Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prljave sjenke

Objavljeno prije

na

Osamdeset i osam je mjeseci od strijeljanja Slavoljuba Šćekića, policajca koji je rasvjetljavao zločine organizovanog kriminala. Prvostepenim presudama su izrečene ukupne kazne od 115, 120 i 127 godina. Prve dvije su oborene. Sada se na Apelacionom sudu razmatra treća, prema kojoj su Saša Boreta i Ljubo Bigović na ubistvo podstrekli Milana Čilu Šćekića i Ljuba Vujadinovića. Što se svih ovih godina dešavalo? Slijedi bedeker o povezanim događajima u sudnici i van nje.

9, 21. jun i 12. jul 2005. Eksplozije na gradilištu budvanskog hotela Splendid. Istragu vodi Slavoljub Šćekić, pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije, diplomirani pravnik, rođen 18. novembra 1959.

30. avgust 2005. Šćekić sa 19 hitaca ubijen ispred kuće u Podgorici.

14 – 17. februar 2006. Specijalnoj tužiteljki Stojanki Radović suvlasnik Splendida Žarko Radulović dao iskaze da je „siguran da iza napada na Splendid stoje Alan Kožar, Bigović i Boreta”. Saopštava posredna saznanja da su mu prijetili: „Razdužili smo Šćekića, pa ćemo i Radulovića”. Kasnije u sudnici tvrdio da je „lupao” i da se stidi što je to izjavljivao.

16. februar 2006. Uhapšeni: Bigović, Vujadinović, Danica Vuković, Dušanka Vujović, Radoslav Vulević. U ZIKS-u od ranije Vuk Vulević, Kožar i Saša Boreta. Čila Šćekić u bjekstvu.

28. februar 2006. Boretin cimer u zatvoru Zoran Vlaović, budući zaštićeni svjedok, istražiteljima nudi informacije.

26. mart 2006. Pred Višim sudom – Specijalizovanim vijećem Lazara Akovića počinje glavni pretres.

23. oktobar 2006. Iz Holandije izručen Goran Živković, još jedan optuženik.

7. avgust 2009. Aković presudio – postojalo zločinačko udruženje. Izriče tri maskimalne kazne, ali usljed nedostatka dokaza ne i presude izvršiocu ili izvršiocima ubistva. Boreta, Bigović i Vujadinović osuđeni na 30, Kožar dobio 20 godina, Čila Šćekić oslobođen za ubistvo – osuđen zbog zločinačkog udruživanja na tri, Vujovićeva na dvije godine. Optužbi oslobođeni Vulevići (sin i otac), Živković i Vukovićeva.

U Akovićevoj presudi utvrđena hronologija pokušaja reketiranja suvlasnika Splendida i zastrašivanje miniranjima. Potom ključna činjenica: motiv za smaknuće Šćekića, jer Boretu i družinu raskrinkava kao zločinačko udruženje.

14. avgust 2009. Strankama dostavljena radna verzija presude sa nizom grešaka.

2. septembar 2009. Aković u zakonskom roku ispravio greške u presudi.

9. septembar 2009. Predsjednik Višeg suda Muška Dujović Sudskom savjetu (SS), kojim predsjedava šefica Vrhovnog suda Vesna Medenica, podnosi inicijativu za razrješenje Akovića. Kao razloge naveo „dugotrajan sudski proces”.

3. oktobar 2009. SS po Dujovićevoj inicijativi pokreće disciplinski postupak i suspenduje Akovića. Par sati kasnije, Aković – štićena osoba zbog službeno utvrđenog bezbjednosnog rizika a ne po funkciji – ostaje bez policijske pratnje. ANB, na čijem je čelu bio Duško Marković, prethodno dramatičano tvrdila da je ugrožena i Akovićeva i bezbjednost njegove porodice i roditelja u Beranama.

23. oktobar 2009. Aković podnosi ostavku i javnost pita ,,kakav je i čiji interes da presudu oglasi nevažećom prije nego što o njoj odluči Apelacioni sud?” Izjavljuje da ga je Dujović nakon izricanja presude u više navrata obavijestio da je „pod nevjerovatnim pritiskom” da podnese inicijativu radi njegovog razrješenja i da ga je savjetovao da se sastane sa Medenicom.

,,Slučajem Aković” – sudije koji je u predmetima za ubistva Šćekića i Duška Jovanovića izrekao četiri maksimalne kazne – promovisana je praksa da Medenica opcijom ,,disciplinskog postupka” na SS-u vrši pritisak na dalju sudbinu predmeta i najdirektnije, mimo zakona i Ustava, utiče na nezavisnost u radu i odluke sudija.

Presuda po žalbama dolazi na Apelacioni sud. O njoj odlučuje Krivično vijeće Dragutina Čolakovića, istovremeno i sudije izvjestioca u predmetu. Prethodno je njegova kćerka Ana, odlukom Medeničinog SS-a 17. jula 2009. postala sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću a Čolaković dobija stambeni kredit od Vlade.

29. decembar 2009. Odlukama SS-a u Apelacioni prekomandovani iz Ustavnog i Višeg suda Zoran Smolović i Milić Međedović. Smolović je kum Radula Kojovića, Medeničinog zamjenika i prvog operativca sudstva, a Međović svega dan ranije u Višem sudu iz pritvora rješenjem pušta optuženog Vuka Vulevića, koji bježi u inostranstvo. I Smolović i Međedović postaju članovi Čolakovićevog vijeća u predmetu Ščekić.

8. februar 2010. Nastavljene Medeničine kadrovske kombinacije. Za novog predsjednika Apelacionog suda SS imenuje Čolakovića, koji upravo Smoloviću prepušta da umjesto njega bude sudija izvjestilac. Smolović preko 1.300 stranica predmeta „apsolvira” za rekordne tri neđelje i predlaže ukidanje Akovićevih presuda.

4. mart 2010. Apelacioni sud – predsjedavajući Vijeća Čolaković, članovi Smolović, Međedović, Milivoje Katnić i Radmila Mijušković, ukida Akovićevu presudu.

Još bitnije: tvrde da dokazi iz prvostepene presude nijesu dovoljni za zaključak da je Šćekića likvidiralo zločinačko udruženje na ogranizovan način i dovode u pitanje valjanost iskaza Žarka Radulovića.

Njihov zaključak se sam nameće: ako nema dokaza za pokušaj iznude koju je rasvjetljavao Šćekić, nema ni zločinačkog plana, ni motiva da ga optuženi ubiju.

9. mart 2010. Predmet vraćen Višem sudu, dodijeljen Slavki Vukčević.

19. jul 2010. Počelo ponovljeno suđenje, tužbu i dalje zastupa Stojanka Radović. U diskreciji, tokom pretresa 2010, sutkinja Vukčević u Ministarstvu pravde polagala notarske ispite i konkurisala da je ministar pravde imenuje za notarku.

1. decembar 2010. Vukčevićeva rješenjem iz spisa predmeta izdvojila ključne izjave dvojice svjedoka: Radulovića i Vlaovića.

26. januar 2011. Po žalbi tužiteljke Radović, viša instanca preinačila rješenje Vukčevićeve, najvažnije izjave Radulovića i Vlaovića vraćene u spise predmeta.

15 – 16 mart 2011. Završne riječi tužilaštva i odbrane.

30. mart 2011. Iako presuda u predmetu Šćekić nije izrečena, Duško Marković, sada u ulozi ministra pravde, Odlukom Br. 01-1834/11 imenuje sutkinju Vukčević notarkom za područje Osnovnog suda Podgorica – kao prvu na listi. Ali, ona formalno još nije notarka, treba da položi zakletvu čiji datum određuje upravo Marković.

17. april 2011. Čila Šćekić uhapšen u Holandiji.

20. april 2011. Viši sud službeno obaviješten o postupku ekstradicije Čile Šćekića, ali sutkinja Vukčević ne dozvoljava da Sud ponovo otvori pretres radi dopune postupka ili razjašnjenja. Na taj način se Čili Šćekiću uskraćuje da bude saslušan, izjasni se o dokazima koji ga terete i bude u najkraćem roku izveden pred Sud – čime njegova odbrana dobija pravni osnov da žalbom lako obori presude.

9. maj 2011. Vukčevićeva izriče ukupno 120 godina robije. Za razliku od Akovićeve presude, u njenoj nema inkriminacije o zločinačkom udruživanju, nego za podstrekivanje i izvršenje teškog ubistva.

27. maj 2011. Izručen Čila Šćekić.

21. septembar 2011. Vesna Medenica i Duško Marković, predsjednica i član SS-a, za medije dramatično tvrde da je ,,bilo grešaka tokom pisanja presude” i traže od Mušike Dujovića da im na SS-u podnese inicijativu za razrješenje Vukčevićeve. Dujović sada odbija taj scenario, kaže da je Vukčevićeva 31. avgusta u zakonskom roku posebnim rješenjem „ispravila nepravosnažnu presudu”.

26. septembar 2011. Sada je Dujović na meti: postupak za njegovo razrješenje pred SS-om pokreće Milan Zindović, brat Dragana Zindovića – koga je avgusta 2010. Dujovićevo vijeće nepravosnažno osudilo na 17 godina zbog ubistva u budvanskom lokalu Jadranska straža.

Milana Zindovića je 2000. upravo Dujović, kao istražni sudija, teretio zbog neovlašćenog držanja heklera u noći dvostrukog ubistva u kazinu Podgorica. Braća Zindovići su se kartali a „za susjednim stolom je sjedio Brano Mićunović”. Milan Zindović je osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor Old Town Invest Group, firme investitora Harmonia buildinga sa 14 spratova u Budvi u kojoj Mićunovićeva kćerka ima 30 odsto vlasništva.

21. oktobar 2011. SS konstatuje prestanak sudijske funkcije Slavki Vukčević na njen zahtjev.

18. novembar 2011. Dragutina Čolakovića, predsjednika Apelacionog suda i Vijeća koje je oborilo prvu presudu, na njegov zahtjev SS razrješava sudijske funkcije.

8. decembar 2011. Vukčevićeva položila notarsku zakletvu.

26. decembar 2011. SS odbija inicijativu za razrješenje Mušike Dujovića.

30. decembar 2011. Apelacioni sud ukida prvostepenu presudu u predmetu Šćekić. Trojica članova Vijeća su i 2010. oborili Akovićevu presudu: predsjedavajući Katnić, članovi Međedović i Smolović (opet bio izvjestilac). U bitnom, tvrde da je Viši sud prekoračio optužnicu.

Međutim, potvrđuju presudu Vukćevićeve u dijelu gdje je optužene oslobodila za zločinačko udruživanje tumačeći dokaze načelom In dubio pro reo – da u slučaju sumnje u njih treba presuditi u korist okrivljenih.

U presudi piše da „utvrđene činjenice ne ukazuju da je zločinačko udruženje stvoreno radi vršenja krivičnih djela prinude i iznude”, niti da je ,,motiv ubistva oštećenog Šćekića bio radi sticanja moći, već da je to učinjeno iz drugih razloga”.

Ne kaže se iz kojih ,,drugih razloga”.

30. januar 2012. Optuženi Bigović iz zatvora za Vijesti tvrdi da su mu ,,smjestili” trgovci drogom iz Beograda uz pomoć neimenovanih službenika ANB-a i policije, kako bi ga uklonili sa ulice da bi mogli da ,,rade”.

5. april 2012. U Višem sudu novo suđenje, Biljana Uskoković predsjednica Vijeća. Tužiteljka Radović ostala i pri optužnici za zločinačko udruživanje, zbog čega je izložena žestokim verbalnim napadima advokata optuženih.

9. oktobar 2012. Izrečene presude, optuženi nijesu osuđeni za zločinačko udruživanje; zbog podstrekavanja na ubistvo po 30 godina dobili Boreta i Bigović, na iste kazne osuđeni Čila Šćekić i Vujadinović. Kožar dobio 6 godina i 10 mjeseci. Dva Vulevića, Vukovićeva i Živković oslobođeni optužbi, dok je Vujovićeva osuđena uslovno. Sutkinja prihvatila osporene iskaze svjedoka Radulovića i Vlaovića.

Boretin advokat Borivoje Borović tvrdi da je presuda „pravni nonsens”, jer su njegov klijent i Bigović oslobođeni za zločinačko udruživanje a ipak osuđeni.

Slavoljubova sestra Slavica najavila privatnu tužbu protiv oslobođenih, ali izrazila zadovoljstvo drugim kaznama i dodala: „Plašim se da će se prilikom kucanja ponovo desiti neke slučajne ili namjerne greške”.

14. decembar 2012. Opet ,,greške” u kucanju presude. Dan objavio da je sutkinja Uskoković navela za Boretu i Bigovića pogrešnu kvalifikaciju jednog od krivičnih djela. Takve tvrdnje demantovao Mušika Dujović ocjenom da se prigovori ,,ne mogu tretirati kao greška”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo