Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rektorova kvota

Objavljeno prije

na

Univerzitet Crne Gore nedavno je raspisao tender za prodaju 15 stanova u novoj profesorskoj zgradi blizu Studentskog doma u Podgorici. Na ovaj potez Univerzitet se odlučio zbog rupe u budžetu od 10 miliona eura.

Izgradnja stambeno-poslovnih objekata cvjeta, pa stanovi ne manjkaju Univerzitetu. Sa raspodjelom ne ide tako glatko.

Upravni odbor UCG zaustavio je početkom novembra raspodjelu ukupno 152 stana zaposlenim na Univerzitetu. Konkurs iz 2010. za raspodjelu stanova u novoj profesorskoj zgradi je umjesto propisanih 30 dana trajao skoro dvije godine. Prije toga je i Ustavni sud, 20. septembra, poništio pravilnik UCG o raspodjeli stanova.

Nekoliko stotina stanova koje je Univerzitet gradio od 2006. godine je raspodijeljeno po sumnjivim kriterijumima. Mnogi profesori su uz stanove dobili i izuzetno povoljne stambene kredite, a pojedini su dobili stan iako su imali riješeno stambeno pitanje.

Sada se manjak u kasi pokušava nadomjestiti prodajom stanova. Za prodaju su oglašeni stanovi iz tzv. rektorove kvote. Rektor UCG ima diskreciono pravo da odluči o raspodjeli 20 odsto stanova iz ukupnog stambenog fonda.

Kako je ukupna kvota novih stanova za raspodjelu bila 200, a broj vraćenih stanova 29, rektora Predraga Miranovića je zapalo da podijeli 45 stanova.

Miranović je krajem novembra Upravni odbor UCG obavijestio o raspodjeli stanova iz njegove kvote. On u dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, konstatuje greške Univerziteta. Nakon što su izašle preliminarne rang-liste za kadrove i saradnike u nastavi, ispostavilo se da se ukupno 28 docenata našlo ,,ispod crte”, a 42 saradnika u nastavi dobili su pravo na zakup stana. Miranović konstatuje da je ,,Univerzitet napravio grešku u procjeni i u planu raspodjele tako što je mnoge saradnike u nastavi koji su na vrijeme završili svoje školske obaveze, doktorirali, i za koje je Univerzitet iskazao interes pa su izabrani u docente, ‘kaznio’ time što im nije dodijelio stan, a neke saradnike u nastavi koji su bili manje uspješni u svojoj akademskoj karijeri, ‘nagradio’ dodjelom stana u zakup”.

Rektor tvrdi da je svoju kvotu iskoristio da se ispravi ta nepravda. Iako je većina prihvatila stanove iz rektorove kvote, ponudu je odbilo šest docenata. Miranović to odbijanje tumači time da pomenuti docenti ili nijesu bili u finansijskoj mogućnosti da otkupe stan ili su smatrali da ponuđeni stan nije odgovarajući. Zanimljivo je da je rektorovu ponudu za stan odbio i Miloš Bešić, a da mu je nedavno ukinuto pravo na korišćenje službenog stana UCG.

U dopisu upućenom UO, Miranović navodi da ne postoji poseban pravilnik po kojem su se raspodjeljivali stanovi iz rektorove kvote. Famozna kvota uvedena je za vrijeme rektorovanja Ljubiše Stankovića. Ovlašćenje rektora da mimo konkursa dodijeli 20 odsto stanova iz stambenog fonda dospjelo je tada i na Ustavni sud.

Pojedini profesori i asistenti tada su optuživali Stankovića da se kod dodjeljivanja stanova iz svoje kvote rukovodio principom lojalnosti i partijske SDP pripadnosti.

Predsjednik UO UCG Duško Bjelica nedavno je izjavio da ,,ne postoje dokazi da su pojedini profesori dobijali stan iako imaju riješeno stambeno pitanje”, te da se ,,ukoliko se dodatnim kontrolama nešto tako otkrije – o tome neće ćutati”.

Bjelica sve zloupotrebe može naći u Biltenima Univerziteta. Tadašnjem predsjedniku Stambene komisije Zoranu Rašoviću dodjeljuje se stan od 105 kvadrata. Predsjednik stambene komisije dobija veći stan nego što mu pripada iako je imao rješeno stambeno pitanje – stan i kuća u Podgorici. Koristeći svoje diskreciono pravo rektor je tada dodijelio stanove i profesorima koji su bili stambeno zbrinuti: Tatjani Bečanović, Mitru Mišoviću, Milanu Vukčeviću…

To je dokumentovano u pismu grupe saradnika-asistenata upućenom nadležnima na Univerzitetu, koji se tada od straha da ne izgube posao nijesu potpisali ispod tog dokumenta. U dokumentu su konstatovane i druge nepravilnosti – od podjele stanova po rođačkoj liniji, pa do slučajeva da stan dobiju i oni koji se nijesu prijavili na konkurs za raspodjelu. Stan, iako se nije prijavio na konkurs je dobio i rektor Stanković. Pripala su mu čak dva stana, čijim je spajanjem dobio 151 kvadrat.

Kada je početkom prošle decenije Univerzitet od države dobio preko 30 hektara površine za rad i razvoj, Zakon o visokom obrazovanju je precizirao da se ove nepokretnosti mogu koristi samo za obavljanje sopstvene djelatnosti. Univerzitetska zona je danas forsiranjem stambeno-poslovne izgradnje postala gradić s nekoliko hiljada stanovnika.

O raspolaganju stanovima i poslovnim prostorima univerzitetskih zgrada prošle godine je raspravljano i u Skupštini. Posebno o slučaju kada je rektor Stanković ispred Univerziteta prodao poslovni prostor u profesorskoj zgradi kompanijama Sams i Šajo za 1,6 miliona eura. Stanković je u to vrijeme bio i predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije koja je taj prostor kupila od Samsa i Šaja za preko četiri miliona eura. Neposredno nakon tog posla postao je ambasador u Velikoj Britaniji.

Na Univerzitetu su sve glasnija pitanja gdje je završio novac od prodaje brojnih stanova, poslovnih prostora, garaža… Predsjednik UO UCG Duško Bjelica najavio je da će biti angažovana i nezavisna revizorska institucija koja će se baviti utvrđivanjem činjenica o raspodjeli i prodaji stanova.

Samo da se ne desi slučaj poput nedavnog kada je inspektorka iz Poreske uprave, koja je vršila kontrolu uplate poreza u vezi sa prethodnom raspodjelom stanova, nakon toga zaposlena kao sekretarica Arhitektonskog fakulteta. Odmah je predala zahtjev za stambeni kredit.

Bratska raspodjela

Jedan od razloga prodaje 15 stanova je i deficit nastao u poslovanju sa danilovgradskom firmom Kroling, koja ima ekskluzivno pravo da gradi sve objekte Univerziteta Crne Gore. Bilo da se radi o poslovno-stambenim objektima ili fakultetskim zgradama.

Kada je počeo građevinski zamah na Univerzitetu, iz Rektorata je poručeno da stanovi u poslovno-stambenom objektu koji je namijenjen zaposlenima ne mogu i neće biti predmet kompenzacije. Nakon što je Univerzitet finansirao grube građevinske radove na profesorskoj zgradi, ostali su bez sredstava. Riješili su da nastave gradnju tako što će izvođaču radova kao kompenzaciju ponuditi dio stanova i poslovne prostore.

Nakon tendera, Ljubiša Stanković je zaključio ugovor o nastavku gradnje sa firmom Kroling. Tradiciju saradnje sa Krolingom nastavio je i rektor Miranović. Predsjednik UO UCG Duško Bjelica je nedavno ocjenio da je razultat dosadašnje stambene izgradnje višemilionski dug prema izvođaču.

Prema dokumetima UCG, u koja je Monitor imao uvid, kod gradnje nove profesorske zgrade UNISTAN II najbolje je prošao Kroling.

U novoj zgradi koja ima 471 stan – za otkup zemljišta porodici Damjanović je dato 13 stanova, Vladi kao sufinansijeru 41 stan, izvođaču radova Krolingu 208 stanova, dok je Univerzitetu ostalo 209 stanova.

Danilovgradskoj firmi je pripalo čak 40 odsto stambenog prostora u zgradi UNISTAN II, plus osam stanova na ime dodatnih radova. Kao i sav poslovni prostor u zgradi – preko 6.000 m2.

Ukupni troškovi igradnje zgrade su nešto preko 29 miliona eura. Kompenzacijom na ime stanova i poslovnih prostora UCG je Krolingu isplatio 22 miliona eura. Do trenutka kada su zaposleni počeli da plaćaju otkup stanova, izvođaču radova je plaćeno pet miliona eura.

Iako su kvadrati u novoj profesorskoj zgradi podijeljeni bratski popola između UCG i Krolinga, računica kaže da Univerzitet duguje Krolingu preko dva miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo