Povežite se sa nama

OKO NAS

OČEKIVANJE SEZONE: Prelivanje i snalaženje

Objavljeno prije

na

U svim zemljama evropskog Mediterana ova je godina počela sa porastima prometa, većim rezervacijama i dobrim tržišnim najavama, pa se očekuje da bi ona mogla nadmašiti odlične turističke rezultate iz 2015.

Osim povoljnih ekonomskih trendova na „Starom kontinentu”, razlog za optimizam turističkih poslenika je i bezbjednosna situacija u ljetovalištima istočnog i južnog Sredozemlja. Dosadašnje velesile poput Turske i Egipta, dijelom i Tunisa i Maroka, suočavaju se sa terorizmom. One su za 30-50 odsto smanjile cijene aranžmana, ali ni to ne daje pretjerane efekte. Zato se, kako se nadaju i u Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore (NTO), može računati na određeno ,,prelivanje” prometa prema našoj državi.

,,Činjenica je da se turisti odlučuju za stabilne i bezbjedne destinacije. Ove godine u drastičnom padu biće broj turista koji će posjetiti Tursku, zbog napada u Istanbulu i Ankari, pa, prema našim informacijama, ruski turisti, koji su najbrojniji gosti u Turskoj, u velikom broju otkazuju aranžmane i opredjeljuju se za destinacije poput Španije, Grčke, Hrvatske i, naravno, Crne Gore”, izjavila je Nina Vukčević iz NTO.

Činjenica je, međutim, da nestabilne zemlje južnog Mediterana imaju poteškoća već nekoliko sezona i da Crna Gora nije baš mnogo profitirala od toga. Prije će biti, kako navode iskusni turistički radnici, da je ovo prilika za stabilizaciju tržišta i vraćanje pozitivnih trendova, kao i srednjoročno osvajanje novih tržišnih pozicija na prije svega ruskom emitivnom tržištu koje godinama, crnogorskom turizmu daje stabilnost. Velika tržišta zapadnoevropskih zemalja još imaju mali udio u našem ukupnom turističkom prometu. Crnogorska ponuda nije u dovoljnoj mjeri profilisana u odnosu na konkurenciju, smještajna ponuda je deficitarna, kapacitet privlačenja novih segmenata gostiju je ograničen, a sezonalnost visoko naglašena. Sa gradilištima do samog špica sezone i vašarištima po primorskim gradovima, ne treba očekivati veliki povratak na tržišta Njemačke, Velike Britanije ili Skandinavije, a bez toga nema produženja sezone, pa se sve svodi na 45 dana jurnjave za gostima i novcem u julu i avgustu. Dokazana sklonost naših ljudi nazvana „snalaženje”, tada dolazi do punog izražaja.

,,Sve ovo je posljedica toga što na vrijeme nijesmo ušli na organizovano evropsko tržište. Krajem marta trebalo bi da je Crna Gora zastupljena u organizovanim turističkim aranžmanima kada turisti u većem broju dolaze, naročito za katolički Uskrs i da potom imamo kontinuitet punjenja turističkih kapaciteta sve do početka novembra”, kaže dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

S druge strane, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović siguran je da će sezona biti dobra i da će vjerovatno premašiti prošlogodišnju. ,,U novcu bukirano je 70 odsto više mjesta za ovu godinu. Sezona će sigurno biti 10 odsto bolja od prošlogodišnje”, kaže on i dodaje da se otvaraju nova tržišta, među kojima je i kinesko.

Ako se takva predviđanja ostvare, onda će stopa turističkog rasta u Crnoj Gori biti dvostruko veća od očekivanog prosjeka za Evropu (4,5 odsto). To bi se moglo smatrati uspjehom, ali bi nam, osim dežurnog optimizma vlasti pred svaku sezonu, mnogo više trebali kvalitativni iskoraci u ovom izuzetno značajnom privrednom sektoru.

„Crna Gora još nije ekonomsko nego smo i dalje političko društvo koje na pragu turističke sezone galami političkim notama i još nema prave najave sezone”, ističe profesor Ratković navodeći da ove, kao i svake godine, goste dočekujemo nezavršenih gradilišta, jer građevinski radovi po Crnogorskom primorju traju do kraja juna, čak i početka jula.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju pripremljenost crnogorske turističke ponude, nema nekih bitnih noviteta u odnosu na prethodnu godinu. „Vjerovatno će i ovoga ljeta biti privremenih objekata i vašarišta duž obala primorskih gradova što znači potpunu nepripremljenost za zapadnoevropsko tržište”, dodaje Ratković.

Trendovi se u svijetu mijenjaju. Turisti traže vrijednost za novac, avanturu, doživljaj i osjećaj koji ih veže za putovanja. Činjenica je da Crna Gora može mnogo toga da ponudi, ali ukupni model turizma funkcioniše na način da se ostvari laka i brza zarada i u okviru ,,monoproizvodne kulture”, odnosno koncepta sunca i mora, pa sve što je urađeno ili se radi u skladu je sa tim potrebama i željama. Što je još gore, prostor na samoj obali mora troši se na preprodaju i gradnju betonskih utvrđenja.

Evo samo jedan primjer. Solana u Ulcinju je najveći evropski aerodrom za ptice, što je ogroman potencijal za tzv. birdwatching, odnosno posmatranje ptica.

U Velikoj Britaniji posmatranje ptica je hobi broj jedan, a iza njih slijede Holanđani, Njemci, pa Skandinavci, koji godišnje putuju tri ili više puta kako bi posmatrali ptice i prirodu.

Birdwatching je danas svjetski pokret za kojim luduje na desetine miliona Evropljana. Gotovo svaki peti stanovnik ,,Starog kontinenta” bavi se birdwatchingom!

Kada su ovih dana novinari iz Njemačke posmatrali flamingose na Solani, samo su izustili: prekrasno! Napravili su velike reportaže o tome u svojim medijima, navodeći da crnogorska Vlada nastoji da privatnicima ustupi taj prostor od 15,2 miliona metara kvadratnih kako bi se tamo gradile vile, apartmani i golf-tereni!?

Dok se taj štetočinski koncept ne promijeni zvaničnici će nas i ovog ljeta, a tek pred parlamentarne izbore, koji će se održati početkom oktobra, bombardovati statistikom, dolascima, noćenjima i postotcima. Onih koji vjeruju u bajke je veoma malo, pa u svaku sezonu naši turistički radnici ulaze napeti i umorni. Turizam je grana koja cvjeta u miru i zadovoljstvu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo