao je ambasador u Velikoj Britaniji.

Na Univerzitetu su sve glasnija pitanja gdje je završio novac od prodaje brojnih stanova, poslovnih prostora, garaža… Predsjednik UO UCG Duško Bjelica najavio je da će biti angažovana i nezavisna revizorska institucija koja će se baviti utvrđivanjem činjenica o raspodjeli i prodaji stanova.

Samo da se ne desi slučaj poput nedavnog kada je inspektorka iz Poreske uprave, koja je vršila kontrolu uplate poreza u vezi sa prethodnom raspodjelom stanova, nakon toga zaposlena kao sekretarica Arhitektonskog fakulteta. Odmah je predala zahtjev za stambeni kredit.

Bratska raspodjela

Jedan od razloga prodaje 15 stanova je i deficit nastao u poslovanju sa danilovgradskom firmom Kroling, koja ima ekskluzivno pravo da gradi sve objekte Univerziteta Crne Gore. Bilo da se radi o poslovno-stambenim objektima ili fakultetskim zgradama.

Kada je počeo građevinski zamah na Univerzitetu, iz Rektorata je poručeno da stanovi u poslovno-stambenom objektu koji je namijenjen zaposlenima ne mogu i neće biti predmet kompenzacije. Nakon što je Univerzitet finansirao grube građevinske radove na profesorskoj zgradi, ostali su bez sredstava. Riješili su da nastave gradnju tako što će izvođaču radova kao kompenzaciju ponuditi dio stanova i poslovne prostore.

Nakon tendera, Ljubiša Stanković je zaključio ugovor o nastavku gradnje sa firmom Kroling. Tradiciju saradnje sa Krolingom nastavio je i rektor Miranović. Predsjednik UO UCG Duško Bjelica je nedavno ocjenio da je razultat dosadašnje stambene izgradnje višemilionski dug prema izvođaču.

Prema dokumetima UCG, u koja je Monitor imao uvid, kod gradnje nove profesorske zgrade UNISTAN II najbolje je prošao Kroling.

U novoj zgradi koja ima 471 stan – za otkup zemljišta porodici Damjanović je dato 13 stanova, Vladi kao sufinansijeru 41 stan, izvođaču radova Krolingu 208 stanova, dok je Univerzitetu ostalo 209 stanova.

Danilovgradskoj firmi je pripalo čak 40 odsto stambenog prostora u zgradi UNISTAN II, plus osam stanova na ime dodatnih radova. Kao i sav poslovni prostor u zgradi – preko 6.000 m2.

Ukupni troškovi igradnje zgrade su nešto preko 29 miliona eura. Kompenzacijom na ime stanova i poslovnih prostora UCG je Krolingu isplatio 22 miliona eura. Do trenutka kada su zaposleni počeli da plaćaju otkup stanova, izvođaču radova je plaćeno pet miliona eura.

Iako su kvadrati u novoj profesorskoj zgradi podijeljeni bratski popola između UCG i Krolinga, računica kaže da Univerzitet duguje Krolingu preko dva miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo