Povežite se sa nama

OKO NAS

AVANTURISTIČKI CENTAR MOJAN: Biser podno Komova

Objavljeno prije

na

Avanturistički centar Mojan predstavlja važnu kariku u priči koja se tiče pune valorizacije turističkih potencijala regiona Komova i Bjelasice, smatraju u Andrijevici. Naši sagovornici ističu da se radi o idealnom mjestu za poklonike aktivnog odmora i zaljubljenike u prirodu

 

Bivši ministar sporta i mladih Nikola Janović bio je prilično nadahnut kada je u jesen 2017. godine u Andrijevici zvanično otvorio Avanturistički centar Mojan. Citirao je čak i nekadašnjeg francuskog predsjednika Fransoa Miterana koji je svojevremeno rekao da mladi možda nisu uvijek u pravu, ali da je društvo koje ih zapostavlja uvijek u krivu.

To nije bilo dovoljno, nego je minister dodao i svoju, za tu priliku napisanu, mudrost. ,,Umjesto zveckanja oružjem, hodnicima ovog  moderno uređenog objekta,  adaptiranog za mjesto u kom će se okupljati mladi iz Crne Gore i inostranstva, odjekivaće ubuduće kreativne ideje mladih i omladinski aktivizam. Progovoriće njihova znanja i vještine i zaživjeti  saradnja sa lokalnom zajednicom  po modelu podrške razvoju preduzetništva, a u cilju povećavanja zapošljivosti mladih shodno njihovim potrebama”.

Još je Janović govori o želji i političkoj volji da ,,u kontinuitetu unaprjeđujemo status i položaj mladih, da budu aktivni građani, da učestvuju u odlučivanju, u razvoju zajednice, kreiranju i sprovođeju javnih politika i da zajednički rješavamo teškoće sa kojima se suočavaju”. Da bi se, konačno, pohvalio onim što je Ministarstvo sporta putem svog Direktorata za mlade uradilo  za svega osam mjeseci postojanja. Opština Andrijevica je ranije, sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, potpisala ugovor o projektu Revitalizacija lokalnih zajednica kroz razvoj turizma i rad sa mladima, koji je  odobren u okviru prekograničnog poziva sa Kosovom i finansiran od strane EU. Nosilac projekta bila je Opština Andrijevica, partner sa crnogorske strane  bio je i Studentski sportski savez, a sa kosovske Opština Junik i NVO MDAF.

Vjerovatno da ministar nije bio u povratku ni na pola puta do Podgorice, a u bravu zgrade Avanturističkog centra stavljen je ključ. I tako stoji do danas.

Da Avanturistički centar Mojan, u podnožju Komova, ipak predstavlja važnu kariku u priči koja se tiče pune valorizacije turističkih potencijala regiona Komova i Bjelasice, smatra i aktuelni predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić (SNP), koji ističe da se radi o idealnom mjestu za poklonike aktivnog odmora i zaljubljenike prirode.

Ćulafić podsjeća da je Avanturistički centar dat na upravljanje opštinskom preduzeću Park prirode Komovi i da predstavlja razvojnu šansu opštine Andrijevica. ,,Lokalna uprava u svojim strateškim dokumentima posebnu pažnju pridaje razvoju turizma. Dosta dobro očuvane prirodne vrijednosti naših planina sa živopisnim rječnim dolinama pružaju mogućnosti razvoja raznih vrsta turizma, kao što je sportsko-rekreativni, zdravstveni, katunski, vjerski, planinarenje, lov, ribolov itd. U cilju valorizacije tih potencijala izgrađen je i Avanuristički centar Mojan koji se nalazi na samom početku novoproglašenog parka prirode koji nudi mogućnosti za bavljenje različitim aktivnostima kada je u pitanju aktivni odmor. Preduzeli smo sve neophodne aktivnosti da ga, čim se ublaže ograničenja, stavimo u funkciju, što će, nadamo se, donositi značajne benefite našoj opštini”, navodi Ćulafić.

Avanturistički centar smješten je u zgradi koja je nekada služila kao granična karaula bivše Jugoslavije. Ta urušene zgrada je renovirana i pretvorena u hostel sa oko trideset ležaja, kihinjom, zajedničkim prostorijama i drugim pratećim sadržajima. U krugu se nalazi Park prijateljstva gdje su nekada vojnici iz čitave Jugoslavije donosili i sadili različito drveće. U tom parku zasađeno je i 50 stabala japanske trešnje koje je u znak prijateljstva narod Japana poklonio potkomovskom selu istovjetnog imena – Japan.

U objektu se, pored novosagrađenih terena, i dalje nalaze neka obilježja koja podsjećaju da je tu nekada boravila vojska. ,,Razgovarali smo sa našim prijateljima iz primorskih opština kako da spojimo vrijednosti sjevera i juga. Došli smo do zajedničkog mišljenja da te vrijednosti mogu da se uvežu i da sve to bude od obostrane koristi. Dovoljno je da se turisti koji u velikom broju posjećuju naše primorje usmjeravaju i ka Andrijevici, a mi sigurno imamo šta da im ponudimo. Tu svakako mislim i na Avanturistički centar Mojan koji sigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim”, rekao je predsjednik Opštine Andrijevica.

On tvrdi da je u proteklom periodu vođena diskriminatorska politika prema

Andrijevici i njenim resursima, zbog čega se našla na samom začelju u Crnoj Gori kada je stepen razvijenosti u pitanju. ,,Andrijevica je posljednjih godina bilježila negativne bilanse kada je u pitanju razvoj turizma, o čemu govori i podatak da se po tom osnovu u opštinsku kasu slivala zanemarljiva sredstva. Zašto je to tako treba da se zapitaju oni koji su donosili različite strategije o razvoju sjevernog regiona. Hoću da vjerujem da dolazi vrijeme kada će se ta praksa mijenjati i kada će država imati više sluha za sve ono što Andrijevica posjeduje. Ako se to desi sigurno da za našu opštinu dolaze mnogo bolji dani”, nada se Ćulafić.

Ono što nijesu pomenuli ni bivši ministar ni aktuelni predsjednik Opštine je činjenica da je u međuvremenu u neposrednoj blizini Avanturističkog parka, na rijekama i vodotocima koji se slivaju sa Komova, izgrađeno desetak malih elektrana. To bi trebalo valjda da zvuči vrlo avanturistički. Recimo, izlet do male  elektrane znamenitog tajkuna.

Lijepo je pričao bivši ministar Nikola Janović. Lijepo planira i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. Lijep novac je uložila i Evropska unija da bi ovo mjesto ispod  Komova učinila ovakvim kakvo jeste. Još da se urađeno, doista, stavi u funkciju i iskoristi na valjan način. Možda ne baš tako kako je govorio Miteran, odnosno Janović. Ne mora biti ni tako ambiciozno kako obećava Ćulafić. Ali je Avanturistički centar Mojan u Andrijevici sigurno biser koji čeka da bude izvađen iz školjke. Podno Komova.

                                                                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo