OKO NAS
CRNOGORSKI SAN O NAFTI POSTAO MORA: Ni šeici nijesu što su bili

Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
Čuvena strategija ,,aktivnog čekanja” se na slučaju eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju pokazala promašenom. Vlada je godinama odugovlačila da snažnije krene u taj proces nadajući se da će onda kada joj to najviše bude trebalo, a to su upravo ova 2016. godina i dalje, prihodi od ,,crnog zlata” omogućiti da lakše prebrodi velike finansijske poteškoće.
Ali, trendovi na globalnom planu i sve jači pritisak susjeda, kao i civilnog sektora, učinili su da se ovaj projekat već doima uzaludnim, štetnim, a u nekim krugovima se čak ocjenjuje i samoubilačkim. Riječ je, prije svega, o saznanju da crnogorske institucije nijesu ni organizaciono ni tehnički ni kadrovski spremne za tako zahtjevan projekat. Naši zvaničnici ne mogu garantovati da ovo istraživanje neće imati negativnih posljedica, po državu i građane, a naročito po prirodnu sredinu.
Budući koncesionari su kompanije ENI iz Italije i Novatek iz Rusije, koje su napravile konzorcijum. Svi drugi su odustali. To povećava zebnju. Iz MANS-a su najavili da će poslanicima u Skupštini Crne Gore dostaviti studiju o ovim kompanijama, za koje tvrde da imaju lošu reputaciju u ovom biznisu.
,,Tu se uključuju i podaci o vlasništvu i modelu poslovanja ruske kompanije sa pozivom poslanicima da ne daju ‘zeleno svjetlo’ za problematičan projekat Vlade. Budući projekti u vezi sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika, izgradnjom cjevovoda u moru i na kopnu, izgradnjom pratećih postrojenja, koštaće stotine miliona eura i to će finansirati crnogorski građani kroz skuplje tarife za gorivo i gas, što će biti novi namet na njihove osiromašene džepove”, kaže koordinatorka MANS-a Ines Mrdović.
Na prijedlog civilnog sektora da se o ovom pitanju organizuje referendum na kojem bi se izjasnili građani, iz Vlade je odgovoreno da je dovoljno da to učine poslanici. ,,Zakon o ugljovodonicima, koji je usvojen 2010. godine, definiše da se u finalnom davanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa izjasni parlament, kao najveći zakonodavni organ”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije, koje vodi ovaj proces.
Vlada je uputila ove sedmice u skupštinsku proceduru prijedlog Ugovora za istraživanje nafte i gasa u podmorju u kojem se može pročitati da se kod Ulcinja planiraju otvoriti dvije istražne platforme u prvoj fazi, te još dvije potencijalne platforme u drugoj fazi istraživanja.
Nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da istražne bušotine budu udaljene od obale najmanje deset kilometara. Ranije je bilo planirano da one budu na udaljenosti od samo tri kilometra.
U Vladi predviđaju da bi se proces mogao okončati do kraja godine, odnosno da bi tada mogao krenuti u posao navedeni italijansko-ruski konzorcijum.
No, kako sada stoje stvari, u manjim strankama vladajuće koalicije nema spremnosti da se podrži ovaj prijedlog kabineta premijera Mila Đukanovića. „Saznali smo da se, prema povoljnom scenariju, očekuje dobit od milion eura godišnje, a mi samo od turizma imamo dobit od 800 miliona. Pa, gdje je tu računica?! Da se ne govori o tome što se sve dovodi u pitanje ulaskom u proces istraživanja”, rekao je Monitoru jedan visoki funkcioner vladajuće koalicije, koji je insistirao na anonimnosti.
I u Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu navode se negativne strane početka naftnog biznisa u Crnoj Gori, koje se odnose na loš uticaj na turizam u slučaju akcidentalnih situacija, konflikte, mahom, stranih radnika sa lokalnim stanovništvom, rast cijena, problematičan uticaj na javno zdravlje, veliki pritisak na javne službe i luke, rizike po životnu sredinu, moguću kontaminaciju ribljeg fonda, kao i negativan uticaj na biljni svijet.
Moguće je takođe da će ovaj proces pogoršati odnose sa susjedima na Jadranu. Zvanični Rim i Zagreb već su izrazili zabrinutost zbog najava iz Podgorice, a očekuje se i očitovanje Tirane.
Kako se procjenjuje, u slučaju bilo kakve nevolje sa potencijalnim naftnim bušotinama, morske struje bi, uz pomoć vjetra, u kratkom roku, mogle izazvati katastrofu duž jadranske obale.
Hrvatska je već proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa, a nešto ranije je to isto učinila i Italija.
Direktorka NVO Grin houm Nataša Kovačević ističe da Vlada ne zna kako će reagovati ukoliko naftna mrlja krene ka obali da bi to spriječila, te koliku štetu može napraviti. Ona smatra da je potrebno samo 25 minuta da mrlja stigne do obale, te naglašava da Vlada neće moći da kontroliše velike naftne kompanije. Dokaz za to jeste hvalisanje Ministarstva da je vrijednost garancije za prvi istražni period za obje kompanije 85 miliona eura. Ako se zna da naftne kompanije obrću milijarde eura, onda je to svakako za njih zanemarljiva svota. Još značajnije je saznanje koliko one malo vrednuju ovaj posao. A mi drugo more, obalu i državu nemamo!
Sredinom stoljeća – nafta besplatna?
Prekomjerna snabdijevenost svjetskog tržišta naftom će se dodatno pogoršati povratkom Irana na globalno tržište, nakon što je Zapad ukinuo sankcije toj državi Srednjeg Istoka. Analitičari tvrde da bi izvoz nafte iz Irana vrlo brzo mogao da dostigne 500.000 barela, čime se povećavaju strahovi da će se zalihe dodatno povećati, a tražnja smanjiti. I MMF je smanjio prognoze rasta globalne ekonomije, treći put u manje od godinu dana ukazujući na naglo usporavanje rasta ekonomije Kine. To je dovelo do smanjenja tražnje za naftom, a time je izvršen dodatni pritisak na cijenu. „Nafta će za nešto više od deceniju izgubiti bitku s alternativnim izvorima energije, a za 40 godina bi mogla biti besplatna”, ocijenio je analitičar Forbesa Džon Mauldin. On je izrazio uvjerenje da je 60 američkih dolara najviša cijena koju nafta u narednim godinama može dostići. Zato je logično da se i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlja koja svoju ekonomsku evoluciju i današnji razvoj ponajviše duguje prodaji nafte, odmiču od ovog ,,blaga” i sve više fokusiraju na trgovinu, turizam i tehnologiju.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
EKOLOŠKI INCIDENT U ŠUPLJOJ STIJENI: Tri sedmice ćutanja i zagađenja

Objavljeno prije
1 danna
11 Jula, 2025
Nakon što je iz flotacijske deponije Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ kod Pljevalja iscurila šljaka i otpadna voda, nadležni još nijesu utvrdili razmjere štete. Građani, ribolovci i ekolozi upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice, te da su otrovne supstance dospjele u rijeku Ćehotinu i dalje Drinu
Prošlo je skoro tri sedmice otkako je ponor „isisao” šljaku i otpadne vode na flotacijskom odlagalištu Rudnika olova i cinka Šuplja stijena kod Pljevalja, što je dovelo do ekološkog incidenta. Otpadne vode završile su u izvorištu Badanja, čije se vode ulivaju u Ćehotinu. Za sve to vrijeme nije ustanovljeno kolika je šteta prouzrokovana incidentom, jer se navodno još obavljaju analize voda.
Na dan kada se za incident saznalo, Zavod za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Javno komunalno preduzeće “6. mart” iz Goražda preporučili su građanima tog grada da budu oprezni prilikom korišćenja vode iz rijeke Drine. Saopštili su da do sada urađene analize uzoraka vode ne pokazuju odstupanja od propisanih vrijednosti, ali da se preventivne mjere i dalje primjenjuju zbog potencijalnog zagađenja rijeke Drine teškim metalima. Ćehotina se uliva u rijeku Drinu, iz koje se putem vodozahvata Vitkovići snabdijeva vodovodni sistem Goražda.
U međuvremenu, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Pljevljima pokrenulo je postupak u vezi sa ekološkim incidentom usljed izliva otpadnih voda sa flotacijske deponije.U ODT-u kažu da je formiran predmet i da se preduzimaju sve neophodne mjere radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje će pomoći u rasvjetljavanju događaja. Naveli su da će se ispitati da li u radnjama bilo kojeg lica postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Prema nezvaničnim informacijama Monitora, Ekološka inspekcija utvrdila je da “Gradir Montenegro”, u čijem sastavu posluje Rudnik Šuplja stijena, nije sproveo mjere utvrđene Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, kojim su bile propisane mjere koje će se preduzeti u slučaju havarije na flotacijskom jalovištu.Iz te kompanije ignorisali su pitanja Monitora o najnovijem incidentu, a direktor Petar Vraneš nije odgovarao na telefonske pozive. O incidentu je javnost obaviještena danima kasnije, zahvaljujući ribolovcima.
Rudnik Šuplja stijena već duže vrijeme se povezuje sa zagađenjem Mjedničkog potoka, koji kao lijeva pritoka utiče na ekološko stanje rijeke Ćehotine. Tokom godina, taj potok se profilisao kao stalan izvor pritiska na riječni ekosistem, a uticaj se ogleda u izmijenjenom sastavu ribljih vrsta i mikroorganizama u koritu Ćehotine, i to sve do nekoliko kilometara nizvodno od mjesta gdje se dva vodotoka spajaju.
Na takvo stanje ukazivali su i stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u analizama koje se bave stanjem životne sredine u blizini rudarskog kompleksa i biološkim karakteristikama samog Mjedničkog potoka. Zaključeno je da se potok formira od rudarskih voda koje izviru iz napuštenih podzemnih okana, a da prilikom iznenadnih isticanja većih količina takvih voda, koje potiču iz urušenih djelova jame ili podzemnih akumulacija, dolazi do ozbiljnog narušavanja kvaliteta vode u Ćehotini.
Prema ranijim nalazima, voda koja tada dospijeva u vodotokove sadrži značajne količine hemikalija koje mijenjaju hemijski sastav rijeke i ozbiljno štete njenom biološkom balansu. U dijelu toka koji protiče ispod postrojenja za flotaciju rude, Mjednički potok više ne pokazuje znake života , što dodatno potvrđuje da je riječ o području visokog ekološkog rizika.
Vraneš je, nakon najnovijeg incidenta, i to tek kada su fotografije navodnih posljedica stigle do javnosti, novinarima kazao “da je došlo do popuštanja tla ispod deponije na manjem prostoru, što je izazvalo oticanje vode” i tvrdio da “ničim nijesu doprinijeli, niti su mogli da utiču da dođe do otvaranja zemljišta ispod deponije i da je takvih pojava pukotina i ranije bilo u Šulima”. Garantovao je da je deponija urađena po svim propisima koji regulišu tu oblast.
“Teren je uvaljan i postavljena je i folija. Šta se dogodilo utvrdiće nadležni, ali tvrdim da mi ništa nismo uticali. niti smo mogli da utičemo da ne dođe do popuštanja tla ispod deponije i stvaranja otvora, kroz koji je otekla voda. Naknadno se u izvorištu Bezdan pojavila voda sivkaste boje i nadležni će utvrditi da li potiče iz deponije”, kazao je on tada.
Javnost, kao i inspektori, za incident su saznali tek nekoliko dana kasnije, kada je ribočuvarska služba SRK “Lipljen” dobila fotografije i snimke, koje, kako su kazali ribolovci Monitoru, “potvrđuju opravdanost sumnji da se radi o ozbiljnom incidentu”. Na fotografijama se vidi da je na sredini deponije rudnika, koja je prekrivena geotekstilom, rupa, kroz koju je otekla voda sa deponije i izvjesna količina šljake.
„Ono što smo vidjeli na terenu potvrđuje opravdanost naših sumnji da se radi o ozbiljnom incidentu s potencijalno velikom štetom po životnu sredinu. Iz potoka se širio jak hemijski miris, voda je bila bijela i pjenila se, a duž toka su se pojavljivale naslage sumnjivog mulja. S obzirom na to da se radi o otpadnim vodama iz flotacije, gotovo je sigurno da su pune opasnih hemikalija, koje mogu ugroziti cijeli riječni ekosistem. Ovo nije samo lokalni problem, sve ide nizvodno, prema Ćehotini i dalje prema Drini. Ako se hitno ne reaguje, šteta može biti nesaglediva“, objašnjavaju ribolovci.
Kako tvrde u SRK “Lipljen”, koji upravlja ribljim fondom na ovom području, “došlo je do prekrivanja dna sivim muljem, što je izazvalo sumnju na teške posljedice po biljni i životinjski svijet ove vodene površine”. Nakon toga je nadležni resor Vlade najavio “dalji monitoring zbog mogućeg fatalnog uticaja na riblju mlađ i bentos ovog vodenog područja”, kao i formiranje komisije koja će utvrditi štetu pričinjenu ribljem fondu.
Aktivisti u Pljevljima najave iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nazivaju licemjernim. Iz NVO Breznica tvrde da taj resor godinama ignoriše kršenje zakona, uništavanje voda, biodiverziteta i prirodnih resursa…Podsjećaju da je uloga ministarstva da kontroliše, sankcioniše i štiti prirodu u javnom interesu.
“Dok milioni tona otrova iz jalovišta u Šulima dospijevaju u podzemne vode i kada se pomor ribe nastavlja nizvodno od rudnika i Termoelektrane, Ministarstvo poziva nadležne inspekcije na pojačane kontrole. Odgovornost tog resora nije samo u kašnjenju, već i u potpunom odsustvu političke volje, znanja i profesionalizma. Najveća opasnost za životnu sredinu nije samo onaj ko zagađuje, već i onaj ko zna za to, plaćen je da štiti, a ne radi ništa“, poručili su iz te NVO.
Prema zvaničnim podacima, na flotacijskom jalovištu Rudnika Šuplja stijena Šula u 2020. godini odloženo je 315.828 tona flotacijske jalovine. Tokom 2018. godine završeno je odlaganje flotacijske jalovine na flotacijskom jalovištu II faza i počelo odlaganje na flotacijskom jalovištu III faza. Jalovište II faza je zatvoreno i u toku je njegova rekultivacija.
U aktuelnom Lokalnom planu za zaštitu životne sredine koji je uradila Opština Pljevlja za period do 2026. godine, konstatovano je da Rudnik olova i cinka Šuplja stijena ne sprovodi rekultivaciju na zadovoljavajućem nivou, iako mu je to zakonska obaveza.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
DVIJE DECENIJE SUĐENJA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Ogledalo pravosuđa

Objavljeno prije
1 danna
11 Jula, 2025
Proces su pratili brojni nedopustivi skandali i svi su prošli bez pokretanja bilo čije odgovornosti. Trpjeli su istina i pravda, i naravno porodica Šćekić. Tokom postupka svjedoci su mijenjali iskaze, iz predmeta su morala biti izuzeta ključna svjedočenja na kojima su se bazirale ranije osuđujuće presude, jer je utvrđeno da su pribavljena na nevaljan način. Dosadašnjom dinamikom, javnost teško da može očekivati da će nova odluka biti poznata prije 2026.godine
Zločin bez kazne. To je opis koji nabliže odgovara sudskom postupku koji se skoro dvije decenije od zločina vodi protiv grupe koja se tereti da je krajem avgusta 2005.godine u podgoričkom naselju Tološi ispalila smrtonosne projektile u policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.
Krivični predmet za ovaj zločin više puta mijenjao je sudije, a preko krivičnih pisarnica obišao je najmanje dva puta sve sudove u Njegoševoj ulici od Višeg, Apelacionog, Vrhovnog, Ustavnog.
Suđenje za ubistvo Šćekića pred vijećem Apelacionog suda krenulo je iznova nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom su zbog ubistva Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Ljubo Bigović, Saša Boreta, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, a sada pokojni Alan Kožar na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima.
Prema ukinutoj presudi, optuženi Milan Šćekić i Vujadinović ubili su policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su ih Boreta i Bigović. To su, navodi se u ukinutoj presudi, učinili jer im je policajac Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradilište hotela “Splendid”.
U oktobru 2022. godine, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Saše Borete, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića i Alana Kožara.
Iz Apelacionog suda su tada naveli da je vijeće tog suda, nakon sjednice održane 20. maja 2022., donijelo rješenje kojim je uvažilo žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva – Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, optuženih Borete, Bigovića, njihovih branilaca i žalbe branilaca optuženih Vujadinovića, Šćekića i Kožara.
“Povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti, vijeće je ukinulo presudu Višeg suda u Podgorici od 19. oktobra 2012. godine i predmet vratilo na ponovno suđenje”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u postupku odlučivanja po tim žalbma vijeće utvrdilo da su u prvostepenom postupku učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje su rezultirale povredom prava na odbranu i pravično suđenje, što je utvrđeno odlukom Ustavnog suda od 25. juna 2019. godine.
“Po mišljenju vijeća ovoga suda, radi se o bitnim povredama koje se ne mogu otkloniti u postupku pred drugostepenim sudom, iz kojih razloga je prvostepena presuda ukinuta i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje”, rekli su iz Apelacionog suda.
Nakon ping-ponga sa predmetom, pošto se Viši sud oglasio nenadležnim, sudski proces ponovo je počeo pred Apelacionim sudom gdje se ovih dana privodi kraju, ali na slučaj ipak neće biti stavljena pravosudna tačka.
Nakon završnih riječi stranaka koje će, kako je planirano, biti održane na tri ročišta koliko je zakazano tokom ovog mjeseca, sudije Apelacionog suda izreći će presudu na koji tužilaštvo, optuženi i njihovi advokati opet imaju prava žalbe i to Vrhovnom sudu kao drugostepenom. Dosadašnjom dinamikom, javnost teško da može očekivati da ta odluka bude poznata prije 2026.godine.
Dugo trajanje sudskog postupka ali i kršenja prava okrivljenih problematizovao je u jednoj od nekoliko odluka koje su donijete u ovom slučaju i Ustavni sud Crne Gore. Sudije tog suda su još prije više od šest godina, krajem juna 2019. utvrdile da je osuđenima za ubistvo policijskog inspektora Šćekića, okrivljenim Boreti, Bigoviću, Vujadinoviću i Kožaru, povrijeđeno pravo na pravično suđenje, dok je Bigoviću i Boreti povrijeđeno i pravo na suđenje u razumnom roku.
Proces su pratili brojni nedopustivi skandali i svi su prošli bez pokretanja bilo čije odgovornosti. Jedino su trpjeli istina i pravda, i naravno porodica Šćekić. Tokom postupka svjedoci su mijenjali iskaze, čak i visoki policijski službenici, iz predmeta su morala biti izuzeta ključna svjedoečnja na kojima su se bazirale ranije osuđujuće presude jer je utvrđeno da su pribavljena na nevaljan način. Opšti utisak je da su ovakvom haosu u predmetu najviše doprinijele sudije koje su vodile slučaj.
Prva greška, do tada nezabilježena u istoriji crnogorskog pravosuđa, dogodila se već sa prvom presudom koju je nakon tri godine sudanije, 2009. izrekao tadašnji sudija, danas advokat, Lazar Aković. Presuda je pala, između ostalog, zbog brojnih tehničkih i pravopisnih grešaka. Osim presude palo je i svjedočenje prvog zaštićenog svjedoka u istoriji crnogorskog pravosuđa Zorana Vlaovića koji je zatražio da više ne bude pod zaštitom, a onda napustio zemlju.
U ljeto 2010. počelo je novo suđenje pred novim sudijom. Predmet je preuzela tada tek izabrana sutkinja specijalnog odjeljenja Slavka Vukčević. Pokazalo se kasnije da ona već tada nije imala ambicija da ostane u sudstvu jer je baš u to vrijeme, u strogoj doskreciji, u Ministarstvu pravde polagala notarske ispite. Da li je i to jedan od razloga što je i njena osuđujuća presuda bila prepuna grešaka, pa samim tim i oborena nikada nije utvrđeno. Iako je i tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tada priznala da je Vukčević napravila teške greške , nije kažnjena jer je u međuvremenu dobila zvanje notara. Predmet je potom dopao u ruke sutkinji Biljani Uskoković.
Da li slučajno ili ne i ona je bila tek izabrana na tu funkciju u specijalnom odjeljenju. Upravo je ona, kako se tek nedavno saznalo, obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda da u predmetu koji je zadužila fali jedan cd na kojem je snimljno saslušanje nekada zaštićenog svjedoka. O tome, međutim, nije obavijestila ni članice svog vijeća, ali ni advokate odbrane. Ispostavilo se da to nije bila jedina greška. Kao i njeni prethodnici i ona je imala i grešaka u kucanju, ali je njena presuda, za razliku od prethodne dvije, prošla na Apelacionom sudu. Međutim, nije prošla provjeru više sudske instance i oborena je na Vrhovnom sudu. Sudije ovog suda ukazale su kolegama nižih sudova na brojne greške u njihovim presudama, zbog čega su one bile i neodržive. Zbog toga je morao biti vođen ponovljeni postupak.
Krajem decembra 2015. godine, Vrhovni sud Crne Gore je potvrdio presudu. Obrazloženje je glasilo: “Na osnovu listinga telefonskih komunikacija, Viši i Apelacioni sud su pravilno zaključili da su optuženi Boreta, Bigović, Kožar i Vujadinović, posredstvom njima poznatog lica, učestvovali u kupovini i zatamljivanju stakla na vozilu džip “čiroki”, koje su kupili 26. maja 2005, zatim ga odvezli u Bar gdje su zatamljena stakla. Ovo vozilo je korišćeno prilikom ubistva Slavoljuba Šćekića, 30. 08.2005., oko 01,00 časova”.
Kazne zatvora u trajanju od po trideset godina izrečene optuženim Saši Boreti, Ljubu Bigoviću, Ljubu Vujadinoviću i Milanu Šćekiću, ostale su neizmijenjene, zbog ubistva Slavoljuba Šćekića, dok je optuženi Alan Kožar osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest godina i dva mjeseca.
Vrhovni sud je ocijenio da su Viši i Apelacioni sud pravilno i potpuno utvrdili sve odlučne činjenice koje su od značaja za pravnu ocjenu krivičnih djela zbog kojih su optuženi oglašeni krivim i za pravilnu primjenu odredbi Krivičnog zakonika.
Nakon što su sudije Ustavnog suda Crne Gore usvojile žalbu optuženih i njihovih advokata, predmet je ponovo vraćen Vrhovnom sudu, koji je krajem decembra 2019.godine ukinuo osuđujuću presudu.
“Informišemo vas da je Vrhovni sud Crne Gore u krivičnom predmetu Už Kž S I br. 1/2019 optuženih S.B., Lj.B., A.K., Lj.V. i M.Š. zbog krivičnih djela teško ubistvo iz čl. 144 st. 1 tač. 4 i 5 Krivičnog zakonika i drugih krivičnih djela, nakon ukidanja presude Vrhovnog suda Crne Gore Kž S I br. 3/15 od 20.10.2015. godine, od strane Ustavnog suda Crne Gore, nakon održane sjednice vijeća dana 04.12.2019. donio odluku kojom je odbio kao neosnovanu žalbu Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore – Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, dok je uvažio žalbe optuženih S.B. i M.Š. i njihovih branilaca i žalbe branilaca optuženih Lj.V., Lj.B. i A.K. i ukinuo presudu Apelacionog suda Crne Gore Kž S br. 10/2014 od 20.02.2015. i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, saopšteno je krajem decembra 2019.godine iz Vrhovnog suda Crne Gore.
Tako su spisi predmeta ponovo dostavljeni Apelacionom sudu Crne Gore pred čijim sudijama je suđenje za ubistvo inspektora Šćekića krenulo iznova. Njihova odluka se čeka.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SEZONA DEZINFORMACIJA: Ajkule, kitovi i teroristi

Objavljeno prije
1 sedmicana
5 Jula, 2025
Saobraćajna nesreća kod Hrama Hristovog Vaskresenja pokrenula je lavinu dezinformacija o terorizmu, na koje su se upecali i pojedini crnogorski mediji, šireći opasne poruke
Iako je ljetnja sezona poznata po tabloidnim dezinformacijama o ajkulama i kitovima u crnogorskom moru, protekle sedmice su crnogorski i regionalni mediji pisali o terorizmu u Podgorici. Terorizam je, sudeći po naslovima i objavama na društvenim mrežama, uperen protiv podgoričkog Hrama Hristovog Vaskresenja i pravoslavnog življa.
Sve je počelo kada je Jelena Radonjić (44) automobilom probila rampu kod hrama, povrijedila dvije osobe i vozila dok nije slupala automobil. Radonjićeva je sjutradan zadržana u Kliničkom centru Crne Gore na opservaciji. U saopštenju policije piše da je državljanku Turske Kurshu Borben (44) zadobila teške povrede i da je zadržana u Kliničkom centru, dok je Jovana Radović (22) zadobila lakše tjelesne povrede.
“Žensko lice koje je upravljalo predmetnim vozilom je bilo dezorjentisano, nije moglo reprodukovati događaj, te je kako njoj, tako i još dvoje lica koja su ovom prilikom zadobila povrede, ukazana ljekarska pomoć. Ona je zadržana u Kliničkom centru Crne Gore na opservaciji, zatim oštećena strana državljanka je zadobila teške povrede i ona je takođe zadržana u Kliničkom centru, dok je druga oštećena zadobila lakše tjelesne povrede”, saopšteno je iz policije.
Protekao je cijeli dan dok policija nije saopštila uzrok nesreće, što je bilo dovoljno za spekulacije na društvenim mrežama. I dok su društvene mreže i dalje neregulisane, mediji, koje veže zakon i etički kodeks, na gotovo isti način su izvještavali o „terorizmu ispred hrama“. Po njima terorizam je posljedica pisanja procrnogorskih medija i diskursa opozicionih političara protiv Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Navodno je religijski fanatik sjeo za volan i krenuo na vjernike druge religijske konfesije. Samo je premisa u ovoj priči već u početku klimava. Počiniteljka je ovaj čin učinila u kasnim večernjim časovima, kada na platou ispred hrama nije najveća gužva, na dan kada nije bilo velikog okupljanja ili vjerskog praznika u toj vjerskoj instituciji, što se kosi sa terorističkim aktima koji su uglavnom usmjereni na velika okupljanja.
Situaciju je dodatno začinilo to što se ime i prezime počiniteljke poklapalo sa identitetom službenice cetinjske opštine. Njena fotografija i podaci iz privatnog života cijele noći širili su se po društvenim mrežama.
Cetinjanka Jelena Krstova Radonjić reagovala je sjutradan demantujući ove navode. Kaže da su korisnici društvenih mreža nakon incidenta iznijeli neistinite, maliciozne i uvredljive komentare zbog kojih se ona i njena porodica osjećaju ugroženo.
„Obraćam se javnosti zbog brojnih neprijatnosti koje sam pretrpjela, kao i zbog velikog broja poziva koje sam primila. Cijela situacija me je duboko uznemirila, a dodatni stres i zabrinutost osjetili su i članovi moje porodice”, saopštila je Radonjić.
Policija je tek ujutru upozorila građane da se suzdrže od komentara i da događaj nema veze sa terorizmom.
“Apelujemo na građane da se suzdrže od negativnih komentara i objava kojima dodatno uznemiravaju javnost, a naročito uzimajući u obzir mjesto gdje se dogodio događaj, te da ovo krivično djelo, kao ni sama posljedica nemaju obrise planiranog akta nasilja imajući u vidu da se izvršilac nalazi u specifičnim okolnostima, da je zbrinuta u KCCG na ukazivanje ljekarske pomoći”, saopšteno je iz policije.
Kada je riječ o medjima, najdrastičniji je bio slučaj direktora podgoričkog javnog servisa „Gradska TV“ Vladimira Otaševića koji je upozorio na ovaj događaj na društvenim mrežama, označavajući ga terorizmom. On je za to okrivio „paranoju“ političara i medija.
„Terorizam u Podgorici, zbog, po svemu sudeći, paranoje i mržnje koju šire pojedini političari i kolege iz medija…“, napisao je Otašević na svom fejsbuk profilu.
Nakon saopštenja policije i pitanja novinara blago je izmijenio svoj post, pa je počeo upitnom zamjenicom „da li je ovo“, kako bi izbjegao situaciju u kojoj nešto tvrdi, već u novonastalim okolnostima postavlja pitanje. Na pitanja „Vijesti“ na osnovu čega je prije dvije noći procijenio i objavio da se radi o terorizmu i da li je bilo profesionalno, etički i moralno da kao direktor lokalnog javnog emitera donosi zaključke prije nego što dozna sve činjenice u vezi sa tim događajem, Otašević je odgovorio pitanjem:
“Poštovani kolega, šta je sporno u komentaru, kad svi znamo da se u medijima u Crnoj Gori već duže vrijeme širi paranoja i mržnja. Evo Vaše ‘Vijesti’ prije dvadesetak dana su objavile tekst u kojem se pominje opasnost od terorizma u Crnoj Gori, sa druge strane pojedini mediji, kao što je portal ‘Aktuelno’, bez ikakve posljedice targetiraju jednu vjersku zajednicu”, tvrdi Otašević.
Glavni i odgovorni urednik platforme Raskrinkavanje.me Darvin Murić kaže da s obzirom na to da smo u posljednje vrijeme svjedočili zločinima kakvi su mnogo za kontinent, a ne za državu kakva je Crna Gora, može se reći da mediji i oni koje politika postavlja da njima upravljaju, nijesu naučili lekciju kako treba izvještavati u delikatnim momentima. Smatra da komentari poput Otaševićevog mogu “nestabilno društvo gurnuti u događaje koje ne želimo da vidimo” i da to moraju znati svi koji sebe nazivaju novinarima:
“Navikli smo na političare koji tvituju brže nego što razmišljaju i daju sebi ulogu forenzičara, vještaka, psihologa i patologa i svoje mjesto na javnoj sceni traže izazivanjem panike, ali ako njih već niko ne poziva na odgovornost, medije koji ne postupaju profesionalno u momentima kada osoba ulijeće automobilom u pješake bi stvarno neko morao, bili oni u privatnom ili vlasništvu nas građana ”, ističe Murić.
Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da je Otašević “ishitrenom izjavom povodom incidenta, koji se desio u blizini hrama Hristovog vaskrsenja, pokazao da se na čelu Gradske RTV nalazi osoba koja ima vrlo sumnjivo novinarsko znanje”. Podsjetio je da je u ovakvim situacijama neophodna dodatna doza opreznosti u izjavama.
“Objaviti neprovjerenu informaciju da se radi o terorističkom aktu i još optužiti političare i medije da šire ‘paranoju i mržnju’, je u najmanju ruku skandalozno. Otašević se trenutno nalazi na funkciji direktora javnog medijskog servisa RTV Podgorica i time je njegova izjava dodatno problematična, jer ukazuje na sklonost ka objavljivanju neprovjernih infomacija, bez potvrde kod zvaničnih organa”, izjavio je Đurović.
Iz Sindikata medija Crne Gore su kazali da ne komentarišu “način na koji mediji i njihovi predstavnici izvještavaju o pojedinim događajima”. Ukazali su da prejudiciranje okolnosti pod kojima su se desili događaji mogu da izazovu uznemirenje u javnosti.
“…Kako bismo na taj način ostavili prostor esnafskim udruženjima. Sa pozicije najveće medijske organizacije ovog tipa u Crnoj Gori, uvijek apelujemo na koleginice i kolege da poštuju Kodeks i etička načela, koja su tu kako bi napravila razliku između medijskih profesionalaca i drugih kreatora sadržaja i pružila javnosti kredibilne informacije”, izjavili su.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da je objava direktora Gradske televizije “najbolji dokaz neprofesionalnosti, neobjektivnosti i njegove loše namjere”. On je pozvao upravu Glavnog grada, da nakon ovakvog ispada i mnogih dokaza lošeg poslovanja, smijeni Otaševića.
Ako je vrijeme u Crnoj Gori išta pokazalo, to je da su razni otaševići imuni na smjene. Pogotovo ako je riječ o neracionalnom trošenju novca ili povredi nečijih prava.
Nadležne institcuije a ne „fejsbuk lovci na teroriste“
Darvin Murić kaže da, iako je policija rekla da nema obrisa planiranog akta nasilja, pa čak i zamolila građane da ne pišu koješta po društvenim mrežama, trebalo bi neko da to kaže i medijima.
“Budite sigurni da ćete narednih dana čitati tumačenja i mišljenja događaja za čije tumačenje su nadležni policija, tužilaštvo i sud. Nikako nisu nadležni Fejsbuk stručnjaci, portali koji su fabrike dezinformacija, a ni politički postavljeni novinari/direktori koje plaćamo svi mi, a koji proglase sebe stručnjacima za nacionalnu bezbjednost, kao da su lično lovili Osamu Bin Ladena, pa onda prikrivaju dizanje panike brisanjem ili promjenom Fejsbuk statusa. Prelazak iz novinarske u direktorsku stolicu ne garantuje ubrzani kurs znanja o terorizmu, ali bi trebalo da garantuje da se za svaku riječ mora snositi odgovornost, pa makar ona i bila promijenjena, a naročito kada ta riječ može imati ozbiljne posljedice”, upozorava Murić.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RASHODOVANJE TRINAESTOG JULA: Kuća raskućnika

JAVNA UPRAVA I PLATE: Sve je stalo, samo one rastu

MONITOROVA ANKETA: Krivo vrijeme za prave vrijednosti
Izdvajamo
-
FOKUS2 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno1 sedmica
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
DRUŠTVO4 sedmice
ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije
-
Izdvojeno2 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
DRUŠTVO4 sedmice
ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
FOKUS1 sedmica
DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe