Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKI SAN O NAFTI POSTAO MORA: Ni šeici nijesu što su bili

Objavljeno prije

na

Čuvena strategija ,,aktivnog čekanja” se na slučaju eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju pokazala promašenom. Vlada je godinama odugovlačila da snažnije krene u taj proces nadajući se da će onda kada joj to najviše bude trebalo, a to su upravo ova 2016. godina i dalje, prihodi od ,,crnog zlata” omogućiti da lakše prebrodi velike finansijske poteškoće.

Ali, trendovi na globalnom planu i sve jači pritisak susjeda, kao i civilnog sektora, učinili su da se ovaj projekat već doima uzaludnim, štetnim, a u nekim krugovima se čak ocjenjuje i samoubilačkim. Riječ je, prije svega, o saznanju da crnogorske institucije nijesu ni organizaciono ni tehnički ni kadrovski spremne za tako zahtjevan projekat. Naši zvaničnici ne mogu garantovati da ovo istraživanje neće imati negativnih posljedica, po državu i građane, a naročito po prirodnu sredinu.

Budući koncesionari su kompanije ENI iz Italije i Novatek iz Rusije, koje su napravile konzorcijum. Svi drugi su odustali. To povećava zebnju. Iz MANS-a su najavili da će poslanicima u Skupštini Crne Gore dostaviti studiju o ovim kompanijama, za koje tvrde da imaju lošu reputaciju u ovom biznisu.

,,Tu se uključuju i podaci o vlasništvu i modelu poslovanja ruske kompanije sa pozivom poslanicima da ne daju ‘zeleno svjetlo’ za problematičan projekat Vlade. Budući projekti u vezi sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika, izgradnjom cjevovoda u moru i na kopnu, izgradnjom pratećih postrojenja, koštaće stotine miliona eura i to će finansirati crnogorski građani kroz skuplje tarife za gorivo i gas, što će biti novi namet na njihove osiromašene džepove”, kaže koordinatorka MANS-a Ines Mrdović.

Na prijedlog civilnog sektora da se o ovom pitanju organizuje referendum na kojem bi se izjasnili građani, iz Vlade je odgovoreno da je dovoljno da to učine poslanici. ,,Zakon o ugljovodonicima, koji je usvojen 2010. godine, definiše da se u finalnom davanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa izjasni parlament, kao najveći zakonodavni organ”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije, koje vodi ovaj proces.

Vlada je uputila ove sedmice u skupštinsku proceduru prijedlog Ugovora za istraživanje nafte i gasa u podmorju u kojem se može pročitati da se kod Ulcinja planiraju otvoriti dvije istražne platforme u prvoj fazi, te još dvije potencijalne platforme u drugoj fazi istraživanja.

Nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da istražne bušotine budu udaljene od obale najmanje deset kilometara. Ranije je bilo planirano da one budu na udaljenosti od samo tri kilometra.

U Vladi predviđaju da bi se proces mogao okončati do kraja godine, odnosno da bi tada mogao krenuti u posao navedeni italijansko-ruski konzorcijum.

No, kako sada stoje stvari, u manjim strankama vladajuće koalicije nema spremnosti da se podrži ovaj prijedlog kabineta premijera Mila Đukanovića. „Saznali smo da se, prema povoljnom scenariju, očekuje dobit od milion eura godišnje, a mi samo od turizma imamo dobit od 800 miliona. Pa, gdje je tu računica?! Da se ne govori o tome što se sve dovodi u pitanje ulaskom u proces istraživanja”, rekao je Monitoru jedan visoki funkcioner vladajuće koalicije, koji je insistirao na anonimnosti.

I u Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu navode se negativne strane početka naftnog biznisa u Crnoj Gori, koje se odnose na loš uticaj na turizam u slučaju akcidentalnih situacija, konflikte, mahom, stranih radnika sa lokalnim stanovništvom, rast cijena, problematičan uticaj na javno zdravlje, veliki pritisak na javne službe i luke, rizike po životnu sredinu, moguću kontaminaciju ribljeg fonda, kao i negativan uticaj na biljni svijet.

Moguće je takođe da će ovaj proces pogoršati odnose sa susjedima na Jadranu. Zvanični Rim i Zagreb već su izrazili zabrinutost zbog najava iz Podgorice, a očekuje se i očitovanje Tirane.

Kako se procjenjuje, u slučaju bilo kakve nevolje sa potencijalnim naftnim bušotinama, morske struje bi, uz pomoć vjetra, u kratkom roku, mogle izazvati katastrofu duž jadranske obale.

Hrvatska je već proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa, a nešto ranije je to isto učinila i Italija.

Direktorka NVO Grin houm Nataša Kovačević ističe da Vlada ne zna kako će reagovati ukoliko naftna mrlja krene ka obali da bi to spriječila, te koliku štetu može napraviti. Ona smatra da je potrebno samo 25 minuta da mrlja stigne do obale, te naglašava da Vlada neće moći da kontroliše velike naftne kompanije. Dokaz za to jeste hvalisanje Ministarstva da je vrijednost garancije za prvi istražni period za obje kompanije 85 miliona eura. Ako se zna da naftne kompanije obrću milijarde eura, onda je to svakako za njih zanemarljiva svota. Još značajnije je saznanje koliko one malo vrednuju ovaj posao. A mi drugo more, obalu i državu nemamo!

Sredinom stoljeća – nafta besplatna?

Prekomjerna snabdijevenost svjetskog tržišta naftom će se dodatno pogoršati povratkom Irana na globalno tržište, nakon što je Zapad ukinuo sankcije toj državi Srednjeg Istoka. Analitičari tvrde da bi izvoz nafte iz Irana vrlo brzo mogao da dostigne 500.000 barela, čime se povećavaju strahovi da će se zalihe dodatno povećati, a tražnja smanjiti. I MMF je smanjio prognoze rasta globalne ekonomije, treći put u manje od godinu dana ukazujući na naglo usporavanje rasta ekonomije Kine. To je dovelo do smanjenja tražnje za naftom, a time je izvršen dodatni pritisak na cijenu. „Nafta će za nešto više od deceniju izgubiti bitku s alternativnim izvorima energije, a za 40 godina bi mogla biti besplatna”, ocijenio je analitičar Forbesa Džon Mauldin. On je izrazio uvjerenje da je 60 američkih dolara najviša cijena koju nafta u narednim godinama može dostići. Zato je logično da se i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlja koja svoju ekonomsku evoluciju i današnji razvoj ponajviše duguje prodaji nafte, odmiču od ovog ,,blaga” i sve više fokusiraju na trgovinu, turizam i tehnologiju.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo