Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKI CENTAR LOKVE: U funkciji i pored barijera

Objavljeno prije

na

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar, za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je Monitoru da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju

 

Skijališta Ski centra Lokve kod Berana poslije tri godine pauze, biće spremna za skijašku sezonu, ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama. Tako je pokazana spremnost vlasnika da ne odustaju od ovog skijališta, što je u jednom trenutku bilo dovedeno u pitanje.

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar, za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je Monitoru da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju.

„Mnogo građana nas zove i interesuje se hoće li ovo popularno skijalište raditi. Pošto Hotel Lokve još nismo u potpunosti rekonstruisali, imamo odličnu saradnju sa ugostiteljima koji su na Lokvama izgradili solidne kapacitete, tako da ćemo pokušati da svima izađemo u susret i da ove sezone radimo“ – kaže Guberinić.

On  dodaje da će u funkciji biti žičara dvosjedežnica i glavna staza, ski lift na stazi u poznatijoj pod nazivom Skrivena, kao i bebi lift.

„Odradili smo sve pripreme. Dugo smo brat i ja razmišljali i odlučili smo da poslije tri godine pauze, stavimo skijališta u funkciju. Prije dvije godine kada je bilo snijega u izobilju, zbog administrativnih prepreka nismo željeli da radimo. Sada osjećamo spremnost da se ti problemi prevaziđu, i ako bude snijega, skijališta će sigurno raditi“ – priča Guberinić.

Očekuju da se uporedo sa skijaškom sezonom konačno rješavaju i  administrativne barijere. Odnosno,da im resorno ministarstvo i Direkcija za nekretnine  omoguće takozvano upisivanje službenosti na parcelama, kako ne bi morali da čekaju i pojedinačno skupljaju saglasnosti za pripremu staza od dvadesetak vlasnika zemljišta na kojima se nalaze skijaške staze.

Dejan Guberinić kaže da od sudbine skijališta zavise i dalji radovi na rekonstrukciji istoimenog hotela, koji idu nešto sporijom dinamikom: “Negdje se, da li slučajno, zagubila papirologija vezana za ovo skijalište, i ono trenutno kao da ne postoji. Naravno da se postavlja pitanje kako je to moguće, i kako ga je bilo moguće izgraditi u vrijeme SFRJ a da sada nema dokumentacije“.

Njega i brata je obradovala je činjenica da su ušli u trag dokumentaciji iz vremena kada je podignut kredit, da bi se isplatili vlasnici zemljišta.

„Ono što ja intimno vjerujem je da je ta dokumentacija negdje „izgubljena“, ali sam isto tako siguran da postoje negdje, u nekim arhivima i katastraskim knjigama, tragovi o tome da su vlasnici zemljišta isplaćeni, a onda su u onom haosu koji je nastupio ponovo prepisivali na sebe. Nešto od dokumentacije u međuvremenu smo našli“ – otkriva Guberinić.

Poslije deceniju i po propadanja Ski centar Lokve sa istoimenim hotelom, koji je nekada radio u sklopu najboljeg hotelsko turističkog preduzeća u regionu, HTP „Berane“,  kupili su braća Guberinić iz Berana, sa velikim planovima za njegovu i zimsku i ljetnju valorizaciju. Najstariji brata, Dragan vlasnik je neke vrste domova za stare u Švajcarskoj, i jedne godine je dovodio Švajcarce ovdje.

Oni su tada biti oduševljeni Lokvama, Cmiljevicom i njenim prirodnim ljepotama. Upravo je tada napravljen plan da centar zimi radi kao skijalište, a ljeti kao planinsko odmaralište gdje bi Dragan organizovano dovodio ture stranih turista starije dobi.

Ovaj ski centar nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana.

Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Uspijevao je da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada su u hotel smještene izbjeglice. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.

Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana sa velikim nadama, ali se ispostavilo da društvo okupljeno oko firme »Euroturist GMBH« nije bilo ozbiljno. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Ski centra »Lokve« je poslije toga, 2006. godine, još jednom promijenio vlasnika, izvjesnog Rusa Alena Alikova, ali ni on nije ispunio bajkolika obećanja.

Lokalpatriotski vezani za Berane i ovo skijalište, Guberinići su, tako, u startu imali velike planove, ali su se pojavili problemi sa vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze staze. Oni ističu da ne žele nikom da uskrate pravo na imovinu, samo traže da država po Zakonu o skijalištima upiše službenost nad tim stazama, da bi oni zimi migli da ih koriste.

Monitor je pisao ljetos o tome kako je skijašku stazu u Skrivenoj kupio privatnik, koji je potom isparcelisao i namjeravao prodaje za vikendice, ili da sam izgradi vikend naselje. Pored staze koja je tu postojala još iz vremena kada su pored Žabljaka, skijaške staze postojale još jedino na Turjaku kod Rožaja, i Lokve kao najatraktivnija lokacija za ovaj region.

Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane – Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj. Do njega se iz Berana stiže za petnaest minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja.

Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom dvosjedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat. Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim i riješe administrativne barijere.

Ono što je najbitnije braća Guberinić iz Berana hotel Lokve i istoimeni ski centar nijesu, kako tvrde, uzeli za preporodaju, kao što su to činili kupci prije njih. Njihovi planovi za turističku valorizaciju planine Cmiljevice djeluju ubjedljivo i nijesu nerealni.

U međuvremenu je značajan broj stanovnika Berana izgradio čitavo vikend naselje na vrhu Lokvi, uz planove i za dalju gradnju. Tu su i neki dobri ugostiteljski objekti, a njihovi vlasnici su ove godine, za čišćenje puta koji je do vrha asfaltiran, kupili za sebe ratrakt. Pored velikih projekata, kao što je Bjelasica, oni zajedničkim snagama pokušavaju da sačuvaju i ski centar Lokve.

                                                                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo