Povežite se sa nama

Izdvojeno

ANKETA MEĐU GRAĐANIMA EU O PROŠIRENJU: Crna Gora jedino poželjna sa Balkana

Objavljeno prije

na

Učlanjenje Crne Gore podržava 30 odsto ispitanika dok je protiv 25 odsto. Indiferentno je 21 odsto dok 24 nema mišljenje. Kada se oduzmu indiferentni i neodlučni, ispada da ulazak Crne Gore podržava 54,5 odsto ispitanika. Poslije Crne Gore najveću podršku ima BiH sa 28 odsto za ali i 29 odsto protiv. U  slučaju Sjeverne Makedonije 26 je za,  a 27 odsto protiv ). U slučaju Srbije protiv je 35 odsto, a za  25.  Albansko članstvo je  podržalo 24 odsto anketiranih ,  35 odsto protiv. Kosovo u sastavu EU želi vidjeti 20 odsto anketiranih  dok je protiv 37 odsto

 

Anketa koju je 12. decembra objavio Evropski savjet za vanjske poslove (ECFR) otkriva nove trendove u podršci običnih građana EU kada se radi o politici proširenja ovog bloka. Podrška ranije posrnulom proširenju je ponovo u porastu od februara 2022. godine kada je Ruska Federacija otpočela oružanu agresiju na Ukrajinu. Međutim, u Evropi, u ovoj godini ponovo jačaju populističke i evroskeptične partije, i uz stagnaciju ukrajinske inicijative na frontu, ECFR smatra da je EU dužna iskoristiti sadašnji momenat.

Istraživanje je objavljeno samo dva dana prije početka Samita EU lidera (14-15. decembar) na kojem je odlučeno da se otpočnu pristupni pregovori sa Moldavijom i Ukrajinom, dok je Gruzija dobila status zemlje kandidata. Isto je obećano i Bosni i Hercegovini nakon dodatnog usklađivanja sa kriterijima za članstvo o čemu Evropska komisija (EK) treba izvijestiti u martu. Suvišno je reći da je za mnoge građane ove zemlje odluka sa samita predstavljala novo razočarenje.

Anketa je rađena na reprezentativnom uzorku od šest zemalja od kojih su četiri stare članice (Danska, Njemačka, Francuska i Austrija) i dvije nove (Poljska i Rumunija). Iako se istraživanje primarno bavi nivoom podrške Evropljana članstvu Ukrajine rezultati ispitivanja evropskog javnog mnijenja na slučaju Zapadnog Balkana zavrijeđuju pažnju. Od šest balkanskih zemalja na putu za članstvo u EU, većinsko raspoloženje građana EU za proširenjem postoji samo u slučaju Crne Gore. U totalu iz svih 6 država članica učlanjenje Crne Gore podržava 30 odsto ispitanika dok je protiv 25 odsto. Indiferentno je 21 odsto dok 24 nema mišljenje. U apsolutnim brojkama kada se oduzmu indiferentni i neodlučni građani ispada da ulazak Crne Gore podržava 54,5 odsto ispitanika. Osim naše zemlje, građani EU bi večinski podržali još učlanjenje Moldavije (30 odsto za i 28 odsto protiv) i Ukrajine (37 odsto za i 33 odsto protiv).

Poslije Crne Gore najveću podršku ima BiH sa 28 odsto za ali i 29 odsto protiv. Mala razlika od 1 procenta postoji i u slučaju Sjeverne Makedonije (26 za prema 27 odsto protiv ). U slučaju Srbije protivljenje EU građana njenom ulasku je puno veće (protiv je 35 odsto dok je za 25). To korespondira i većinskom protivljenju srbijanskog stanovništva članstvu u EU, pogotovo ako to znači obavezujuće priznanje nezavisnosti Kosova. Sadašnja srbijanska vlast je jedini izuzetak na Balkanu koja već duže vrijeme u medijima pod svojom kontrolom vodi aktivnu kampanju protiv učlanjenja u EU (iako deklarativno nije odustala od članstva i predpristupnih fondova prije svega) uz forsiranje teorija zavjere protiv srpskog naroda i svetosavlja. Kao alternativa se nudi “neutralnost” u zagrljaju Rusije i Kine čiji totalitarni sistemi služe kao  uzor za uređenje srpske države.

Još veće protivljenje EU građana je prema članstvu Albanije i Kosova. Albansko članstvo bi podržalio 24 odsto Evropljana dok bi 35 odsto bilo protiv. Kosovo u sastavu EU želi vidjeti samo 20 odsto Evropljana dok je protiv 37 odsto. Evropljani su većinski i protiv članstva kavkaske Gruzije (25 za i 31 odsto protiv). U slučaju Turske postoji apsolutno većinsko protivljenje ulasku u EU od 51 odsto naspram svega 19 odsto podške.

Kada se pogledaju ankete po pojedinačnim državama članicama EU (u okviru ukupnog uzorka od 6 država) crnogorsko pristupanje ima daleko veću podršku u novim članicama EU od prilično hladnog stava “stare Evrope”.

Od starih članica Austrijanci imaju najveći postotak podrške od 34 odsto, ali se i 36 odsto protivi crnogorskom članstvu. Danska podrška stoji na 26 odsto za dok je protiv procenat više – 27. Njemačka podrška je ista kao i danska, ali se zato 33 odsto Njemaca protivi ulasku Crne Gore. Crnogorci najgore stoje kod Francuza čija podrška je svega 17 odsto dok je protiv ulaska Crne Gore u EU duplo veći broj ispitanih – 34 odsto. Ovakvi stavovi o crnogorskomm članstvu ne bi trebali čuditi budući da je trodecenijski režim Mila Đukanovića i njegove Demokratske patrije socijalista (DPS) gradio imidž Crne Gore kao mafijaške države duvanskih i narko kartela u prijateljstvu sa Putinovom Rusijom i njegovim oligarsima. Podrška evropskim vrijednostima je bila, kao i u slučaju bratskog srbijanskog režima, samo deklarativna i ciljana da omogući pristup predpristupnim fondovima.

Raduje  puno bolja percepcija Crne Gore i njenog članstva u istočnoj Evropi. Poljaci ubjedljivo podržavaju naš ulazak sa 36 odsto podrške i svega 13 odsto protiv dok je podrška Rumuna još ubjedljivija sa 38 odsto za i samo 9 odsto protiv. Interesantno je i da Poljaci i Rumuni većinski podržavaju proširenje evropskog bloka prema svim aspirantima sa izuzetkom Kosova (u slučaju Rumunije koja ionako ne priznaje njegovu samostalnost).

Osim snažne podrške Evropskog savjeta za vanjske poslove (ECFR) da se iskoristi momentum zbog rata protiv Ukrajine, na novom crnogorskom rukovodstvu je da odradi najveći dio posla i iskoristi potencijalne prednosti u slučaju malene Crne Gore. Ulazak Crne Gore u EU bi u tehničkom smislu predstavljao statističku grešku koji ni EU ni njeni građani ne bi bi osjetili, a sa prihvatanjem Crne Gore bi se poslao jasan signal da vrata EU nisu trajno zatvorena nakon ulaska Hrvatske. Međutim, sa mnogih evropskih adresa se konstantno poručuje da ostaje veliki dio posla da se uradi na razgradnji miloističkog sistema i imidža kako bi predstavili Crnu Goru u boljem svjetlu i prema starim članicama EU.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo