Čuvena strategija ,,aktivnog čekanja” se na slučaju eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju pokazala promašenom. Vlada je godinama odugovlačila da snažnije krene u taj proces nadajući se da će onda kada joj to najviše bude trebalo, a to su upravo ova 2016. godina i dalje, prihodi od ,,crnog zlata” omogućiti da lakše prebrodi velike finansijske poteškoće.

Ali, trendovi na globalnom planu i sve jači pritisak susjeda, kao i civilnog sektora, učinili su da se ovaj projekat već doima uzaludnim, štetnim, a u nekim krugovima se čak ocjenjuje i samoubilačkim. Riječ je, prije svega, o saznanju da crnogorske institucije nijesu ni organizaciono ni tehnički ni kadrovski spremne za tako zahtjevan projekat. Naši zvaničnici ne mogu garantovati da ovo istraživanje neće imati negativnih posljedica, po državu i građane, a naročito po prirodnu sredinu.

Budući koncesionari su kompanije ENI iz Italije i Novatek iz Rusije, koje su napravile konzorcijum. Svi drugi su odustali. To povećava zebnju. Iz MANS-a su najavili da će poslanicima u Skupštini Crne Gore dostaviti studiju o ovim kompanijama, za koje tvrde da imaju lošu reputaciju u ovom biznisu.

,,Tu se uključuju i podaci o vlasništvu i modelu poslovanja ruske kompanije sa pozivom poslanicima da ne daju ‘zeleno svjetlo’ za problematičan projekat Vlade. Budući projekti u vezi sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika, izgradnjom cjevovoda u moru i na kopnu, izgradnjom pratećih postrojenja, koštaće stotine miliona eura i to će finansirati crnogorski građani kroz skuplje tarife za gorivo i gas, što će biti novi namet na njihove osiromašene džepove”, kaže koordinatorka MANS-a Ines Mrdović.

Na prijedlog civilnog sektora da se o ovom pitanju organizuje referendum na kojem bi se izjasnili građani, iz Vlade je odgovoreno da je dovoljno da to učine poslanici. ,,Zakon o ugljovodonicima, koji je usvojen 2010. godine, definiše da se u finalnom davanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa izjasni parlament, kao najveći zakonodavni organ”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije, koje vodi ovaj proces.

Vlada je uputila ove sedmice u skupštinsku proceduru prijedlog Ugovora za istraživanje nafte i gasa u podmorju u kojem se može pročitati da se kod Ulcinja planiraju otvoriti dvije istražne platforme u prvoj fazi, te još dvije potencijalne platforme u drugoj fazi istraživanja.

Nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da istražne bušotine budu udaljene od obale najmanje deset kilometara. Ranije je bilo planirano da one budu na udaljenosti od samo tri kilometra.

U Vladi predviđaju da bi se proces mogao okončati do kraja godine, odnosno da bi tada mogao krenuti u posao navedeni italijansko-ruski konzorcijum.

No, kako sada stoje stvari, u manjim strankama vladajuće koalicije nema spremnosti da se podrži ovaj prijedlog kabineta premijera Mila Đukanovića. „Saznali smo da se, prema povoljnom scenariju, očekuje dobit od milion eura godišnje, a mi samo od turizma imamo dobit od 800 miliona. Pa, gdje je tu računica?! Da se ne govori o tome što se sve dovodi u pitanje ulaskom u proces istraživanja”, rekao je Monitoru jedan visoki funkcioner vladajuće koalicije, koji je insistirao na anonimnosti.

I u Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu navode se negativne strane početka naftnog biznisa u Crnoj Gori, koje se odnose na loš uticaj na turizam u slučaju akcidentalnih situacija, konflikte, mahom, stranih radnika sa lokalnim stanovništvom, rast cijena, problematičan uticaj na javno zdravlje, veliki pritisak na javne službe i luke, rizike po životnu sredinu, moguću kontaminaciju ribljeg fonda, kao i negativan uticaj na biljni svijet.

Moguće je takođe da će ovaj proces pogoršati odnose sa susjedima na Jadranu. Zvanični Rim i Zagreb već su izrazili zabrinutost zbog najava iz Podgorice, a očekuje se i očitovanje Tirane.

Kako se procjenjuje, u slučaju bilo kakve nevolje sa potencijalnim naftnim bušotinama, morske struje bi, uz pomoć vjetra, u kratkom roku, mogle izazvati katastrofu duž jadranske obale.

Hrvatska je već proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa, a nešto ranije je to isto učinila i Italija.

Direktorka NVO Grin houm Nataša Kovačević ističe da Vlada ne zna kako će reagovati ukoliko naftna mrlja krene ka obali da bi to spriječila, te koliku štetu može napraviti. Ona smatra da je potrebno samo 25 minuta da mrlja stigne do obale, te naglašava da Vlada neće moći da kontroliše velike naftne kompanije. Dokaz za to jeste hvalisanje Ministarstva da je vrijednost garancije za prvi istražni period za obje kompanije 85 miliona eura. Ako se zna da naftne kompanije obrću milijarde eura, onda je to svakako za njih zanemarljiva svota. Još značajnije je saznanje koliko one malo vrednuju ovaj posao. A mi drugo more, obalu i državu nemamo!

Sredinom stoljeća – nafta besplatna?

Prekomjerna snabdijevenost svjetskog tržišta naftom će se dodatno pogoršati povratkom Irana na globalno tržište, nakon što je Zapad ukinuo sankcije toj državi Srednjeg Istoka. Analitičari tvrde da bi izvoz nafte iz Irana vrlo brzo mogao da dostigne 500.000 barela, čime se povećavaju strahovi da će se zalihe dodatno povećati, a tražnja smanjiti. I MMF je smanjio prognoze rasta globalne ekonomije, treći put u manje od godinu dana ukazujući na naglo usporavanje rasta ekonomije Kine. To je dovelo do smanjenja tražnje za naftom, a time je izvršen dodatni pritisak na cijenu. „Nafta će za nešto više od deceniju izgubiti bitku s alternativnim izvorima energije, a za 40 godina bi mogla biti besplatna”, ocijenio je analitičar Forbesa Džon Mauldin. On je izrazio uvjerenje da je 60 američkih dolara najviša cijena koju nafta u narednim godinama može dostići. Zato je logično da se i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlja koja svoju ekonomsku evoluciju i današnji razvoj ponajviše duguje prodaji nafte, odmiču od ovog ,,blaga” i sve više fokusiraju na trgovinu, turizam i tehnologiju.

Mustafa CANKA

Komentari