Povežite se sa nama

Izdvojeno

ARBITRAŽNI SUD U LONDONU ZABRANIO POSTAVLJANJE KAPIJA NA PLAŽAMA: I nad privrednim sudom ima sud

Objavljeno prije

na

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana

 

Vijest dana 20. marta ove godine, koju je na svom Twiter nalogu objavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, bila je odluka Arbitražnog suda u Londonu kojom se zabranjuje postavljanje privremenih objekata u zaleđu male Kraljičine plaže, kojima se onemogućava slobodan prolaz kroz Miločerski park. Riječ je o onoj već poznatoj gvozdenoj kapiji, koju je zakupac hotelskog rizorta Sveti Stefan-Miločer prije 14 godina postavio na javnoj stazi koja vodi pored jedne od najljepših prirodnih plaža Crnogorskog primorja, kako bi zabranio pristup moru i pijesku svakome ko nije gost Hotela Aman Sveti Stefan.

Gvozdenu kapiju srušili su u martu prošle godine mještani Pržna i Svetog Stefana, revoltirani zabranom kretanja kroz Miločer, koju trpe duže od jedne decenije. Nasilno rušenje ograde imalo je za direktnu posljedicu skandalozno zatvaranje elitnih crnogorskih hotela, koji prošle ljetnje sezone nisu radili, prvi put u svojoj dugoj i sjajnoj turističkoj istoriji.

Grčki zakupac Petros Statis i hotelski operater Aman rizorts odlučili su tada da  raskinu ugovor o zakupu i napuste posao u Crnoj Gori.

Uslijedilo je pokretanje postupka za raskid ugovora o zakupu sa HG Budvanska rivijera, pred sudom u Londonu za međunarodnu arbitražu, kojim Adriatic properties od države Crne Gore potražuje 100.000 eura na ime odštete, plus izgubljenu dobit za preostali ugovoreni dio zakupa.

Arbitražni postupak pred istim sudom povela je i Vlada Crne Gore, odnosno njena kompanija Sveti Stefan Hoteli, kao vlasnik elitnih hotela Miločer i Sveti Stefan, protiv zakupca, kompanije Adriatic properties iz Budve i Aman rizortsa, kako bi zaštititli svoja prava iz ugovora, kapital akcionara i imovinu društva.

Pobuna mještana i rušenje male gvozdene kapije i ograde na šetalištu uz Kraljičinu plažu dovelo je do toga  da se trenutno vode dva arbitražna postupka oko utvrđivanja međusobne odgovornosti za zatvaranje hotela, nepoštovanje ugovora o zakupu i visine eventuane odštete.

Međutim, igra oko kapije nenadano je obnovljena početkom marta ove godine. Statis je, kako se čini, odustao od javno obznanjene odluke o odlasku iz Crne Gore, najavom otvaranja ekskluzivnog rizorta za predstojeću turističku sezonu. Podrška takvoj odluci stiže iz Privredng suda u Podgorici i predsjednika suda Blaža Jovanića, koji 7. marta donosi privremenu mjeru u korist kompanije Adriatic properties, po kojoj plaže Miločera i Svetog Stefana mogu koristiti isključivo gosti Aman rizorta.

Kapije, ograde, bezbjednjaci i njihove karaule, mogu nazad u Miločer. Mještani i turisti su, privremeno, gubitnici u borbi za slobodne staze i promenade duž najljepše morske obale Crnogorskog primorja.

Rješenjem Privrednog suda potvrđena je ranije donijeta odluka o Privremenoj mjeri kojom se Vladi, odnosno nadležnom Ministarstvu ekonomskih odnosa kao garantu zakupodavca i preduzeću HG Budvanska rivijera kao zakupodavcu, zabranjuje preduzimanje bilo kakvih radnji koje mogu da štete Adriatic propertiesu i njegovim pravima na ekskluzivitet i mirno uživanje zakupljene imovine rizorta Aman Sveti Stefan, uključujući susjedne plaže i morsko dobro koje je zakupac bez ometanja koristio više od 14 godina.

Zabrana se odnosi na radnje oko ponovnog uklanjanjanja metalne kapije, ograda, instalacija i opreme, koju zakupac postavlja kako bi zaštitio garantovanu privatnost i mir bogatih gostiju Hotela Aman Sveti Stefan.

Nakon donošenja privremene mjere Privrednog suda, kompanija Adriatic „sa zadovoljstvom“ objavljuje svoju namjeru da otvori Aman Sveti Stefan rizort za predstojeću turističku sezonu 2022. godine. I pokreće građevinske radove za vraćanje porušene kapije, ograda i pomoćnih objekata na stazi pored Kraljičine plaže. Pred iznenađenim mještanima demonstrira se povratak zakupljenog ljetovališta u pređašnji režim strogo izolovanog prostora, sa zabranama pristupa javnim stazama i plažama Miliočera i Svetog Stefana.

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana.

Kako su u pitanju javne staze na javnom prostoru koji nije bio predmet ugovora o zakupu, ovakva odluka londonskog suda ne iznenađuje. Međutim, u pitanju je hitna privremena mjera. Da li će biti ukinuta ili postati trajna, kao sastavni dio presude o arbitraži, znaće se po okončanju ovog međusobnog sudskog spora.

Nakon nepovoljnih vijesti iz Londona, kompanija Adriatic ubrzo je uklonila kapiju i ogradu koje je postavila po osnovu rješenja Privrednog suda. Ovaj sud nije se bavio ocjenom zakonitosti postavljanja ograda u zoni morskog dobra niti detaljima da li je taj uslov obuhvaćen osnovnim ugovorom o zakupu hotela. Zakonom o morskom dobru zabranjuje se svaki vid ograđivanja plaža i onemogućavanja pristupa morskoj obali.

Privredni sud oglušio se  i o mišljenje zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koja je ovom sudu, prošle godine, dostavila izjašnjenje po pitanju prava korišćenja spornih staza i puteva.

Adriatic properties više od 10 godina bespravno koristi šetališta između Kraljičine plaže i Aman spa centra i javni put koji povezuje ostrvo Sveti Stefan sa obalom i nezakonito zabranjuje drugima njihovo korišćenje. Ovi javni putevi nisu obuhvaćeni ugovorom o zakupu. U pitanju je neograničena privatna upotreba onoga što nije predmet ugovora o zakupu“, navedeno je u njenom dopisu.

Iza zakupa hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža stoji of šor kompanija Aidwey investments Ltd, čija je vlasnička struktura crnogorskoj javnosti nepoznata. Ova kompanija osnivač je budvanske firme Adriatic properties koja u ime više skrivenih tajkuna vodi zakup hotela. Da li će, nakon odluke londonskog suda o suspenziji zabrane kretanja u okviru ljetovališta, zakupci ostati pri odluci da hotele otvore, saznaće se ubrzo.

Navikli na privilegije koje su kod bivše vlasti uživali od dana zaključenja ugovora o zakupu uz dozvole za gradnju stanova za tržište na najskupljoj lokaciji u zemlji, teško se mire sa situacijom u kojoj moraju poštovati zakone Crne Gore, istorijsko i kulturno nasljeđe Svetog Stefana. Naravno, i minimalne potrebe mještana okolnih naselja koji ne prihvataju ograničenja kretanja, pristup moru  i svakovrsne zabrane u neposrednom okruženju bez ikakvog pravnog osnova.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo