Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Debeli bonusi

Objavljeno prije

na

Prema finansijskom izvještaju Univerzitet Crne Gore (UCG) je prošle godine od školarina prihodovao 10, 8 miliona eura. Od preko 20.000 višokoškolaca UCG, njih 15.000 plaća školarinu od 500 ili 1.000 eura. Kuda ide taj novac?

Fakulteti su u obavezi da 20 odsto prihoda od školarina daju u budžet UCG, a ostatak raspoređuju po svom nahođenju

Afera na Pravnom fakultetu pokazala je da fakulteti veći dio kolača od školarina podijele izabranim profesorima. Tako je bivši dekan ovog fakulteta Ranko Mujović od 80.000 koliko je zaradio za godinu i po rada, polovinu para dobio na ime naknade od samofinansirajuće nastave. Za isti period smijenjeni dekan Drago Radulović zaradio je 74.000, na ime školarina dobio je 34.000 eura.

,,Pravila o raspodjeli sredstava od školarine za realizovanu nastavu samofinansirajućim studentima, na koja je data saglasnost rektora, u potpunosti nijesu jedinstvena”, navodi se

u oktobarskom Nacrtu izvještaja o reviziji uspostavljanja sistema kontrole, usklađenosti i sistema računovodstvene evidencije UC, koji se odnosi na prvi kvartal 2012, a u koji je Monitor imao uvid. Dalje piše da su fakulteti jedinstveni jedino u isplati obavezanog djela od 20 odsto koji ide u budžet UCG – „za raspodjelu preostalog dijela sredstava nijesu utvrđeni jedinstveni normativi”.

U tom dokumentu je konstatovano da Pravilnik o raspoređivanju prihoda od školarina Pravnog fakulteta nije usaglašen s pravilima UCG, kao ni sa Zakonom o radu.

Bivši dekan Pravnog fakulteta Drago Radulović je u finansijskom izvještaju naveo da je sporni pravilnik naslijedio od bivših dekana Zorana Rašovića i Ranka Mujovića, te da ga je odobrio i bivši rektor Ljubiša Stanković.

I dok su na Pravnom fakultetu utvrđene nepravilnosti koje su i bile formalni povod za uvođenje prinudne uprave, ima fakulteta za koje UCG nema podataka.

,,Za isplaćene nadoknade od školarina kod Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, nije bilo moguće utvrditi cijenu časa nastave, jer se uz odluke o isplatama nadoknada ne čuvaju i u dosijeu ne odlažu obračunske liste”, navodi se u Nacrtu.

Podaci s ostalih fakulteta svjedoče o ogromnim razlikama u visini naknada na ime školarina.

Tako se na Ekonomskom fakultetu naknade isplaćuju po Odluci dekana. Mjesečna naknada dekanu za rukovođenje po četiri osnova je 1.575 eura! Prodekanima su opredjeljena nešto skromnija sredstva od 560, a rukovodiocima studijskih programa 350 eura. Naknada za čas predavanja na Ekonomskom je od 21 do 70 eura.

Naknade na Ekonomskom fakultetu su višestruko veće od onih koje predavači dobijaju za održani čas na Institutu za strane jezike i Fakultetu za sport koje iznose 12 i 14 eura.

Možda zbog toga što Fakultet za sport novac od školarina dijeli po Pravilniku UCG, a na Ekonomskom je to odluka dekana. No, glavni razlog je svakako taj što Ekonomski fakultet ima najveće prihode od školarine od svih univerzitetskih jedinica. Ekonomski je od školarine prošle godine prihodovao 2,8 miliona eura, čak milion više od Pravnog.

S novcem od školarina ne škrtare ni na Fakultetu političkih nauka. Za nastavnike na FPN-u isplaćuje se mjesečna naknada u visini osnovne zarade, a za saradnike 50 odsto od osnovne zarade.

Na Filozofskom fakultetu 50 odsto prihoda od školarine ide za nastavnike (80 odsto) i administrativno osoblje (20 odsto). Čas redovnog profesora na studijskom programu Psihologija košta 110 eura. Profesor Učiteljskog fakulteta i Engleskog jezika u Beranama za čas dobija 100 eura, dok naknada za čas Visoke medicinske škole u istom gradu iznosi 40, za vježbe 10, a za administraciju 30 eura.

Svi fakultetski pravilnici koji su omogućili ovako drastične razlike u raspodjeli para od školarina doneseni su uz saglasnost rektora.

Na UCG su odlučili da promijene ovu praksu. Pedloženo je da se novac od školarina toši po novom sistemu ,,kojim bi se na nivou UCG obezbijedio jedinstveni način raspodjele sredstava za nastavni kadar, sa utvrđenim fiksnim iznosom ili fiksnom cijenom po času nastave, za svaki stepen propisanog opterećenja, a za nenastavno osoblje, fiksni iznos u skladu sa periodičnim prekovremenim angažovanjem”.

Novi sistem, ako se uvede, sigurno se neće svidjeti predavačima koji su od školarina dobijali debele bonuse. Možda bi se moglo razmisliti da više novca ide u poboljšanje uslova nastave za one koji i daju tolike pare – studente.

Predrag Nikolić

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo