Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA – PUTEVIMA ,,DA ŽIVIMO BOLJE”: Ko da karavani prolaze

Objavljeno prije

na

Mještani malenog andrijevičkog zaseoka Talanovci, u podkomovskom dijelu ove crnogorske opštine, na samo petom kilometru od varoši, do svojih kuća još dolaze planinarski opremljeni i u obaveznim gumenim čizmama kao i prije pola vijeka. Putevi kojima prolaze i danas liče na one iz vremena karavana. Mještani pričaju kako na obećani asfalt čekaju nekoliko decenija.

,,Posljednja čuka oko Podgorice i drugih gradova odavno je dobila asfalt, a mi skoro pet decenija dobijamo samo prazna obećanja, iako smo od grada udaljeni svega pet kilometara. Zato je smiješno kada čujemo priče kako država vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju i prosperitetu naših sela”, kažu stanovnici Talanovaca.

Oni podsjećaju da su početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka sopstvenim sredstvima probili put od Andrijevice do Talanovaca i da su nakon toga uložili dosta i truda u održavanje njegove prohodnosti.

,,Brzo će izbori. Neka nam opštinski i državni funkcioneri dođu luksuznim automobilima, da vidimo kako će proći. To jednostavno nije moguće. Ali mi znamo, kada za to dođe vrijeme i kada im budemo potrebni, stići će do nas terenskim vozilima”, kažu mještani ovog sela s pogledom na vrhove Komova.

Put do Talanovaca još održavaju lopatama, i u ljetnjem i u zimskom periodu. I u vrijeme odrona, i zimskih smetova.

,,Lokalni funkcioneri treba da znaju da će sva podkomovska sela ubrzo ostati pusta, bez iđe ikoga. Posljednjih godina morali smo bar dvadesetak puta sami da angažujemo neophodnu mehanizaciju, kako bismo obezbijedili putnu prohodnost do naših domova. To su bile privremene sanacije klizišta u mjestu Bojoviće, jer se tu pokrenulo čitavo brdo, čije uklanjanje zahtijeva velika novčana sredstva”, pričaju mještani Talanovca.

Valja se prisjetiti da nije bilo tako dok se DPS trudio da preuzme Andrijevicu od prosrpskih stranaka, koje su prije toga vladale skoro dvije decenije ovim krajevima. Direkcija za javne radove godinama ranije je u širokom luku zaobilazila lokalne institucije u Andrijevici i asfaltiranje obavljala preko štaba Opštinaskog odbora DPS-a.

Tadašnji predsjednik Opštine Veselin Bakić (SNP) zbog toga je tražio da nadležni organi sve ispitaju. Čak je napisao prijavu državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, zbog sumnje da su u Direkciji javnih radova Crne Gore prilikom finansiranja modernizacije puteva u opštini Andrijevica u toku 2009. i 2010. godine postojale koruptivne radnje.

Prema toj prijavi, Direkcija je finasirala asfaltiranje puteva, sokaka, prilaza kućama i pomoćnim objektima, u dužini od desetak kilometara. Ovi radovi izvođeni su bez obavještenja zvaničnih organa lokalne uprave i bez tendera, a putne pravce je određivalo lokalno rukovodstvo Demokratske partije socijalista.

Neko je izveo i računicu. Kako je kilometar asfalta tada stajao u prosjeku četrdeset pet hiljada eura, to je značilo da je nelegalnim tokovima na području opštine Andrijevica samo u dvije godine finasirano asfaltiranje puteva u vrijednosti od dvjesta sedamdeset hiljada eura. Od te prijave na kraju nije bilo ništa, a DPS je najprije na silu, a potom i na izborima koje su ozbiljne stranke bojkotovale, preuzeo vlast u ovoj opštini.

„Od dolaska DPS na vlast u Andrijevici, u selima ispod Komova, u Košutićima, Đulićima, Konjusima, Kutima, Cecunima, Jošanici i Japanu, nije postavljen ni metar asfalta”, kažu danas stanovici andrijevičkog seoskog područja.

Misija DPS-a u Andrijevici završena je kada su osvojili lokalnu vlast. Tada su osvojili i prirodne resurse. Umjesto obećanih puteva koje mještani nazivaju ,,da živimo bolje”, u ovom dijelu Crne Gore sada kao pečurke niču elektrane raznoraznih tajkuna, od kojih lokalno stanovništvo neće imati nikakve koristi.

Pedesetak mještana iz mjesne zajednice Konjuhe nedavno su potpisali inicijativu da se preispita odluka o zaključivanju ugovora o koncesiji i izgradnji malih hidroelektrana na vodotoku Mojanske rijeke koji je sklopljen između Vlade kao koncendenta i koncesionara konzorcijuma raznih društava s ograničenom odgovornošću, među kojima je i Hidroenergija Montenegro DOO Berane.

Inicijativa je upućena Ministarstvu ekonomije, uz obrazloženje da je krajnje neprimjereno što je ugovor potpisan bez ikakve konsultacije s lokalnim stanovništvom, odnosno s vlasnicima parcela koje će se koristiti za izgradnju mini hidroelektrana na rijekama Podkomovlja.

Oni su najavili da će presipitati i ulogu lokalne uprave u sklapanju ugovora o izgradnji mini hidroeletrana u Podkomovlju.

Poučeni, kako kažu, lošim iskustvom izgradnje mini centrale na vodotoku Bradavac, koji s rijekom Mojanskom čini rijeku Perućicu, oni smatraju da se u te poslove nije trebalo ni moglo ući a da za to ne znaju mještani.

,,Od silnih obećanja građani su dobili devastirani ili uništeni šumski fond koncesionog područja, loše napajanje električnom energijom, čak mnogo lošije nego prije puštanja u rad te centrale. O tome svjedoče česti prekidi u snadbijevanju električnom energijom, variranje napona što izaziva kvarenje kućnih aparata i namirnica”, pišu mještani Konjuha.

Oni zato prijete da će se suprotstaviti izgradnji mini hidroelektrana na Mojanskoj rijeci.

„Male centrale ne predstavljaju distributivni izvor energije za ta područja. Od njih koristi imaju samo tajkuni koji nemilosrdno eksploatišu prirodne resurse. Lokalno stanovništvo mora imati mnogo značajniju ulogu u procesu planiranja i odlučivanja o izgradnji mini hidrocentrala, kako bi one bile održive i korisne kako za državu i koncesionare, tako i za lokalne zajednice svih opština u kojima se planira njihova izgradnja”, kažu Konjušani.

Mještani seoskih područja na sjeveru Crne Gore sve češće podižu glas protiv koncesionara šuma i voda, tražeći da im, izvlačeći milione eura profita iz njihovih lokalnih zajednica, obezbijede elementarne uslove za život. Da makar putevi ne liče na one koji vode prema Talanovcima u Andrijevici.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo