Povežite se sa nama

Izdvojeno

ARBITRAŽNI SUD U LONDONU ZABRANIO POSTAVLJANJE KAPIJA NA PLAŽAMA: I nad privrednim sudom ima sud

Objavljeno prije

na

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana

 

Vijest dana 20. marta ove godine, koju je na svom Twiter nalogu objavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, bila je odluka Arbitražnog suda u Londonu kojom se zabranjuje postavljanje privremenih objekata u zaleđu male Kraljičine plaže, kojima se onemogućava slobodan prolaz kroz Miločerski park. Riječ je o onoj već poznatoj gvozdenoj kapiji, koju je zakupac hotelskog rizorta Sveti Stefan-Miločer prije 14 godina postavio na javnoj stazi koja vodi pored jedne od najljepših prirodnih plaža Crnogorskog primorja, kako bi zabranio pristup moru i pijesku svakome ko nije gost Hotela Aman Sveti Stefan.

Gvozdenu kapiju srušili su u martu prošle godine mještani Pržna i Svetog Stefana, revoltirani zabranom kretanja kroz Miločer, koju trpe duže od jedne decenije. Nasilno rušenje ograde imalo je za direktnu posljedicu skandalozno zatvaranje elitnih crnogorskih hotela, koji prošle ljetnje sezone nisu radili, prvi put u svojoj dugoj i sjajnoj turističkoj istoriji.

Grčki zakupac Petros Statis i hotelski operater Aman rizorts odlučili su tada da  raskinu ugovor o zakupu i napuste posao u Crnoj Gori.

Uslijedilo je pokretanje postupka za raskid ugovora o zakupu sa HG Budvanska rivijera, pred sudom u Londonu za međunarodnu arbitražu, kojim Adriatic properties od države Crne Gore potražuje 100.000 eura na ime odštete, plus izgubljenu dobit za preostali ugovoreni dio zakupa.

Arbitražni postupak pred istim sudom povela je i Vlada Crne Gore, odnosno njena kompanija Sveti Stefan Hoteli, kao vlasnik elitnih hotela Miločer i Sveti Stefan, protiv zakupca, kompanije Adriatic properties iz Budve i Aman rizortsa, kako bi zaštititli svoja prava iz ugovora, kapital akcionara i imovinu društva.

Pobuna mještana i rušenje male gvozdene kapije i ograde na šetalištu uz Kraljičinu plažu dovelo je do toga  da se trenutno vode dva arbitražna postupka oko utvrđivanja međusobne odgovornosti za zatvaranje hotela, nepoštovanje ugovora o zakupu i visine eventuane odštete.

Međutim, igra oko kapije nenadano je obnovljena početkom marta ove godine. Statis je, kako se čini, odustao od javno obznanjene odluke o odlasku iz Crne Gore, najavom otvaranja ekskluzivnog rizorta za predstojeću turističku sezonu. Podrška takvoj odluci stiže iz Privredng suda u Podgorici i predsjednika suda Blaža Jovanića, koji 7. marta donosi privremenu mjeru u korist kompanije Adriatic properties, po kojoj plaže Miločera i Svetog Stefana mogu koristiti isključivo gosti Aman rizorta.

Kapije, ograde, bezbjednjaci i njihove karaule, mogu nazad u Miločer. Mještani i turisti su, privremeno, gubitnici u borbi za slobodne staze i promenade duž najljepše morske obale Crnogorskog primorja.

Rješenjem Privrednog suda potvrđena je ranije donijeta odluka o Privremenoj mjeri kojom se Vladi, odnosno nadležnom Ministarstvu ekonomskih odnosa kao garantu zakupodavca i preduzeću HG Budvanska rivijera kao zakupodavcu, zabranjuje preduzimanje bilo kakvih radnji koje mogu da štete Adriatic propertiesu i njegovim pravima na ekskluzivitet i mirno uživanje zakupljene imovine rizorta Aman Sveti Stefan, uključujući susjedne plaže i morsko dobro koje je zakupac bez ometanja koristio više od 14 godina.

Zabrana se odnosi na radnje oko ponovnog uklanjanjanja metalne kapije, ograda, instalacija i opreme, koju zakupac postavlja kako bi zaštitio garantovanu privatnost i mir bogatih gostiju Hotela Aman Sveti Stefan.

Nakon donošenja privremene mjere Privrednog suda, kompanija Adriatic „sa zadovoljstvom“ objavljuje svoju namjeru da otvori Aman Sveti Stefan rizort za predstojeću turističku sezonu 2022. godine. I pokreće građevinske radove za vraćanje porušene kapije, ograda i pomoćnih objekata na stazi pored Kraljičine plaže. Pred iznenađenim mještanima demonstrira se povratak zakupljenog ljetovališta u pređašnji režim strogo izolovanog prostora, sa zabranama pristupa javnim stazama i plažama Miliočera i Svetog Stefana.

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana.

Kako su u pitanju javne staze na javnom prostoru koji nije bio predmet ugovora o zakupu, ovakva odluka londonskog suda ne iznenađuje. Međutim, u pitanju je hitna privremena mjera. Da li će biti ukinuta ili postati trajna, kao sastavni dio presude o arbitraži, znaće se po okončanju ovog međusobnog sudskog spora.

Nakon nepovoljnih vijesti iz Londona, kompanija Adriatic ubrzo je uklonila kapiju i ogradu koje je postavila po osnovu rješenja Privrednog suda. Ovaj sud nije se bavio ocjenom zakonitosti postavljanja ograda u zoni morskog dobra niti detaljima da li je taj uslov obuhvaćen osnovnim ugovorom o zakupu hotela. Zakonom o morskom dobru zabranjuje se svaki vid ograđivanja plaža i onemogućavanja pristupa morskoj obali.

Privredni sud oglušio se  i o mišljenje zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koja je ovom sudu, prošle godine, dostavila izjašnjenje po pitanju prava korišćenja spornih staza i puteva.

Adriatic properties više od 10 godina bespravno koristi šetališta između Kraljičine plaže i Aman spa centra i javni put koji povezuje ostrvo Sveti Stefan sa obalom i nezakonito zabranjuje drugima njihovo korišćenje. Ovi javni putevi nisu obuhvaćeni ugovorom o zakupu. U pitanju je neograničena privatna upotreba onoga što nije predmet ugovora o zakupu“, navedeno je u njenom dopisu.

Iza zakupa hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža stoji of šor kompanija Aidwey investments Ltd, čija je vlasnička struktura crnogorskoj javnosti nepoznata. Ova kompanija osnivač je budvanske firme Adriatic properties koja u ime više skrivenih tajkuna vodi zakup hotela. Da li će, nakon odluke londonskog suda o suspenziji zabrane kretanja u okviru ljetovališta, zakupci ostati pri odluci da hotele otvore, saznaće se ubrzo.

Navikli na privilegije koje su kod bivše vlasti uživali od dana zaključenja ugovora o zakupu uz dozvole za gradnju stanova za tržište na najskupljoj lokaciji u zemlji, teško se mire sa situacijom u kojoj moraju poštovati zakone Crne Gore, istorijsko i kulturno nasljeđe Svetog Stefana. Naravno, i minimalne potrebe mještana okolnih naselja koji ne prihvataju ograničenja kretanja, pristup moru  i svakovrsne zabrane u neposrednom okruženju bez ikakvog pravnog osnova.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo