Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI AZBEST BITI UKLONJEN IZ KOLAŠINSKOG VODOVODA: Štetno a bezbjedno

Objavljeno prije

na

Iako još nijednim zvaničnim istraživanjem nije potvrđeno da azbestne cijevi, koje čine veći dio kolašinske vodovodne mreže, utiču na zdravlje građana, u lokalnoj upravi, kako tvrde, trude se da nađu načine da ih što prije zamijene. Činjenica da bi vrijednost tog posla bila višemilonska, spreječavala je dosadašnje izvršne vlasti da krenu u taj posao i motivišu državu da pomogne.

Kolašinski vodovod građen je sredinom osamdesetih godina minulog vijeka, dok je asbest bio prihvatljiv građevinski materijal, odnosno dok još nje bilo poznato njegovo štetno dejstvo na zdravlje ljudi. Povoljnije cijene opredijelile su investitore i izvođače da odaberu takve cijevi, ali je i tada bilo Kolašinaca koji su upozoravali na štetnost, sada već evropskim propisima zabranjenog materijala.

Pokojni Đuro Medenica, koji je imao kuću u blizini hotela Bjelasica dugo je i oštro recimo protestvovao i upozoravao na štetnost tog materijala. Tada je takva njegova reakcija bila mnogima smiješna. Državu, koja je finansirala izgradnju vodovoda, i izvođača radova vjerovatno je opredijelila niska cijena pa su se oglušili o rijetke, ali oštre proteste.

Nakon poplava početkom devedesetih zamijenjeno je svega nekoliko cijevi, koje su bile oštećene. Kada su italijanski stručnjaci prvi put radili Generalni urbanistički plan Kolašina, sjećaju se neki bivši lokalni funkcioneri, savjetovali su hitnu zamjenu cijevi. Slična je bila i preporuka profesora s torinskog Aritektonskog fakulteta kada su za taj grad radili Master plan održivog razvoja turizma.

Krajem 2010. i početkom 2011. godine, u okviru Programa podrške infrastrukturnim projektima u zemljama Zapadnog Balkana, konsultantska organizacija WYG International uradila je Studiju za finasiranje razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema Kolašina. Ta studija predstavlja početni korak u procesu izrade Programa razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema te varoši. Razmatrano je više opcija razvoja vodovodnog sistema grada i predložen je odgovarajući investicioni program. Osnovnim projektom, između ostalih aktivnosti, predviđena je zamjena azbestno- cementnih i livano gvozdenih cijevi na kraćim dionicama, što bi koštalo oko milion eura. Dugoročnim projektom predviđena je kompletna zamjena svih azbestno cementnih cijevi, a cijena toga posla bila bi četiri puta viša. Taj trošak, očigledno je, bez pomoći sa stane opštinska kasa još dugo neće moći podnijeti.

Direktorica Vodovoda i kanalizacije Jelka Rakočević podsjeća da su, u vrijeme izgradnje takozvanog novog vodovoda, azbestno-cementne cijevi zauzimale važno mjesto među građevinskim materijalima za slične objekte. Kolašin, trdi ona, nije izuzetak ni u odnosu na ostale crnogorske, ali ni neke evropske gradove.

„Azbestno cementne cijevi postoje u najvećem broju vodovoda ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Takođe, ove cijevi zastupljene su i u vodovodnim sistemima mnogih evropskih gradova, na primjer, u Budimpešti, Barseloni, Sofiji. Beču, Lisabonu, Varšavi, Roterdamu, itd. U distributivnoj mreži Beogradskog vodovoda ima oko 460 kilometara azbest-cementnih cijevi. Ukupna dužina cjevovoda od azbest-cementa u vodovodnom sistemu Kolašina iznosi 9.250 metara”, kaže ona.

Prema njenim riječima, rezultati dosadašnjih naučnih istaživanja na eksperimentalnim životinjama i na ljudima pokazali su da postoje štetni efekti na zdravlje, ukoliko se azbest unosi u organizam inhalacijom, odnosno vazduhom. Rakočevićeva tvrdi da ne postoje štetni efekti na zdravlje ukoliko se azbest unosi ingestijom, odnosno preko vode za piće.

Ona kaže da je Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da nije utvrđena kancerogenost azbesta unijetog gutanjem. Zbog toga, tvrdi Rakočevićeva, ne postoje ni smjernice o dozvoljenoj količini azbesta u vodi.

,,Iz tih razloga u Preporukama za kvalitet vode za piće Svjetske zdravstvene organizacije i Direktivi EU, koja se odnosi na kvalitet vode za piće koja je namijenjena za ljudsku upotrebu, nijesu date vrijednosti, odnosno maksimalno dozvoljene koncentracije za azbest, kao ni u našem važećem Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće”, objašnjava direktorica.

Proizvodnja i prerada azbestnog materijala na nivou Evropske unije zabranjena je još 2005. godine, mada je u mnogim članicama ova zabrana donijeta i deceniju ranije. Pitanje azbesta u EU regulisano je kroz nekoliko dokumenata: Direktiva o sprječavanju i smanjenju zagađenja okoline azbestom, Direktiva koja se odnosi na zaštitu radnika koji su posebno izloženi azbestu, kao i ona kojom se zabranjuje proizvodnja i prerada proizvoda koji u sastavu imaju azbest.

„Bez obzira na to, smatramo da je ove cijevi u narednom periodu neophodno u potpunosti zamijeniti cijevima od savremenih materijala kao što je polietilen. Na taj način, pored eliminisanja eventualnog negativnog uticaja azbesta na zdravlje ljudi, značajno će se doprinijeti i smanjenju gubitaka vode iz sistema, kao i smanjiti mogućnost nastajanja kvarova”, rekla je direktorica Vodovoda.

Ona tvrdi da je najvažnije naglasiti da je voda iz sistema gradskog vodovoda izuzetno kvalitetna, ispravna i bezbjedna za upotrebu, što potkrepljuje rezultatima do sada obavljenih mjerenja i analiza. Rakočevićeva kaže da mišljenje o ispravnosti vode za piće daje Institut za javno zdravlje Crne Gore, a uzorci vode uzimaju se sa dva mjesta u distributivnoj mreži, najmanje jednom mjesečno. U slučaju potrebe, napominje ona, uzorci se uzimaju i češće.

„Takođe, dva puta godišnje na vodoizvorištu uzimaju se i uzorci takozvane sirove vode. Na osnovu rezultata mikrobioloških i fizičko hemijskih analiza vode, ispitivani uzorci u najvećem broju slučajeva odgovaraju uslovima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće i Pravilnika o bližim zahtjevima koje u pogledu bezbjednosti treba da ispunjava voda za piće. Prema podacima publikovanim u Izvještaju o higijenskoj ispravnosti vode za piće Vodovod i kanalizacija Kolašin, po broju ispravnih uzoraka, nalazi se na samom vrhu ove liste u Crnoj Gori”, tvrde u tom preduzeću.

U NVO Natura, i pored tih podataka, smatraju da problem zamjene vodovodnih cijevi ne treba odlagati. Kako je rekao direktor te organizacije, Mikan Medenica nije prijatan osjećaj kad znaš da svakodnevno, decenijama, konzumiraš vodu, koja je u dodiru s kancerogenim materijalom.

„Svjestan sam da je to ogromna investicija za naše prilike, ali u svakom slučaju zamjenu azbesta iz našeg vodovoda ne treba nijednog trenutka staviti u drugi plan. Ljudi koji ovdje provode život, iako nema podataka da je taj materijal štetan ako se unosi vodom za piće, ne mogu biti mirni. Svakodevno pijemo vodu, koja protiče kroz cijevi od materijala, koji je odavno zabranjen”, kaže Medenica.

Nekolicina njegovih kolega ekologa i sugrađana, sličnog su mišljenja. Kažu da je nedopustivo da jedno mjesto, koje se turistima predstavlja kao ekološko, ima skoro 10 kilometara azbesta ugrađenog u vodovod. Za zamjenu se, kažu, novac mora naći, a smatraju i da bi slični projekti bili podržani iz pretpristupnih evropskih fondova.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo