Povežite se sa nama

Izdvojeno

ANKETA MEĐU GRAĐANIMA EU O PROŠIRENJU: Crna Gora jedino poželjna sa Balkana

Objavljeno prije

na

Učlanjenje Crne Gore podržava 30 odsto ispitanika dok je protiv 25 odsto. Indiferentno je 21 odsto dok 24 nema mišljenje. Kada se oduzmu indiferentni i neodlučni, ispada da ulazak Crne Gore podržava 54,5 odsto ispitanika. Poslije Crne Gore najveću podršku ima BiH sa 28 odsto za ali i 29 odsto protiv. U  slučaju Sjeverne Makedonije 26 je za,  a 27 odsto protiv ). U slučaju Srbije protiv je 35 odsto, a za  25.  Albansko članstvo je  podržalo 24 odsto anketiranih ,  35 odsto protiv. Kosovo u sastavu EU želi vidjeti 20 odsto anketiranih  dok je protiv 37 odsto

 

Anketa koju je 12. decembra objavio Evropski savjet za vanjske poslove (ECFR) otkriva nove trendove u podršci običnih građana EU kada se radi o politici proširenja ovog bloka. Podrška ranije posrnulom proširenju je ponovo u porastu od februara 2022. godine kada je Ruska Federacija otpočela oružanu agresiju na Ukrajinu. Međutim, u Evropi, u ovoj godini ponovo jačaju populističke i evroskeptične partije, i uz stagnaciju ukrajinske inicijative na frontu, ECFR smatra da je EU dužna iskoristiti sadašnji momenat.

Istraživanje je objavljeno samo dva dana prije početka Samita EU lidera (14-15. decembar) na kojem je odlučeno da se otpočnu pristupni pregovori sa Moldavijom i Ukrajinom, dok je Gruzija dobila status zemlje kandidata. Isto je obećano i Bosni i Hercegovini nakon dodatnog usklađivanja sa kriterijima za članstvo o čemu Evropska komisija (EK) treba izvijestiti u martu. Suvišno je reći da je za mnoge građane ove zemlje odluka sa samita predstavljala novo razočarenje.

Anketa je rađena na reprezentativnom uzorku od šest zemalja od kojih su četiri stare članice (Danska, Njemačka, Francuska i Austrija) i dvije nove (Poljska i Rumunija). Iako se istraživanje primarno bavi nivoom podrške Evropljana članstvu Ukrajine rezultati ispitivanja evropskog javnog mnijenja na slučaju Zapadnog Balkana zavrijeđuju pažnju. Od šest balkanskih zemalja na putu za članstvo u EU, većinsko raspoloženje građana EU za proširenjem postoji samo u slučaju Crne Gore. U totalu iz svih 6 država članica učlanjenje Crne Gore podržava 30 odsto ispitanika dok je protiv 25 odsto. Indiferentno je 21 odsto dok 24 nema mišljenje. U apsolutnim brojkama kada se oduzmu indiferentni i neodlučni građani ispada da ulazak Crne Gore podržava 54,5 odsto ispitanika. Osim naše zemlje, građani EU bi večinski podržali još učlanjenje Moldavije (30 odsto za i 28 odsto protiv) i Ukrajine (37 odsto za i 33 odsto protiv).

Poslije Crne Gore najveću podršku ima BiH sa 28 odsto za ali i 29 odsto protiv. Mala razlika od 1 procenta postoji i u slučaju Sjeverne Makedonije (26 za prema 27 odsto protiv ). U slučaju Srbije protivljenje EU građana njenom ulasku je puno veće (protiv je 35 odsto dok je za 25). To korespondira i većinskom protivljenju srbijanskog stanovništva članstvu u EU, pogotovo ako to znači obavezujuće priznanje nezavisnosti Kosova. Sadašnja srbijanska vlast je jedini izuzetak na Balkanu koja već duže vrijeme u medijima pod svojom kontrolom vodi aktivnu kampanju protiv učlanjenja u EU (iako deklarativno nije odustala od članstva i predpristupnih fondova prije svega) uz forsiranje teorija zavjere protiv srpskog naroda i svetosavlja. Kao alternativa se nudi “neutralnost” u zagrljaju Rusije i Kine čiji totalitarni sistemi služe kao  uzor za uređenje srpske države.

Još veće protivljenje EU građana je prema članstvu Albanije i Kosova. Albansko članstvo bi podržalio 24 odsto Evropljana dok bi 35 odsto bilo protiv. Kosovo u sastavu EU želi vidjeti samo 20 odsto Evropljana dok je protiv 37 odsto. Evropljani su većinski i protiv članstva kavkaske Gruzije (25 za i 31 odsto protiv). U slučaju Turske postoji apsolutno većinsko protivljenje ulasku u EU od 51 odsto naspram svega 19 odsto podške.

Kada se pogledaju ankete po pojedinačnim državama članicama EU (u okviru ukupnog uzorka od 6 država) crnogorsko pristupanje ima daleko veću podršku u novim članicama EU od prilično hladnog stava “stare Evrope”.

Od starih članica Austrijanci imaju najveći postotak podrške od 34 odsto, ali se i 36 odsto protivi crnogorskom članstvu. Danska podrška stoji na 26 odsto za dok je protiv procenat više – 27. Njemačka podrška je ista kao i danska, ali se zato 33 odsto Njemaca protivi ulasku Crne Gore. Crnogorci najgore stoje kod Francuza čija podrška je svega 17 odsto dok je protiv ulaska Crne Gore u EU duplo veći broj ispitanih – 34 odsto. Ovakvi stavovi o crnogorskomm članstvu ne bi trebali čuditi budući da je trodecenijski režim Mila Đukanovića i njegove Demokratske patrije socijalista (DPS) gradio imidž Crne Gore kao mafijaške države duvanskih i narko kartela u prijateljstvu sa Putinovom Rusijom i njegovim oligarsima. Podrška evropskim vrijednostima je bila, kao i u slučaju bratskog srbijanskog režima, samo deklarativna i ciljana da omogući pristup predpristupnim fondovima.

Raduje  puno bolja percepcija Crne Gore i njenog članstva u istočnoj Evropi. Poljaci ubjedljivo podržavaju naš ulazak sa 36 odsto podrške i svega 13 odsto protiv dok je podrška Rumuna još ubjedljivija sa 38 odsto za i samo 9 odsto protiv. Interesantno je i da Poljaci i Rumuni većinski podržavaju proširenje evropskog bloka prema svim aspirantima sa izuzetkom Kosova (u slučaju Rumunije koja ionako ne priznaje njegovu samostalnost).

Osim snažne podrške Evropskog savjeta za vanjske poslove (ECFR) da se iskoristi momentum zbog rata protiv Ukrajine, na novom crnogorskom rukovodstvu je da odradi najveći dio posla i iskoristi potencijalne prednosti u slučaju malene Crne Gore. Ulazak Crne Gore u EU bi u tehničkom smislu predstavljao statističku grešku koji ni EU ni njeni građani ne bi bi osjetili, a sa prihvatanjem Crne Gore bi se poslao jasan signal da vrata EU nisu trajno zatvorena nakon ulaska Hrvatske. Međutim, sa mnogih evropskih adresa se konstantno poručuje da ostaje veliki dio posla da se uradi na razgradnji miloističkog sistema i imidža kako bi predstavili Crnu Goru u boljem svjetlu i prema starim članicama EU.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo