Povežite se sa nama

OKO NAS

OČEKIVANJE SEZONE: Prelivanje i snalaženje

Objavljeno prije

na

U svim zemljama evropskog Mediterana ova je godina počela sa porastima prometa, većim rezervacijama i dobrim tržišnim najavama, pa se očekuje da bi ona mogla nadmašiti odlične turističke rezultate iz 2015.

Osim povoljnih ekonomskih trendova na „Starom kontinentu”, razlog za optimizam turističkih poslenika je i bezbjednosna situacija u ljetovalištima istočnog i južnog Sredozemlja. Dosadašnje velesile poput Turske i Egipta, dijelom i Tunisa i Maroka, suočavaju se sa terorizmom. One su za 30-50 odsto smanjile cijene aranžmana, ali ni to ne daje pretjerane efekte. Zato se, kako se nadaju i u Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore (NTO), može računati na određeno ,,prelivanje” prometa prema našoj državi.

,,Činjenica je da se turisti odlučuju za stabilne i bezbjedne destinacije. Ove godine u drastičnom padu biće broj turista koji će posjetiti Tursku, zbog napada u Istanbulu i Ankari, pa, prema našim informacijama, ruski turisti, koji su najbrojniji gosti u Turskoj, u velikom broju otkazuju aranžmane i opredjeljuju se za destinacije poput Španije, Grčke, Hrvatske i, naravno, Crne Gore”, izjavila je Nina Vukčević iz NTO.

Činjenica je, međutim, da nestabilne zemlje južnog Mediterana imaju poteškoća već nekoliko sezona i da Crna Gora nije baš mnogo profitirala od toga. Prije će biti, kako navode iskusni turistički radnici, da je ovo prilika za stabilizaciju tržišta i vraćanje pozitivnih trendova, kao i srednjoročno osvajanje novih tržišnih pozicija na prije svega ruskom emitivnom tržištu koje godinama, crnogorskom turizmu daje stabilnost. Velika tržišta zapadnoevropskih zemalja još imaju mali udio u našem ukupnom turističkom prometu. Crnogorska ponuda nije u dovoljnoj mjeri profilisana u odnosu na konkurenciju, smještajna ponuda je deficitarna, kapacitet privlačenja novih segmenata gostiju je ograničen, a sezonalnost visoko naglašena. Sa gradilištima do samog špica sezone i vašarištima po primorskim gradovima, ne treba očekivati veliki povratak na tržišta Njemačke, Velike Britanije ili Skandinavije, a bez toga nema produženja sezone, pa se sve svodi na 45 dana jurnjave za gostima i novcem u julu i avgustu. Dokazana sklonost naših ljudi nazvana „snalaženje”, tada dolazi do punog izražaja.

,,Sve ovo je posljedica toga što na vrijeme nijesmo ušli na organizovano evropsko tržište. Krajem marta trebalo bi da je Crna Gora zastupljena u organizovanim turističkim aranžmanima kada turisti u većem broju dolaze, naročito za katolički Uskrs i da potom imamo kontinuitet punjenja turističkih kapaciteta sve do početka novembra”, kaže dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

S druge strane, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović siguran je da će sezona biti dobra i da će vjerovatno premašiti prošlogodišnju. ,,U novcu bukirano je 70 odsto više mjesta za ovu godinu. Sezona će sigurno biti 10 odsto bolja od prošlogodišnje”, kaže on i dodaje da se otvaraju nova tržišta, među kojima je i kinesko.

Ako se takva predviđanja ostvare, onda će stopa turističkog rasta u Crnoj Gori biti dvostruko veća od očekivanog prosjeka za Evropu (4,5 odsto). To bi se moglo smatrati uspjehom, ali bi nam, osim dežurnog optimizma vlasti pred svaku sezonu, mnogo više trebali kvalitativni iskoraci u ovom izuzetno značajnom privrednom sektoru.

„Crna Gora još nije ekonomsko nego smo i dalje političko društvo koje na pragu turističke sezone galami političkim notama i još nema prave najave sezone”, ističe profesor Ratković navodeći da ove, kao i svake godine, goste dočekujemo nezavršenih gradilišta, jer građevinski radovi po Crnogorskom primorju traju do kraja juna, čak i početka jula.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju pripremljenost crnogorske turističke ponude, nema nekih bitnih noviteta u odnosu na prethodnu godinu. „Vjerovatno će i ovoga ljeta biti privremenih objekata i vašarišta duž obala primorskih gradova što znači potpunu nepripremljenost za zapadnoevropsko tržište”, dodaje Ratković.

Trendovi se u svijetu mijenjaju. Turisti traže vrijednost za novac, avanturu, doživljaj i osjećaj koji ih veže za putovanja. Činjenica je da Crna Gora može mnogo toga da ponudi, ali ukupni model turizma funkcioniše na način da se ostvari laka i brza zarada i u okviru ,,monoproizvodne kulture”, odnosno koncepta sunca i mora, pa sve što je urađeno ili se radi u skladu je sa tim potrebama i željama. Što je još gore, prostor na samoj obali mora troši se na preprodaju i gradnju betonskih utvrđenja.

Evo samo jedan primjer. Solana u Ulcinju je najveći evropski aerodrom za ptice, što je ogroman potencijal za tzv. birdwatching, odnosno posmatranje ptica.

U Velikoj Britaniji posmatranje ptica je hobi broj jedan, a iza njih slijede Holanđani, Njemci, pa Skandinavci, koji godišnje putuju tri ili više puta kako bi posmatrali ptice i prirodu.

Birdwatching je danas svjetski pokret za kojim luduje na desetine miliona Evropljana. Gotovo svaki peti stanovnik ,,Starog kontinenta” bavi se birdwatchingom!

Kada su ovih dana novinari iz Njemačke posmatrali flamingose na Solani, samo su izustili: prekrasno! Napravili su velike reportaže o tome u svojim medijima, navodeći da crnogorska Vlada nastoji da privatnicima ustupi taj prostor od 15,2 miliona metara kvadratnih kako bi se tamo gradile vile, apartmani i golf-tereni!?

Dok se taj štetočinski koncept ne promijeni zvaničnici će nas i ovog ljeta, a tek pred parlamentarne izbore, koji će se održati početkom oktobra, bombardovati statistikom, dolascima, noćenjima i postotcima. Onih koji vjeruju u bajke je veoma malo, pa u svaku sezonu naši turistički radnici ulaze napeti i umorni. Turizam je grana koja cvjeta u miru i zadovoljstvu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo