Nakon višemjesečne blokade magistrale, prijetnje štrajkom glađu, te višedecenijskih prevara od strane vlasti, radnici Košute se nadaju da su nadomak ostvarivanja svojih prava

Nakon višemjesečne blokada puta Cetinje-Podgorica i prijetnje štrajkom glađu, radnici Košute na domak su toga da nakon skoro tri decenije čekanja ostvare svoja radna prava.

Fond rada će s Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, isplatiti devet zaostalih plata za 685 radnika bivše cetinjske fabrike Košuta i povezati radni staž za njih 81.

To je nakon sastanka s ministarkom rada Naidom Nišić, kazao advokat radnika Petar Martinović. Stečajci Košute su promet na dionici Cetinje Podgorica od početka godine obustavljali desetinama puta i tražili isplatu 2.806.650 eura na ime zaostalih devet plata. Naredni sastanak je zakazan za 20. septembar.

Radnici Košute su od početka ove godine bili uporni i po više sati su blokirali magistralu na Cetinju. Obećanja o ispunjenju njihovih zahtjeva imali su i ranije.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo. ,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne i isplatu njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Industrija modne obuće (IMO) “Košuta” je otvorena 1961. godine, a na vrhuncu je zapošljavala gotovo 1.600  ljudi, dok je prodavnice imala širom tadašnje Jugoslavije. Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

Beranci sve češće pitaju zašto je Opština prodala baš ovaj plac, pored toliko drugog zemljišta koje ima u svom posjedu, pa i užem gradskom jezgru. Naime, pored velikog broja privremenih objekata, na ovoj lokaciji se nalazi i takozvana buvlja pijaca, na kojoj veliki broj porodica zarađuje za život

Opština Berane, pored svih problema koji su je zadesili usljed aktuelne političke krize, već do kraja godine mogla bi imati ozbiljne pravne i finansijske komplikacije ako do tada ne privede namjeni zamljište koje je poslednjih dana prošle godine prodala kompaniji „Lidl“. Riječe je o skoro hektaru zemljišta na najatraktivijoj lokaciji u gradu, preko puta Gimnazije, na kojoj bi trebalo porušiti veliki dio privremenih objekata koji se godinama tu nalaze i od čega živi stotinu trideset porodica.

Na poslednjoj sjednici Skupštine opštine u prošloj godini, pred novogodišnje praznike, dosadašnja odbornička većina je izglasala odluku o prodaji predmetnog zemljišta, a protiv te prodaje tada su bili samo odbornici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske partije socijalista (DPS).

Prodaja je najprije trebalo da bude obavljena u januaru, ali je zbog „izvjesnih komplikacija“ obavljena putem intenet javne licitacije nakon dva mjeseca. Zemljište je prodato za nepunih dva miliona eura. Zanimljivo je da je tadašnje rukovodstvo Opštine znalo unaprijed da će ga kupiti Lidl, a da je prije toga sa kupcima obavljen jedan sastanak u Beogradu.

Sve to su okolnosti koje su građane navele na zaključak da je prodaja bila namještena, i postavljaju pitanje ko je pregovarao u Beogradu sa predstavnicima Lidla. Lidl je približno polovinu ugovorene cijene uplatio odmah, a da bi uplatio i ostatak moraju se porušiti objekti na placu i zemljište privesti namjeni. Ako se to ne uradi, kompanija Lidl sasvim sigurno neće sjedjeti skrštenih ruku, već će tražiti penale zbog nepoštovanja ugovornih obaveza. A ako do toga dođe, to neće biti mali iznosi.

Ono što se sada sve češće može čuti u Beranama je pitanje zašto je Opština prodala baš plac na ovoj lokaciji, pored toliko drugog zemljišta koje ima u svom posjedu, pa i užem gradskom jezgru. Naime, pored velikog broja privremenih objekata, na ovoj lokaciji se nalazi i takozvana buvlja pijaca, a veliki broj porodica živi isključivo od tih prihoda i teško da će mirno gledati njeno rušenje.

Da eventualno rušenje neće mirno posmatrati, najavili su još prošle godine vlasnici privremenih objekata koji su na toj lokaciji razradili poslove. Pitanje je, naravno, da li oni imaju načina da to spriječe, ali Opština Berane u situaciji u kojoj se našla trenutno ne može da započne taj posao kako bi na vrijeme Lidlu predala prodato zemljište.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predviđeno je povećanje poreske stope PDV-a sa sedam na 15 odsto, osim za knjige i štampu, i na monografske i serijske publikacije, autorska prava i usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, nauke i umjetničkih predmeta, zatim i na ulaznice za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, utakmice, kao i na usluge upotrebe sportskih objekata u neprofitne svrhe i servisne usluge koje se pružaju u marinama.

Početkom ovog mjeseca, direktori crnogorskih štampanih medija usaglašeni su u stavu da će povećanje PDV-a na knjige i štampu sa sedam na 15 odsto, što predviđa Vlada u Nacrtu fiskalne strategije, ugasiti njihovo poslovanje.

Zamjenica izvršnog direktora Pobjede Milena Golubović i direktori Dana i Vijesti Mladen Milutinović i Marijana Kadić-Bojanić su u dopisu premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki kulture i medija Tamari Vujović ukazali da je budućnost štampanih medija u trenutnim uslovima izuzetno neizvjesna.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kritikovao je plan Vlade da poveća PDV na knjige i štampu. On je rekao da štampanim medijima prijeti prestanak poslovanja, te ukazao da se štampa ovim povećanjem maltene gasi. ,,Što da se čitaju knjige i slobodna štampa? Neka Vlada šalje svima, elektronski, nego kako (!), bilten, da znamo kako da mislimo o čemu. RTCG onda može kao nekad da taj isti bilten u Dnevniku čita ovima što ga nijesu do tada pročitali”, kazao je Milatović.

Predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Radomir Uljarević upozorio je da bi povećanje PDV-a na knjigu, nesumnjivo imalo dalekosežne negativne posljedice na kulturu čitanja, obrazovanje i dostupnost knjiga u našoj zemlji.

„U vremenu kada je knjiga već ugrožena rastućom upotrebom mobilnih telefona i digitalnih medija, dodatno povećanje PDV-a bi smanjilo prisutnost knjiga u njihovom tradicionalnom obliku, a knjige su od suštinske važnosti za očuvanje kulture i obrazovanja. Crna Gora kao mala zemlja sa bogatom, ali ranjivom kulturnom baštinom, treba da ulaže napore u promociju čitanja i dostupnost knjiga, a ne da uvodi mjere koje će ih učiniti manje dostupnim“, kazao je Uljarević.

Predsjednik Društva crnogorskih izdavača prof. dr Vladimir Vojinović, kazao je  da PDV za knjige ili štampu može u Crnoj Gori povećati ,,samo neko ko ili ne poznaje stanje u crnogorskome izdavaštvu ili želi da do kraja ugasi tržište knjige, odnosno prodaju primjeraka štampanih medija”.

Uzaludne su bile analize da su u većini evropskih zemalja knjige  oporezovane sniženom stopom PDV-a. A da se u zemljama poput Velike Britanije i velikom broju država SAD, knjige oslobođene PDV-a i primjenjuje se nulta stopa.

Kao i podsjećanja na Rezoluciju Evropskog parlamenta od 14. septembra 2023. o budućnosti Evropskog sektora knjiga u kojoj EP između ostalog poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, bez obzira na njihov format ili način na koji im se pristupa, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi.

,,Saslušaćemo sve kritike i na kraju ćemo implementirati ono rješenje za koje mislimo da je optimalno. To važi i za knjige i štampu”, najavio je, po obavljenom povećanju, premijer Spajić.

Pored knjiga, sa sedam na 15 odsto, povećan je porez i na ,,mirna vina”. Opozicija je kritikovala vlast da ovim potezom uništavaju brend Crne Gore vino vranac, kao i državnu firmu Plantaže. Iz opozicije su podsjetili da se u dokumentu Ministarstva finansija povodom ovog pitanja navodi da je vino štetno za zdravlje. Biće da je tako i sa knjigama.

Predrag NIKOLIĆ