Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opasne veze sa Šarićevim klanom

Objavljeno prije

11 godina

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Ubica je stigao iz mraka. Dok je Vidak Vorotović (34) zvani Vitko malo pred ponoć u subotu uveče sjedio u audiju PG-DV636, na parkingu ispred autobuske stanice u centru Nikšića, ubica mu je kroz prozor ispalio sedam hitaca u glavu.

Motivi surove likvidacije mladića koji je odranije poznat policiji, i to ne samo u Crnoj Gori, zasada su u domenu spekulacija. Prema prvim informacijama, istraga ubistva Vorotovića mogla bi da ide u nekoliko pravaca. On je dovođen u vezu s nekoliko ozbiljnih krivičnih djela, ali i s klanom odbjeglog narko-bosa Darka Šarića.

Nije mali broj onih koji ovu likvidaciju dovode u vezu sa Vidakovim bratom Markom, visokopozicioniranim članom narko-klana Darka Šarića. Ispituje se i mogućnost da je Vorotović ubijen iz osvete zbog postupaka brata Marka, ali će se, kako saznajemo, istraga pozabaviti svim njegovim sumnjivim kontaktima koji bi mogli da dovedu do ubice.

,,Policija u istrazi ubistva Vorotovića ima nekoliko pravaca, ali je najinteresantnija njegova povezanost sa Šarićevim klanom. Njegov brat Marko u Srbiji je optužen zbog šverca dvije tone kokaina, a u martu je s Tužilaštvom postigao dogovor o priznanju krivice i prihvatio je kaznu od devet godina zatvora”, kazao je za Blic izvor blizak istrazi.

Marko Vorotović ušao je u klan Darka Šarića preko Dragana Dudića zvanog Fric, jednog od najbližih saradnika pljevaljskog narko-bosa. Marko Vorotović je jedno vrijeme radio kao šef obezbjeđenja Dudićeve diskoteke Maksimus u Kotoru, ali i kao tjelohranitelj Dudića, koji je prije dvije godine ubijen u Kotoru.

,,Jedan od zahtjeva Marka Vorotovića bio je da kaznu ne služi u Srbiji, već u Crnoj Gori. Sporazumom o priznanju krivice to mu je omogućeno, ali još nije prebačen”, kazao je izvor beogradskog tabloida Kurir.

Tokom suđenja, prije nego što se „nagodio” sa tužilaštvom, Marko Vorotović je tvrdio da nema nikakve veze sa švercom droge i da Šarića ne poznaje. Tada je rekao i da je u teškom psihičkom stanju. Međutim, poslije skoro tri godine u pritvoru riješio je da sve prizna u zamjenu za blažu kaznu.

Ubistvo Vidaka Vorotovića peto je ubistvo u posljednje dvije i po godine neke od osoba koje su bile povezane sa ljudima bliskim odbjeglom Pljevljaku.

Dragan Dudić, zvani Fric, bliski saradnik i poslovni partner Darka Šarića, ubijen je 30. maja 2010. u Kotoru. Svjedok-saradnik Draško Vuković je u decembru 2011. u sudu u Beogradu imenovao Dragana Dudića kao najvažnijeg saradnika Darka Šarića.

Tvrdnje pojedinih da je Dudić ubijen zbog poslovne saradnje sa Šarićem, demantovao je optuženi za ubistvo Dudića Ivan Vračar, priznavši da je „zločin počinio jer se plašio za sopstveni život”.

U septembru 2011. objavljeno je da se Vitomir Bajić (44) objesio u italijanskom zatvoru. Bajić, državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine, objesio se 22. septembra u zatvoru u gradu Komo kojem je izručen u martu 2011. pošto je uhapšen u Budvi zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Osim Bajića, u policijskoj akciji Loptice u Budvi je u novembru 2010, po istoj potjernici, uhapšen i Srpko Klisura (28), koji je takođe izručen Italiji. U istoj akciji, u Pljevljima je uhapšen Duško Šarić koga Italija sumnjiči da je s bratom Darkom, koji je u bjekstvu, kao i Milanom Milovcem zvanim Cigla i Nikolom Dimitrijevićem zvanim Džoni, u prvoj polovini januara 2009. u italijanskom gradu Livinjo ugovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Prema Blicu Vitomir Bajić je u kriminalnom podzemlju važio za plaćenika koji je za svoje usluge u švercu droge, otmicama i ubistvima Darku Šariću i Luki Bojoviću naplaćivao ogromne svote novca.

,,Bajić jeste za Šarića kupovao zemlju, hotele i stanove na Zlatiboru, ali je ulagao i u svoje poslove. Na Zlatiboru je imao restorane, menjačnice, stanove, a njegovo bogatstvo se procjenjuje na milione eura”, tvrdi izvor tog lista.

Taj izvor je naveo da je Bajić tada stavljen pod prismotru, jer se u to vrijeme znalo i da je pripadnik Šarićevog klana. Bajić je dolazio u Srbiju, na Zlatibor, gdje je pokušavao da proda brojne stanove, restorane, hotele i placeve koje je prethodno kupio za Darka Šarića novcem stečenim narko-kriminalom, naveo je izvor Blica.

Bajićev advokat Borivoje Borović, poslije samoubistva svog klijenta, izjavio je medijima da „nije siguran u verziju o samoubistvu jer Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe”.

Dva mjeseca kasnije je u zatvorskoj ćeliji Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu nađen mrtav Milivoje Terzić iz Pljevalja, osumnjičen da je učestvovao u reketiranju Ivanke Šarić, majke Darka i Duška Šarića.

Za Terzića, koji se nalazio u pritvoru, zbog optužbe da je prevario majku braće Darka i Duška Šarića i uzeo joj 300.000 eura, dugo nije utvrđeno da li je riječ o samoubistvu ili je ubijen. Tužilaštvo je, nakon što su crnogorski vještaci dali suprotna mišljenja o uzrocima smrti Terzića – od toga da je u pitanju ubistvo do stava da se radi o samoubistvu – odlučilo da slučaj uputi u Sloveniju na supervještačenje.

Vesna Jovićević, viši državni tužilac, saopštila je krajem maja da tužilaštvo nije prihvatilo mišljenje ljekara Miodraga Šoća da je Terzić ubijen i da je smrt posljedica davljenja, jer je bilo u suprotnosti sa nalazima ostalih vještaka.

Konačno, prije pet mjeseci na meti, još nepoznatog napadača ili više njih, u beogradskom naselju Žarkovo, našao se Pljevljak Radojica Joksović, brat od strica Nebojše Joksovića, svjedoka saradnika u procesu protiv Darka Šarića. Nastradao je kada je aktivirana eksplozivna naprava, postavljena ispod njegovog audija A6.

Još nisu otkriveni razlozi ove likvidacije, ali mnogi smatraju da je to bila opomena, ali i osveta za svjedočenje protiv Šarića i njegovih ljudi. Upućeni navode da je Radojica preuzeo gotovo sve Nebojšine poslove i da je bio njegova desna ruka.

Inače, na Nebojšu Joksovića vodi se štamparija BMG u Žarkovu, u kojoj je sredinom septembra 2010. izbio požar. Iako se sumnjalo da je podmetnut, za to nije bilo dokaza. U junu 2011. bačena je bomba na Joksovićev kafić La prinćipesa u Žarkovu, koji je tom prilikom uništen.

Grupa Darka Šarića se u Srbiji tereti za šverc više od tri tone kokaina iz Latinske Amerike u zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. godine. Od ukupno 22 optužena – devetorica su u bjekstvu, među kojima je i prvooptuženi Šarić.

Do sada su sedmorica izvedenih pred sud već osuđeni na osnovu sporazuma sa Tužilaštvom za organizovani kriminal po kojem su priznali krivicu u zamjenu za četiri do 10 godina zatvora. To su, pored Marka Vorotovića, još optuženi Miloš Pandrc, Dejan Rakić Raka, Nikola Pavlović Džoni, Aleksandar Miodrag, Miloš Krpović i Mirko Miodragović. Boris Laban i Dragan Labudović su prema ranijim izvještajima beogradskih medija pregovarali sa tužilaštvom o nagodbi.

Trojica Šarićevih saradnika dobila su status svjedoka saradnika – Radan Adamović, Nebojša Joksović i Draško Vuković.

Prvi potpredsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je prošle nedjelje da se vlasti u toj zemlji stalno bave Darkom Šarićem.

,,Mi ćemo napore po tom pitanju intenzivirati u narednom periodu”, izjavio je Vučić u intervjuu za Politiku.

Istraga o Šarićevim poslovima sa Miškovićem

Jedan od čelnika opozicione Demokratske stranke Bojan Pajtić je rekao da je istragu o Šarićevim poslovima sa najvećim srpskim tajkunom Miroslavom Miškovićem počela bivša vlast koju je predvodila ta stranka. Pajtić, zamjenik predsjednika DS-a, je za TV Pink 2 rekao da je bivša vlast za sumnjive finansijske veze vlasnika Delte Miroslava Miškovića i Šarićevog narko-klana saznala još u jesen 2009. kada je otvorena afera Šarić.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo