Povežite se sa nama

Izdvojeno

SVJETSKI KRIPTO MEŠETARI U KRIPTO CRNOJ GORI: Ko ih i šta ih mami

Objavljeno prije

na

Ime Poljaka Zimiana se, za sada, ne stavlja  u kontekst političkih mahinacija i borbi u Crnoj Gori. Do Kvon je   vruć politički krompir zbog  veza sa sadašnjim premijerom Milojkom Spajićem iz doba kada su obojica radila u Singapuru. Osim Spajića, u igri su njegovi politički protivnici u zemlji i susjedstvu- bivši premijer Dritan Abazović i njegova URA  i srbijanski režim Aleksandra Vučića koji je pružio 2022., utočište Kvonu

 

 

Crnogorska policija uhapsila je u Podgorici prije četiri dana poljskog državljanina Romana K. Zimiana (51 godina) po potjernici Interpola koju su raspisale Poljska i Južna Koreja. Zimian se krio pod lažnim identitetom i sumnjiči se da je sa partnerom Štefanom Morgenšternom počinio teške prevare preko FutureNet-a, platforme sa sjedištem u Poljskoj za trgovinu kriptovalutama osnovane 2014.  Kasnije su pokrenuli i FutureAdPRO platformu i novu kriptovalutu FuturoCoinInterpol je još 2022. saopštio da se radi o piramidalnoj šemi u kojoj je oko 2000 južnokorejskih ulagača oštećeno u iznosu od  28 miliona eura. Morgenštern je uhapšen u Albaniji 2023. Crnogorska policija je saopštila da je za Zimianom tragala više mjeseci. Osim prevara i krađa Zimian se tereti i za pranje novca i na osnovu dosadašnjih optužbi u Južnoj Koreji može dobiti doživotni zatvor.

Kada je u pitanju Južna Koreja, u Crnoj Gori je daleko poznatiji njen državljanin Kvon Do-Hjung ili skraćeno Do Kvon koji je u ekstradicionom pritvoru još od 23. marta prošle godine kada je uhapšen na Podgoričkom aerodromu u pokušaju izlaska iz zemlje sa lažnim pasošem. Trenutno se bije pravna bitka da li će biti izručen Južnoj Koreji ili Sjedinjenim Državama jer ga obje zemlje potražuju po raznim osnovama zbog mahinacija sa kriptovalutama, hartijama od vrijednosti i elektronskim prevarama koje su dovele do tada najveće krize u istoriji kriptovaluta. U maju 2022. godine, dva tokena koja je Kvon kreirao (TerraUSD i Luna) su doživjela krah koji je stvorio gubitak od 40 milijardi dolara na tržištu kriptovaluta i izazvao reakciju koja je dovela do lančanih bankrota kompanija i nestanka ušteđevina diljem svijeta. Samo u J.Koreji je preko 100 hiljada građana ojađeno piramidalnom šemom kojom je deponentima digitalnog TerraUSD plaćana godišnja kamata od nevjerovatnih 20 odsto. Američki istražitelji iz državne Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) su rekli da je Kvon odmah nakon kraha njegovih valuta konvertirao bitcoin-e koje je posjedovao u svom digitalnom novčaniku u gotovinu od 100 miliona dolara preko jedne švajcarske banke. Korejski tužioci tvrde da ga , ako bude osuđen, čeka  najduža zatvorska kazna u istoriji zbog finansijskog kriminala.

Dok se ime Poljaka Zimiana, za sada, ne stavlja u kontekst političkih mahinacija i borbi u Crnoj Gori, Do Kvon je i  vruć politički krompir zbog  veza sa sadašnjim premijerom Milojkom Spajićem iz doba kada su obojica radila u Singapuru. Osim Spajića, u igri su njegovi politički protivnici u zemlji i susjedstvu- bivši premijer Dritan Abazović i njegova URA, i srbijanski režim Aleksandra Vučića koji je pružio krajem septembra 2022. godine utočište Kvonu. Kvon se iz Beograda pohvalio jednom saradniku iz kripto biznisa da ima dil sa srbijanskim vlastima dok je drugom saradniku rekao da ga srpska policija neće dirati uprkost crvenoj Interpol potjernici. Čak je u početku živio u Knez Mihailovoj ulici, u strogom centru Beograda, gdje se sreo sa Spajićem, kako je on sam rekao prošle godine prestižnom američkom časopisu Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal – WSJ).

U oktobru je osnovao i kompaniju Codokoj22 d.o.o. u kojoj je za direktora postavio svoga saradnika i takođe bjegunca Džang-džun Hana koji je kupio stan od dva miliona eura u elitnom dijelu Beograda. Kada su korejski istražitelji definitivno potvrdili lokacije u Beogradu gdje su živjeli ovi bjegunci, u Srbiju je stigao i glavni tužilac Južnog distrikta Seula Dan-sung Han sa zvaničnicima korejskog ministarstva pravde. Srbijanci su sa gostima podijelili podatke o Kvonovoj firmi, koji su inače javni, ali kada je u pitanju lično  Kvon Vučićevi službenici su obećali da će ga isporučiti „ako ga uhvate“. Tek kada su u februaru 2023. i američki istražitelji obznanili optužbe protiv Kvona, režim u Beogradu je odlučio da ga se riješi. Srbijansko tužilaštvo i ministarstva pravde, unutrašnjih poslova i spoljnih poslova su odćutali na uporna pitanja američkih i drugih novinara oko pružanja utočišta licu sa potjernice.

Po nezvaničnim diplomatskim izvorima, srbijanske vlasti su ga ilegalno prebacile u Crnu Goru u autu sa diplomatskim tablicama koje su bez kontrole propustili organi pod kontrolom Abazovićeve partije. I jednima i drugima je Kvon navodno dobro došao kao političko oružje protiv Spajića, osim drugih poslova sa velikom gotovinom i kriptovalutama. Kasnije pismo Kvona iz zatvora specijalnom tužilaštvu i premijeru Abazoviću o njegovim vezama sa Spajićem i donacijama koje mu je dao su potvrdile sumnje da je on politički iskorišten.

Spajić je u razgovoru za WSJ optužio svoje političke protivnike iz URA-e i srpsku tajnu službu (BIA) da stoje iza tog pisma i čitave priče. Crnogorski mediji tada uopšte nisu prenijeli direktne Spajićeve optužbe u prestižnom i diljem svijeta čitanom američkom dnevnom listu protiv Vučićeve tajne službe i upletenosti u crnogorske političke igre.

Spajić je rekao novinarima WSJ da se on i Kvon znaju još od 2018. godine. kada je sadašnji premijer bio partner u singapurskoj firmi DAS Capital koja je navodno investirala 75 hiljada dolara u Kvonovu Lunu. Tada je rekao da je Kvon prevario firmu za koju je radio u Singapuru. Kada su se sreli u Beogradu Spajić tvrdi da nije znao da je Kvon u bjekstvu. U takvu tvrdnju je teško povjerovati imajući u vidu da se prije toga desio krah na kripto tržištu i brojne napise u štampi da ga traže i korejske i singapurske vlasti i da se sam Kvon oglašavao povodom tih napisa.

Polovinom juna ove godine Vijesti su objavile dokumenta američkog suda i SEC-a koja pokazuju da je Spajić kao fizičko lice bio 16. na listi ulagača u Kvonovoj kompaniji Terraform Labs sa 75 hiljada dolara (a ne DAS Capital kako je Spajić ranije tvrdio) u fazi kada je ta firma prikupljala kapital za razvoj i istraživanje projekta sa kriptovalutama koji će krahirati nakon četiri godine. Spajić nije odgovorio na pitanja Vijesti u vezi sa tokenom Luna, niti da li je tužio Terraform i Kvona zbog prevare.

Po navodima nekih političara, prvenstveno Nebojše Medojevića, od tog susreta u Knez Mihailovoj na jesen 2022. se mijenja i Spajićeva finansijska situacija. I pored navodno uspješne karijere u Singapuru i Americi, odakle se vratio u zemlju krajem proljeća 2020.godine  mnogi iz Demokratskog fronta (DF) koji su se družili sa njim tvrde da je Spajić  navodno  bio siromašan. Nakon povratka iz Beograda ili otprilike u isto vrijeme, Medojević je tvrdio da je Spajić kupio vilu na obali pored Kotora i stan u Beogradu na ime svoje tadašnje djevojke sa kojom ima dijete i da ne može objasniti legalno porijeklo tog novca. Ako Medojević nešto nazire, onda srbijanska tajna služba (gdje je nekad radila i njegova bivša djevojka sa kojom ima dijete) sigurno mnogo više zna i može isto koristiti u upravljanju političkim procesima u Crnoj Gori.

Andrej Milović,  donedavni ministar pravde u Spajićevoj vladi, je 21. avgusta objavio da je Džordž Kotrel (George Cottrell), stanovnik Porto Montenegra u Tivtu i svjetski poznati prestupnik (hapšen i osuđen u SAD-u zbog pranja novca, iznude i transakcione prevare) takođe finansirao i pomagao Spajića. Milović tvrdi da je Kotrela (koji je nakon izlaska iz američkog zatvora skratio prezime pa je sada Džordž Ko) sa Spajićem navodno „upoznao njegov kum M. T. koji ga je spojio sa svjetskim kripto investitorima, od kojih su neki i sa one strane zakona, poput Kotrela“. Novčane “donacije“, tvrdi Milović,  dogovarane su u Podgorici i po primorju, sastanci održavani na jahtama u Luštici i Porto Montenegru. Ko je, po tvrdnjama Milovića, posjećivao i prostorije PES-a. Isti Kotrelov tim koji je radio kampanju za BREXIT Najdželu Faražu (Nigel Farage), radio je, navodi bivši ministar,  kampanju i Spajiću i navodno i dalje finansira Spajića. Milović je objavio i slike.

Na jednoj Kotrelov tim snima Spajića,) Branko Krvavac (šef Spajićevog kabineta razgovara sa ključnim Kotrelovim čovjekom za kampanje, britanskim medijskim konsultantom Gavejnom Tovlerom.   BivšaKotrelova djevojka Anđela Vukadinović je u razgovoru za britanski Guardian tvrdila da su se Ko i Spajić često sastajali. Kasnije je preko advokata negirala da je uopšte i pričala sa britanskom novinarkom.

Da će Crna Gora ući u posao sa kriptovalutama prvi put je pomenuo sadašnji premijer još dok je bio ministar finansija kod Zdravka Krivokapića 2021. godine. Tada je formirana i Direkcija za kriptovalute i blokčejn koja je nekoliko mjeseci kasnije ukinuta. Tokom 2023. je na Luštici održana konferencija o novim tehnologijama i blokčejnu kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute EthereumVitalik Buterin koji je kasnije dobio i crnogorski pasoš.

Posao sa kriptovalutama sam po sebi nije nezakonit i može biti od finansijske koristi Crnoj Gori. Nepostojanje regulacije tog tržišta, prema kome rezerve imaju i moćne i razvijene države, i privlačenje bjelosvjetskih mešetara, osuđivanih kriminalaca i/ili bjegunaca u zemlju sa slabim institucijama i nikakvim pravosuđem predstavlja visoki rizik. Dovoljno je sjetiti se neregulisanog „tranzita cigareta“ 90-tih u sadejstvu sa italijanskom mafijom i pretvaranja Crne Gore u privatni posjed nekoliko familija. Od tog nasljeđa se Crna Gora tek treba osloboditi.

 Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo