Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVA PROTIV NARKOMANIJE: Opet pusta obećanja?

Objavljeno prije

na

Nakon javnog poziva koji je NVO 4 Life uputio predsjedniku Crne Gore i predsjedavajućem državnog Savjeta za sprječavanje zloupotrebe droge, Filipu Vujanoviću, 21. marta je na Kakarickoj gori održana sjednica tog Savjeta.

Saša Mijović, Izvršni direktor NVO 4 Life, je u ime NVO Preporod, Juventas i CAZAS, iznio analizu problema narkomanije u Crnoj Gori. Ukazao je da je neophodno odmah preduzeti konkretne poteze. Članovima Savjeta je dostavljeno 25 mjera i preporuka koje su izradile ove četiri organizacije.

Prošle nedjelje, na poziv NVO 4 Life, održana je sjednica skupštinskog Odbora za zdravstvo, inicirana zbog slučaja zavisnica I.C. koja je preminula i M.O. koja se nalazi u Kliničkom centru Crne Gore. Preminula I. C. je bila dugogodišnja zavisnica od droga, a starala se o nepokretnoj zavisnici M. O. Iza I.C. je ostalo troje djece.

Na sjednici Odbora je ocijenjeno da prevenciji i liječenju bolesti zavisnosti treba pristupiti sistematski, a da je posebno zakazalo sa radom Odjeljenje za droge pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore.

Predstavnici NVO 4 Life, Juventasa, CAZAS-a i Preporoda su upoznali članove Odbora da su dostavili 25 mjera i preporuka/zahtjeva za realizaciju radi poboljšanja situacije.

Ukazano je da se neodložno moraju preduzeti koraci u sljedećih pet tačaka: jačati preventivne programe, dati podršku servisima za pomoć zavisnicima od droga i njihovim porodicama, obezbijediti besplatnu rehabilitaciju i resocijalizaciju na Kakarickoj gori, obezbijediti nesmetan pristup liječenju metadonskoj i buprenofinskoj terapiji, formirati Komisiju za droge i uključiti predstavnike iz civilnog sektora u njen rad, kao i uključiti predstavnike NVO u Državni savjet za sprječavanje zloupotrebe droga.

Zoran Jelić, predsjedavajući Odbora, kazao je da će svi ili neki od predloga biti uvaženi, unijeti u zaključke sa sjednice i kao takvi biti dostavljeni i preporučeni za usvajanje i implementaciju nadležnim ministarstvima.

NVO 4 Life, CAZAS, Juventas i Preporod su u srijedu na konferenciji za medije kazali da očekuju da država u roku od mjesec dana implementira njihove preporuke koje su ranije dostavljene skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Državnom savjetu za sprečavanje zloupotrebe droga.

„Nije prvi put da se obećava a ne ispuni. Pres konferenciju smo održali kako bismo upoznali javnost sa dešavanjima i zaključcima sa sjednice gdje je rečeno da će neki ili svi predlozi, koji su uvaženi, biti dostavljeni i sugerisani za usvajanje i implementaciju nadležnim ministarstvima. Naše četiri organizacije su spremne da pomognu i prate razvoj situacije. Smatramo da je mjesec dana dovoljno da država počne sa implementacijom pet tačaka na koje smo ukazali, i za koje je potrebno hitno reagovanje”, rekao je za Monitor Saša Mijović iz NVO 4 Life.

On je kazao da će se u narednim potezima države vidjeti da li se kreće u rješavanje problema ili je, kao i do sada, sve samo deklarativno. „U zavisnosti od razvoja situacije ćemo preduzeti sljedeće korake”.

Strategija za sprečavanje zloupotrebe droga koju planira Ministarstvo zdravlja svaki put izgleda bajno. Ukazuje na snažnu borbu države protiv ove pošasti. Iznova se planira „smanjenje potražnje za drogama, prevencija, liječenje, rehabilitacije i reintegracije korisnika/ca u društvo, istraživanja, monitoring i evaluacija, sistem za informacije o drogama…”

U evaluaciji prethodne strategije u dokumentima Ministarstva zdravlja piše: „Ova strategija uzima u obzir dostignuća politike sadržane u Nacionalnom strateškom odgovoru na droge 2008-2012… Evaluacija pokazuje da su principi i većina ciljeva definisanih prethodnom strategijom implementirani. Prethodna Strategija za droge je generalno ocijenjena kao pozitivna. Ona se sagledava kao dobar, efikasan i sveobuhvatan strateški dokument. Pomogla je da se problem droge stavi na politički dnevni red, postavila je jasne ciljeve i pomogla da se razjasne odgovornosti učesnika u sprovođenju politike vezane za droge. Strategija za droge (i Akcioni plan), imali su ohrabrujući efekat na razvoj intervencija u cilju smanjenja potražnje za drogom i snabdijevanja drogom”.

Mijović je istakao da je realnost potpuno drugačija od toga što piše u izvještajima. Podsjetimo, formiranje Komisije za droge, stučnog tijela za praćenje problematike zloupotrebe droga, najavljeno je strategijom 2008-2012. Najavljeno je i u strategiji za 2013-2016, kada je rok za formiranje ove komisije bio 2013. godina. Komisija za droge nije formirana.

Prema posljednjem, deset odina starom zvaničnom istraživanju Instituta za javno zdravlje, u našoj državi ima 3000 registrovanih korisnika droge. Novi registar zavisnika, zbog načina na koji se pravi, je nefunkcionalan i irelevantan.

Zbog čega se plaća liječenje

Javna ustanova Kakaricka gora, kako je za Monitor rekao Saša Mijović, ima godišnji budžet od 700 hiljada eura, a kod njih boravi oko 20 zavisnika. Ostaje nejasno zbog čega naplaćuju participaciju za liječenje od 230 eura, i zbog čega je cijena liječenja zavisnika u Crnoj Gori 1000 eura, kada je u susjednoj Hrvatskoj 500.

Aleksandar Radinović , direktor javne ustanove Kakaricka gora, na prošlonedjeljnoj sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, rekao je da je cijena od hiljadu eura po osobi realna, jer se radi o korektnim uslovima.

On je naveo da jedan dio zavisnika ne želi da se liječi, jedan dio nikad ne uđe u sistem zdravstvene zaštite, a jedan dio završi kao preminula korisnica I.C.

,,Ali ne bih se složio da je stanje tako alarmantno kako je prikazano. Ja bih istakao da je stanje u ovoj oblasti u odnosu na prije desetak godina znatno bolje, ali to nije razlog da ga dalje ne unapređujemo i to treba raditi sistemski”, poručio je Radinović.

On je naveo da će ta ustanova ispoštovati sve što se sistemski dogovori. ,,Ništa nije besplatno, sve košta, samo treba naći modalitete”.

Iako je još 21. marta, na sjednici održanoj u Kakarickoj gori predsjednik Crne Gore, između ostalog, podržao implementaciju besplatnog liječenja, njegov partijski kolega iznosi drugačije mišljenje. Halil Duković, član Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje smatra da zavisnici u Kakarickoj gori treba da plate dio usluga.

,,Taj dio koji se participira u liječenju je kao dio odgovornosti porodice za nastalu štetu u njoj. Ako nema te participacije mi smo lišili porodicu i svakog člana bilo kakve odgovornosti”, ukazao je Duković.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo