Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKI SAN O NAFTI POSTAO MORA: Ni šeici nijesu što su bili

Objavljeno prije

na

Čuvena strategija ,,aktivnog čekanja” se na slučaju eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju pokazala promašenom. Vlada je godinama odugovlačila da snažnije krene u taj proces nadajući se da će onda kada joj to najviše bude trebalo, a to su upravo ova 2016. godina i dalje, prihodi od ,,crnog zlata” omogućiti da lakše prebrodi velike finansijske poteškoće.

Ali, trendovi na globalnom planu i sve jači pritisak susjeda, kao i civilnog sektora, učinili su da se ovaj projekat već doima uzaludnim, štetnim, a u nekim krugovima se čak ocjenjuje i samoubilačkim. Riječ je, prije svega, o saznanju da crnogorske institucije nijesu ni organizaciono ni tehnički ni kadrovski spremne za tako zahtjevan projekat. Naši zvaničnici ne mogu garantovati da ovo istraživanje neće imati negativnih posljedica, po državu i građane, a naročito po prirodnu sredinu.

Budući koncesionari su kompanije ENI iz Italije i Novatek iz Rusije, koje su napravile konzorcijum. Svi drugi su odustali. To povećava zebnju. Iz MANS-a su najavili da će poslanicima u Skupštini Crne Gore dostaviti studiju o ovim kompanijama, za koje tvrde da imaju lošu reputaciju u ovom biznisu.

,,Tu se uključuju i podaci o vlasništvu i modelu poslovanja ruske kompanije sa pozivom poslanicima da ne daju ‘zeleno svjetlo’ za problematičan projekat Vlade. Budući projekti u vezi sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika, izgradnjom cjevovoda u moru i na kopnu, izgradnjom pratećih postrojenja, koštaće stotine miliona eura i to će finansirati crnogorski građani kroz skuplje tarife za gorivo i gas, što će biti novi namet na njihove osiromašene džepove”, kaže koordinatorka MANS-a Ines Mrdović.

Na prijedlog civilnog sektora da se o ovom pitanju organizuje referendum na kojem bi se izjasnili građani, iz Vlade je odgovoreno da je dovoljno da to učine poslanici. ,,Zakon o ugljovodonicima, koji je usvojen 2010. godine, definiše da se u finalnom davanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa izjasni parlament, kao najveći zakonodavni organ”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije, koje vodi ovaj proces.

Vlada je uputila ove sedmice u skupštinsku proceduru prijedlog Ugovora za istraživanje nafte i gasa u podmorju u kojem se može pročitati da se kod Ulcinja planiraju otvoriti dvije istražne platforme u prvoj fazi, te još dvije potencijalne platforme u drugoj fazi istraživanja.

Nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da istražne bušotine budu udaljene od obale najmanje deset kilometara. Ranije je bilo planirano da one budu na udaljenosti od samo tri kilometra.

U Vladi predviđaju da bi se proces mogao okončati do kraja godine, odnosno da bi tada mogao krenuti u posao navedeni italijansko-ruski konzorcijum.

No, kako sada stoje stvari, u manjim strankama vladajuće koalicije nema spremnosti da se podrži ovaj prijedlog kabineta premijera Mila Đukanovića. „Saznali smo da se, prema povoljnom scenariju, očekuje dobit od milion eura godišnje, a mi samo od turizma imamo dobit od 800 miliona. Pa, gdje je tu računica?! Da se ne govori o tome što se sve dovodi u pitanje ulaskom u proces istraživanja”, rekao je Monitoru jedan visoki funkcioner vladajuće koalicije, koji je insistirao na anonimnosti.

I u Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu navode se negativne strane početka naftnog biznisa u Crnoj Gori, koje se odnose na loš uticaj na turizam u slučaju akcidentalnih situacija, konflikte, mahom, stranih radnika sa lokalnim stanovništvom, rast cijena, problematičan uticaj na javno zdravlje, veliki pritisak na javne službe i luke, rizike po životnu sredinu, moguću kontaminaciju ribljeg fonda, kao i negativan uticaj na biljni svijet.

Moguće je takođe da će ovaj proces pogoršati odnose sa susjedima na Jadranu. Zvanični Rim i Zagreb već su izrazili zabrinutost zbog najava iz Podgorice, a očekuje se i očitovanje Tirane.

Kako se procjenjuje, u slučaju bilo kakve nevolje sa potencijalnim naftnim bušotinama, morske struje bi, uz pomoć vjetra, u kratkom roku, mogle izazvati katastrofu duž jadranske obale.

Hrvatska je već proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa, a nešto ranije je to isto učinila i Italija.

Direktorka NVO Grin houm Nataša Kovačević ističe da Vlada ne zna kako će reagovati ukoliko naftna mrlja krene ka obali da bi to spriječila, te koliku štetu može napraviti. Ona smatra da je potrebno samo 25 minuta da mrlja stigne do obale, te naglašava da Vlada neće moći da kontroliše velike naftne kompanije. Dokaz za to jeste hvalisanje Ministarstva da je vrijednost garancije za prvi istražni period za obje kompanije 85 miliona eura. Ako se zna da naftne kompanije obrću milijarde eura, onda je to svakako za njih zanemarljiva svota. Još značajnije je saznanje koliko one malo vrednuju ovaj posao. A mi drugo more, obalu i državu nemamo!

Sredinom stoljeća – nafta besplatna?

Prekomjerna snabdijevenost svjetskog tržišta naftom će se dodatno pogoršati povratkom Irana na globalno tržište, nakon što je Zapad ukinuo sankcije toj državi Srednjeg Istoka. Analitičari tvrde da bi izvoz nafte iz Irana vrlo brzo mogao da dostigne 500.000 barela, čime se povećavaju strahovi da će se zalihe dodatno povećati, a tražnja smanjiti. I MMF je smanjio prognoze rasta globalne ekonomije, treći put u manje od godinu dana ukazujući na naglo usporavanje rasta ekonomije Kine. To je dovelo do smanjenja tražnje za naftom, a time je izvršen dodatni pritisak na cijenu. „Nafta će za nešto više od deceniju izgubiti bitku s alternativnim izvorima energije, a za 40 godina bi mogla biti besplatna”, ocijenio je analitičar Forbesa Džon Mauldin. On je izrazio uvjerenje da je 60 američkih dolara najviša cijena koju nafta u narednim godinama može dostići. Zato je logično da se i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlja koja svoju ekonomsku evoluciju i današnji razvoj ponajviše duguje prodaji nafte, odmiču od ovog ,,blaga” i sve više fokusiraju na trgovinu, turizam i tehnologiju.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo