Povežite se sa nama

FOKUS

Banka za pokrivanje tragova

Objavljeno prije

na

hipo

 

Crnogorska Hypo Alpe Adria banka (HAAB) odobrila je Darku i Dušku Šariću, i obradila kroz bankarski softver, dvije zlatne viza kartice sa kreditnim limitima od po 20.000 eura. Braća su 15. januara uplatili depozit, upola manji od kredita. Kartice su aktivirane 19. januara u pljevaljskoj ekspozituri HAAB. Kartice se podižu lično, osim u slučaju sudskih ovlašćenja. Tog dana je Darku već napisana potjernica srpskih organa. Dva dana kasnije, 21. januara, kada je zvanična Podgorica dobila srpsku potjernicu, crnogorske vlasti su požurile da saopšte da se Darko Šarić ne nalazi u Crnoj Gori. Nekoliko sedmica pošto su im izdate viza kartice, partije o karticama braće Šarić su izbrisane iz evidencije Hypo Alpe Adria banke. Izbrisani su i položeni depoziti. Tako se izgubio trag eventualnim transakcijama. Gdje je Darko plaćao, u kojim radnjama, gradovima i zemljama i da li je uopšte koristio vizu HAAB ostaće skriveno. Prema našim zakonima, brisanje podataka iz sistema o bankarskim računima je krivično djelo.

Poslovanje Hypo Alpe Adria banke sa imperijom Šarić, tačnije licima i firmama koje se dovode u vezu sa odbjeglim narko bosom, pod lupom je Uprave za sprečavanje pranja novca (USPN). Sve to bi moralo da bude i predmet interesovanja centrale Hypo Alpe Adria banke u Beču. Centrali inače ne cvjetaju ruže, nakon više finansijskih skandala u regionu i sumnji da su preko ove brzo rastuće banke, prije nego što je ona podržavljena koncem lanjske godine, ubacivane u legalne tokove prljave balkanske pare.

Iz dokumentacije koju je Monitor imao na uvid može se zaključiti da je u poslovanju HAAB i Hypo Alpe Adria Leasinga (HAAL) bilo, u najmanju ruku, dosta neobičnih transakcija sa kompanijama i licima povezanim sa Darkom Šarićem, osumnjičenim za šverc preko dvije tone kokaina.

Evo primjera:

ODLUKA: 21.02.09: Dragan Dudić Fric, biznismen iz Kotora koji ima bliske poslovne veze sa Šarićima, odlukom uprave banke proglašen je klijentom od posebnog značaja za banku, pa mu se umanjuje provizija sa 0,6 na 0,1 odsto. Samo nekoliko pravnih i fizičkih lica ima povlašćeni status u banci. Banku je ova odluka koštala novca jer su Dudićeve kompanije imale milionske transakcije sa Hypo Alpe Adria bankom.

Uprava za sprečavanje pranja novca obaviještena je od HAAB da je Dudić sa sinom studentom Damjanom, koji takođe ima status povlašćenog klijenta, od decembra kada je slučaj Šarić aktuelizovan, podigao iz ove banke višemilionske iznose gotovine. Dudići su od strane HAAB, navodno dobili povlašćen status, po osnovu velikih depozita kompanije Flipside Trading Co, sa Maršalskih ostrva.

HAAB je potpisala više ugovora o oročenim depozitima sa of-šor Matenico LLC. Vlasnici of-šor Matenico su Jovica Lončar i Miro Mrdak iz Pljevalja. Oni položenim depozitima u Hypo banci garantuju za kredite pljevaljskoj Mat company, čiji su formalni vlasnici Jovica Lončar i Matenico LLC. Tako Lončar i Matenico faktički sa depozitima garantuju samima sebi. Lončar i Mrdak su medijsku promociju dobili kada je otkriveno da oni, sa još nekoliko osoba povezanih sa braćom Šarić, imaju akcije u državnom listu Pobjeda. U registru Privrednog suda prvi osnivač Mat company bio je Duško Šarić.

KREDITI 30.12. 09: Hypo Alpe Adria banka, u jeku kampanje protiv Šarića, odobrava Mat company kredit za obrtna sredstva u iznosu od 2.850.000 eura. Za taj kredit garantuje Matenico sa depozitom od 2.499.624 dolara. Zalaže se i neplodno zemljište površine 2464 kvadratnih metara, te parcela od 2741 i poslovna zgrada površine 73 kvadrata u Pljevljima. Kamatna stopa je 10 odsto. Ovaj aranžman u ime HAAB potpisali su direktori Kristian Toeltl i Tarik Telaćević, a u ime MAT-a Muhamed Delagija. Inače, Tarik Telaćević je iz Pljevalja.

6.11.09: Isti dvojac direktora potpisao je kredit HAAB od 1.000.000 eura za Mat company. Opet za obrtna sredstva. Za ovaj kredit garantuje se mjenicom Mat-a i kešom of-šor Matenico, ali samo u iznosu od 400.000 dolara. Kamatna stopa za ovaj kredit je 10 odsto. U ovom periodu u Crnoj Gori banke izdaju kredite rijetko i uz znatno više kamate. Ali, Hypo banka, iako je gotovo obustavila kreditne aktivnosti, izdaje kredite svojim probranim klijentima iz Pljevalja.

10.09.09: Mat company je povukla još jedan kredit od HAAB u iznosu od 1.000.000 eura, za koji je garancije od 800.000 položila firma Maestralturs Blaža Dedića iz Budve. Maestralturs je u to vrijeme već bio u zaostatku u podmirenju obaveza prema HAAB, po nekim ranijim aranžmanima. Kamata za ovaj kredit, koji su direktori HAAB Toeltl i Telaćević potpisali sa Jovicom Lončarom u ime Mat, je fantastičnih pet odsto. Blaža Dedića dovodili su u vezu sa Šarićem srpski mediji. Dedić je navodno za Šarića trgovao hotele po Vojvodini, što istražuju tamošnji organi. Dedić je demantovao ove navode u štampi.

05.05.09: Mat uzima od HAAB kredit od 3.000.000 eura, za koji opet garantuje of-šor kompanija Matenico sa depozitom od 3.000.000 eura. Kamatna stopa za ovaj aranžman bila je četiri odsto. Zašto Matenico, i u ovom slučaju, kao osnivač Mat company daje sam sebi kredit, preko posrednika HAAB, kojoj plaća kamatu?

18.01.08: Preduzeće Secondo Porto doo iz Kotora Dragana Dudića povuklo je od HAAB kredit od 5.000.000 eura. Za ovaj kredit garantovale su firme Bastion Commerc Draganovog sina Damjana, mjenicom, kao i kotorske kompanije Interdepo doo i Trecom doo mjenicama, kao i hipotekama na četiri poslovna prostora u Kotoru od 315, 338, 440 i 596 kvadratnih metara. Kamatna stopa je 6,99. Ovaj aranžman je ispred Secondo Porto doo potpisao Janko Racković, a ispred HAAB isti direktori kao u prethodnim slučajevima.

LIZING: 21.02.08: Aranžman Hypo Alpe Adria Leasinga sa Secondo Porto doo iz Kotora o lizingu četiri prethodno navedena poslovna prostora koja su, mjesec dana ranije, bila založena kao hipoteka za kredit (vidi prethodni pasus). Vrijednost lizinga iznosila je 6.386.000 eura. Ovaj milionski lizing aranžman pokriven je samo mjenicama, a potpisali su ga u ime Hypo Alpe Adria Leasinga direktori Bernd Achatz i Slaven Grizelj, dok je Secondo Porto zastupao Janko Racković. Ostaje nejasno kako je bilo moguće da Secondo Porto kupi poslovne prostore koje je, samo 33 dana ranije, založio za kredit kod HAAB. Šta je bila garancija za taj kredit, ako nije vraćen za mjesec dana, iako je rok otplate bio 72 mjeseca, sa grejs periodom od godinu?

Iz šeme koju Monitor prilaže vidi se da je od januara 2008. do decembra 2009. preko Hypo Alpe Adria banke i Hypo Alpe Adrija Leasinga pljevaljska Mat company doo (vlasništvo Jovice Lončara i Matenico LLC) povlačila kredite, za koje garancije daju Matenico LLC (vlasništvo Jovice Lončara i Mira Mrdaka), Maximus Shipping (vlasništvo Dragana Dudića) i Secondo Porto Shipping (vlasništvo Dragana Dudića). Zanimljivo sve te kredite vraćaju, po odobrenju uprave banke o čemu su sačinjeni aneksi ugovora, of-šor kompanije Flipside Trading Co i Montefllowery S.A, u vlasništvu mladog studenta Damjana Dudića.

ISTRAŽITELJI: Takve transakcije su svuda u svijetu predmet kontrola službi za sprečavanje finansijskih malverzacija.

Istražitelji koji se bave operacijom Balkanski ratnik dovode Šarića u vezu sa više of-šor kompanija. Izvori iz vrha MUP-a Srbije tvrde da je Pljevljak sa potjernice angažovao timove vrhunskih ekonomskih stručnjaka za pranje novca. Tako se tvrdi da su Šarićevi stručnjaci novac navodno prali preko of-šor kompanija – Secondo porto shipping, Maximus shipping i Matenico LLC i Durabilly LLC. Dakle, povlašćenim klijentima Hypo banke. Transakcije ovih firmi pod posebnom su pažnjom srpskih, američkih, italijanskih i drugih inostranih službi.

Crnogorska policija, u izvještaju dostavljenom članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost, pod Šarićevom imovinom ne navodi ni jedno od ovih preduzeća. Ali, navodi diskoteku Municipijum i kafić Hollywood, pekaru Čarobnjak u Pljevljima, stovarište građevinskog materijala Miro, FK Rudar, fri-šop Mat shop, hotel Max Prestige u Budvi.

POD BUDNIM OKOM: Utvrđene su i Šarićeve veze sa saradnicima, licima i kompanijama u vlasničkoj strukturi diskoteke Maximus u Kotoru. Crnogorska policija navela je da je Šarić vlasnik 70 odsto Maximusa i da se diskoteka vodi na firmu Trecom čiji je vlasnik Dragan Dudić. Dudić je diskoteku kupio od Rodoljuba Radulovića, koji je kao vlasnik Trecoma još 1989. godine od Opštine Kotor dobio u zakup sedam ekskluzivnih prostora u Starom gradu na rok od 20 godina. Firmu Trecom od Radulovića kupuje Dudić, sa svojom kompanijom Bastion commerc, pomorsko-špediterskom firmom koja ima osim diskoteke Secondo Porto i fabriku Rivijera. Pored palata i lokala u Kotoru, Dudić je kupio i ono što bi Šariću moglo koristiti najviše za doturanje tovara vrijedne robe od Latinske Amerike do Evrope – pristanište, luku u Risnu i brodove.

Transakcije izvršene posljednjih godina preko HAAB i HAAL sa firmama koje se dovode u vezu sa jednim od najvećih narko dilera u Evropi, po riječima prvog čovjeka Uprave za sprečavanje pranja novca sumnjive su i ispituju se (vidi boks). Ali nijesu jedine. Monitor je pisao o kreditnom aranžmanu između Prve banke Aca i Mila Đukanovića i Šarićeve Mat company. Ko je sve još u ovoj priči i kako će reagovati crnogorski istražni organi ostaje da se vidi.

Predrag Mitrović: Sumnjive transakcije

Monitor je Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPN), poslao upit – da li Uprava provjerava navedene transakcija HAAB i HAAL sa firmama koje se dovode u vezu sa Šarićem (lizing od 21.02.08 i kreditne aranžmane od 6.11.09;
10. 09.09; 05.05.09; 18.01.08.). Postavili smo i više pitanja, od kojih su ključna da li su te transakcije sumnjive i zakonite?

Evo u cijelosti odgovora, koji je Mitrović poslao:
,,Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao finansijsko obavještajna služba, na osnovu zakonskih ovlašćenja, (shodno odredbama člana 33 i 48 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma) prikuplja informacije od zakonskih obveznika o određenim licima (pravnim i fizičkim) odnosno o transakcijama preko kojih su ta lica direktno ili indirektno međusobno povezana. Na osnovu podataka iz redovnog izvještavanja od strane zakonskih obveznika, podataka dobijenih od nadležnih državnih organa i stranih finansijsko obavještajnih službi, došli smo do saznanja o poslovnim aranžmanima koje Vi pominjete. Oni su svakako predmet naše pažnje i analiziraju se u mjeri koju omogućava zakonska regulativa i koja sa našeg, zakonom određenog funkcionalnog stanovišta, iziskuje operativno procesuiranje. U vezi sa Vašim pitanjima, ističemo da je Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma formirala određene stavove i mišljenja na osnovu uočenih činjenica koji se vezuju za određene transakcije, koje Vi ističete u pitanju. Na osnovu tih saznanja i dostupnih informacija, neke od pomenutih poslovnih transakcija su dobile neophodnu pozornost naše službe te su procesno adekvatno tretirane u okviru naših nadležnosti. Što se tiče zakonitosti tih transakcija, utvrđivanje (ne)zakonitosti je u nadležnosti drugih nadležnih organa i institucija. Dakle, neke od pomenutih transakcija imaju status sumnjivih (podvukla MTM) i kao takve su pod pažnjom nadležnih državnih organa, a shodno odredbama člana 80. stav 2 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, u ovoj fazi, informacije o tim transakcijama predstavljaju službenu tajnu.

Milka TADIĆ MIJOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORACI KA NOVOJ VLADI: Ono što je Dritan izdržao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki su pohitali da, s dozom cinizma,  kažu kako će ovo biti vlada kontinuiteta. U zabludi su. Crna Gora,  bez organizovanog kriminala, korupcije i monpola, biće, ako trojka uspije, korjenito  drugačija država od Đukanovićeve

 

Ti, ti bitango. Skupština Crne Gore, novembar 2013.

Može se Milu Đukanoviću, s punim pravom i uz obilje dokaza, zamjeriti  mnogo toga, ali  se ne može reći kako nije imao izuzetno razvijene instinkte da prepozna šansu, ali i dolazeću opasnost. Svjedoči o tome i njegovo tadašnje obraćanje najmlađem poslaniku u crnogorskom parlamentu Dritanu Abazoviću, citirano na početku teksta.

Sedam godina kasnije, zahavaljujući i glasovima koalicije Crno na bijelo koju predvodi građanski pokret URA i njen predsjednik Dritan Abazović, Đukanovićev DPS gubi vlast. Prvi put. A Crna Gora ima priliku da iz predpolitičkog društva zakorači među one koji su sposobni da svoje probleme (a oni nijesu mali) rješavaju na demokratski način. Takođe, prvi put.

Taj korak je težak i, za mnoge, neočekivan. Znani i neznani, prijatelji i neprijatelji, intelektualci, kriminalci, političari, stvarni i lažni analitičari tražili su način da Dritana Abazovića obavijeste da se ne slažu  sa njegovim naumom da razvlasti DPS. „Abazović ulazi u vlast sa neprijateljima Crne Gore“, čitamo u novinama i na portalima pod kontrolom odlazećih vlasti. Za tim i sličnim naslovima slijedili bi citati iz Podgorice, Sarajeva, Beograda, Prištine, Zagreba, Beča… Ovdašnji političari i analitičari bliski režimu, ambasadori (Željko Perović i Ferhat Dinoša), intelektualci iz regiona (Azem Vlasi i Nataša Kandić), građani sa tzv. patriotskih mitinga na Cetinju i u Podgorici.

I svi su imali neku prigodnu priču o njima  „crkveno-četničko-ruskoj formaciji“ koja bi nas „u kapljici vode popila“, njemu (Đukanoviću) koji je „primio preko 100.000 Albanaca 1999, koje su srpske snage proterale iz Peći i okolnih sela“ i nama koji volimo Crnu Goru, pa prepoznajemo kako je „kucnula ura“ da je spašavamo. Spremni da „upamtimo kao izdajnika“ onoga ko bi „Crnu Goru predao četnicima“. Dok masa sluša (50.000 prisutnih – (ne)pristrasno je izbrojala Uprava policije), kliče i reži.

„Da je mene u njegovim godinama snašlo ovo što je snašlo Dritana“, komentariše prijatelj u redakciji Monitora, „ja ne bih samo odustao od formiranja vladajuće koalicije, ja bih pobjegao iz Crne Gore. I sa Balkana“.

U ambijentu sveopšteg pritiska koji je usmjeren prema Dritanu Abazoviću nije lako ostati imun, saosjeća u svojoj kolumni u beogradskom Danasu Fahrudin Kladničanin izvršni direktor Akademske inicijative Forum 10, upozoravajući: ,,U autokratskom režimu i zarobljenoj državi, postoje i oni drugi, nama nevidljivi pritisci, koji su jači i opasniji od otvorenih pisama i izjava, jer ih kreiraju i logistički podržavaju razni podzemni krugovi, zarad opstanka političkog sistema koji im omogućuje sopstveno preživljavanje, na račun urušavanja države i društva“.

Dritan Abazović usprkos svemu nije odustao od onoga što  je javno obećao.  „Ljudi imaju pravo da pričaju šta god žele, ali ako budu tražili nekoga da Đukanoviću da političko vještačko disanje – ja sam pogrešna adresa. Jedino što mogu da dobiju je pravično suđenje za sve one koji su se ogriješili o zakon”, rekao je u intervjuu za BBC. Lider koalicije Crno na bijelo ima još jednu poruku: „Ja ne pravim saradnju sa nacionalnim zajednicama već sa ljudima. Ne borim se za Srbe, Crnogorce, Albance, Bošnjake – borim se za ljude“.

Jučerašnji (srijeda) Sporazum mnogi su doživjeli kao formalnu potvrdu tih stavova i onoga što su Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Abazović dogovorili već prvog dana nakon izbora, kada je postalo jasno da koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo imaju 41 poslanika i mogu formirati novu vladu.

Nova vlada će zadržati međunarodne prioritete, poštovati preuzete obaveze i neće mijenjati državna obilježja, navodi se u Sporazumu. Među prioritetima se našla borba protiv kriminala i korupcije i neophodna depolitizacija „ključnih institucija vlasti“. Izborni pobjednici obećavaju pravo i pravdu, bez revanšizma i političke isključivosti. Među proklamovanim ciljevima našla se i brža integracija Crne Gore u EU, a ponovljen je i poziv manjinskim partijama da nađu svoje mjesto u novoj vlasti „bez obzira da li imaju parlamentarni status ili ne“.

Lijepo zvuči. I obećava. Pod uslovom da ste sljedbenik onoga što prepoznajemo kao crnogorsku građansku opciju. I da želite vladu koja će u nekim postulatima  slijediti proklamovanu politiku odlazećih vlasti. Ali bez korupcije, kriminala, nepotizma, partijskih privilegija, te podsticanja unutrašnjih (nacionalnih, vjerskih, regionalnih, esnafskih) i međunarodnih (Srbija, Rusija) konflikata kao dokaza vlastite neophodnosti.

Neki su pohitali da, s dozom cinizma,  kažu kako će ovo biti vlada kontinuiteta. U zabludi su. Crna Gora, bez organizovanog kriminala, korupcije i monopola, biće, ako trojka uspije, korjenito  drugačija država od one Đukanovićeve.

A onda su stigle i vijesti da su u Demokratskom frontu, lokomotivi koalicije Za  budućnost Crne Gore, za sadržaj Sporazuma i njegovo potpisivanje saznali iz medija. „Meni je sve ovo novo. Saznao sam iz medija“, napisao je Nebojša Medojević na Tviteru, nakon što je Sporazum predstavljen javnosti. „Niko me nije konsultovao niti pitao. Ne znam kako će reagovati birači koji su glasali broj 9“.

Oglasili su se i predsjednik SNP-a Vladimir Joković i portparoli NOVE Andrije Mandića i DNP-a Milana Kneževića. Ni oni, kažu, nijesu znali za Sporazum. I očekuju pojašnjenja i razjašnjenja u narednim danima.

Taktička zamisao ili najava ozbiljnih problema u najjačoj koaliciji?

Otuda je već stigao žal što se ne može dovesti u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u (Mandić i Knežević), odnosno povlačenje priznanja Kosova (Medojević). Predsjednik Pokreta za promjene javno je kritikovao i najavu formiranja ekspertske vlade (on je bolje rješenje od bilo kog eksperta-nepartijca, tvrdi Medojević) ali i pomirljive tonove izbornih pobjednika prema DPS-u i njegovim glasačima.

DF je godinama dio svoje političke prepoznatljivosti gradio na obećanju da će, „kad dođe na vlast“, mijenjati zastavu i himnu, a srpski jezik proglasiti za službeni.  Hoće li sada udariti na potpisnike Sporazuma, ili progutati žabu, još jednom, zarad ljepše budućnosti Crne Gore?

Dok čekamo odgovor, valja znati i sljedeće: buduća vlast u parlamentu nema snagu potrebnu za promjene Ustava ili državnih simbola. I pod nezamislivim uslovom da URA to podrži. Zato taj dio Sporazuma valja čitati kao pokušaj da  se DPS-SD-SDP glasačima stavi do znanja da promjenom vlasti nijesu ugrožene „tekovine nezavisnosti“. Već samo odlazeća  vlast koja ih je zloupotrebljavala pljačkajući i naše i njihove.

Tako, dok nariču zbog mogućeg dolaska četnika na vlast, red bi bio da uznemirene patriote primijete da je  R.R. nedavno optužen za ratne zločine nad civilima u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o osuđivanom kriminalcu i kontroverznom biznismenu koji se, ne jednom, javno pohvalio doprinosom koji je dao obnovi crnogorske nezavisnosti. Znači li to da smo svi mi koji smo 2006. bili na toj strani, ratni zločinci? Ako već nijesmo četnici.

A imamo i model koji predlaže Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje. Jednostavno je: „U novoj vladi ne smiju biti ljudi ratne prošlosti ili oni koji su prepoznati po ratno-huškačkim ili diskriminatornim izjavama, a ne smije se ići ni u puki revanšizam već u pažljivu procjenu rada svih i shodno tome smjenu ili procesuiranje nekih kadrova iz dosadašnje vlasti“. Pa ko se đe prepozna.

Generalizaciju svake vrste treba izbjeći. Toga su, čini se, svjesni i Krivokapić, Bečić i Abazović. Oni najavljuju da će vući najbolje moguće poteze, vodeći računa o realnosti. Tako smo, očito kao znak kompromisa,  u desetak dana prešli  put od ekspertske do vlade spasa.

„Mi ćemo krenuti od toga što bismo voljeli da bude najbolje rješenje, ali ćemo vjerovatno morati da pravimo određene ustupke jer je trenutak takav da mnogi političari koji su kompetentni, žele sebe da vide u tom dijelu podrške“, rekao je  Zdravko Krivokapić u razgovoru za agenciju Beta. Naglašavajući kako „ne treba robovati tome ko je ko i odakle dolazi, već ko je najbolji kadar”. Ovom stavu dodatnu težinu daju i najave da će Krivokapić biti mandatar ispred trojne koalicije.

Mogućnost kompromisa ne isključuje ni Abazović. „Ne treba biti isključiv ali prednost treba dati novim ljudima koji imaju ideju kako se uhvatiti u koštac s nagomilanim ekonomskim i socijalnim problemima. Mnogi su poželjeli da se vrate iz inostranstva. Svježa, nekompromitovana lica bi nam svima dobro došla“, rekao je on NIN-u. Pokušavajući da priču vrati na ono od čega se živi. „Naša zaduženost će vrlo vjerovatno do kraja godine doći do sto odsto BDP-a. Fiskalni monitor MMF-a kaže da na korupciji godišnje gubimo 150-200 miliona eura. Odnekud moramo da počnemo i otpor, tj. borba protiv korupcije je sastavni dio posla“.

A ono što je ovih sedmica Dritan Abazović uspio da podnese i istrpi svima nam daje šansu. On je, u međuvremenu, dobio policijsku pratnju. Makar dok ANB ne izvrši traženu procjenu njegove bezbjednosti.

 

Druga strana tojage

Bilo bi naivno pomisliti kako pritisci na Dritana Abazovića i njegove koalicione partnere dolaze samo sa jedne strane crnogorske političke klisure. Javna je tajna da društvene i političke vrijednosti na kojima insistira lider pokreta URA i neki od njegovih budućih koalicionih partnera doživljavaju kao prst u oko. Uostalom, neko od njih na društvenim mrežama već ističe kako se, lično, ne slaže sa političkim ucjenama koje stižu iz koalicije Crno na bijelo, ali su u ovom trenutku prinuđeni da prihvate te ultimatume.

To nerazumijevanje nije od juče.  

„Mislili smo da će vremenom kod Abazovića proraditi ono građansko, šta god to značilo, ali on iznova pokazuje da na njega, ipak, dominantan uticaj ima drugarstvo sa albanskim teroristom Hašimom Tačijem“. Ovako je, sredinom maja, o opozicionom kolegi u Skupštini Crne Gore govorio poslanik DF-a Jovo Vučurović. „On je (Abazović) pokazatelj kako se mržnja prema SPC-u i DF-u pokušava kamuflirati u građanističko odijelo. Uostalom, u Crnoj Gori je građanističko isto što i antisrpsko“, prenio je Dan djelove Vučurovićeve besjede.

Raspisivanje izbora donijelo je primirje koje još  traje.

 

Nada i strah

„Mislim da se Crna Gora danas potvrdila kao ozbiljna politička zajednica!“, ocijenio je na svom profilu pravnik i politički analitičar Sergej Sekulović sadržaj potpisanog Sporazuma. I dobio za tu ocjenu, što bi mlađi rekli, mnoštvo lajkova.

Na drugoj strani, onima koje je  Sporazum zatekao i razočarao, utjehu je ponudio srpski akademik Kosta Čavoški.

„U ovom trenutku, naročito zbog Dritana Abazovića i njegove stranke, mora se biti veoma obazriv. Najvažnije je da se raščisti sve što je Milova ostavština“, preporučio je akademik na jednoj srpskoj televiziji, a nama prenijela – Pobjeda. „Đukanović je očigledno imao bolesnu želju da napravi naciju od takozvanih novopečenih Crnogoraca… Nadam se da će na sljedećem popisu, koji je 2021. godine, broj Srba u Crnoj Gori da se poveća i da će ljudi biti podstaknuti da se izjašnjavaju kao Srbi“.

Potom Čavoški savjetuje: „Sve treba postupno raditi, i u jednom trenutku kad se sve to raščisti, kada ovi na vlasti shvate da je DPS, ako nije propao, jeste bitno utanjio – da raspišu nove izbore. Na kojima bi ta nova većina, sa ili bez  Abazovića, bila neuporedivo veća i moćnija. Pa će onda i neke druge korake da naprave. Jednu po jednu stvar“.

Ne treba ni ovo uzeti kao praznu priču.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA VEĆINA IZABRALA PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE I PREDLOŽILA MANDATARA: Trenutak koji valja opravdati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Započeo je proces koji treba da potvrdi da je vlast u Crnoj Gori smjenjiva na izborima. To je istorija. Sadašnjost čeka

 

Aleksa Bečić je novi predsjednik Skupštine Crne Gore u njenom 27. sazivu. Zdravko Krivokapić očekuje da mu predsjednik države povjeri mandat za sastav nove vlade, nakon što su svi poslanici koalicija Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo potpisima podržali ono što je dan ranije, u manastiru Ostrog, predložio Dritan Abazović.

Budućeg mandatara podržava 41 poslanik tri liste koje skupa imaju tijesnu većinu u parlamentu. Ali je glasanje za predsjednika parlamenta dalo naslutiti da bi se ta većina (jedan poslanik više od Demokratske partije socijalista i njenih „tradicionalnih saveznika“) mogla uvećati do glasanja o Krivokapićevoj vladi.  Bečićev izbor podržali su i poslanici Bošnjačke stranke i Nik Đeljošaj, nosilac Albanske liste, koja u parlamentu ima jednog poslanika. Protiv je glasao samo Andrija Popović, liberal sa liste DPS-a, dok su ostali poslanici iz opozicionih klupa bili uzdržani.

Bečić je kao strateški cilj parlamenta kojim će predsjedavati naveo „usvajanje prijeko potrebnih reformi u oblasti pravosuđa“ kao osnov borbe protiv kriminala i korupcije. „Tu ćemo svi biti na testu iskrenost“, poručio je predsjednik Skupštine. Uz obećanje: „Hoću da opozicija ima bolji status nego što smo ga mi imali“.

I budući mandatar se potrudio da javnosti pošalje pomirljive poruke. „Nova vlada treba da bude vlada povjerenja i da joj građani vjeruju. Nećemo dijeliti građane ni po naciji, ni po vjeri“, rekao je Krivokapić, „treba graditi Crnu Goru koja će biti svijetli primjer svima u okruženju. Proces nije lak i jednostavan“.

Dan ranije, ništa nije najavljivalo takav rasplet. Čarke i zađevice sa društvenih mreža između nosioca liste Crno na bijelo i čelnika Demokratskog fronta (DF) prerasle su tokom vikenda u ozbiljan spor unutar trojne koalicije.

Nakon što su se kandidovali za noseće funkcije u sektoru bezbjednosti Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević suočili su se sa stavom glavnog odbora URA da u novoj vladi ne mogu biti ljudi koji „svojom pojavom i djelovanjem dijele Crnu Goru i izazivaju negativnu emociju kod izvjesnog broja građana“. I prepoznali se u njemu.

Dok su čelnici DF od Abazovića tražili da im imenuje te ljude i objasni negativnu emociju koju oni izazivaju, do njih je stigla vijest da su Krivokapić i Abazović dogovorili način na koji će se podijeliti „ključni resori u Vladi“ uključujući MUP, Ministarstvo odbrane, Upravu policije, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Vojno obavještajnu agenciju, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo pravde (specifikacija resora preuzeta iz obraćanja Milana Kneževića nakon sastanka u manastiru Ostrog).

Zanimljivo je da među ključnim resorima buduće vlade  izborni pobjednici ne pominju finansije, ekonomiju, turizam ili, u ovom trenutku tako aktuelno, zdravlje. Izuzetak je bio lider Demokrata koje je, izgleda, bio spreman da se prihvati posla potpredsjednika vlade zaduženog za ekonomski sistem. Ali je odustao od tog angažmana zbog mira u kući. Sada nas, izgleda, čeka vlada bez partijskih lidera. Mada ne treba biti iznenađen promjenama tokom pregovaračkog procesa. I mandatar je, uostalom, na pitanje da li će formirati ekspertsku vladu odgovorio konstatacijom kako realnost nalaže da se prave određeni ustupci.

Da posao neće biti lak pokazala su nam dešavanja između dva broja Monitora. Kada su nesuglasice između Krivokapića i Abazovića sa jedne i Mandića i Kneževića sa druge strane dostigle tačku ključanja u priču su se, kao svojevrsni medijatori, uključili nezvanični mentori koalicije Za budućnost Crne Gore, vladika Joanikije Mićović i mitropolit MCP Amfilohije Radović.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA VLAST TRAŽI PERSONALNA RJEŠENJA: I politika je nauka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da zaustavi sunovrat u koji je DPS tjerao cijelu državu. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati

 

Izbori su i zvanično završeni, nakon što je Državna izborna komisija u ponedjeljak proglasila konačne rezultate glasanja. Koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo preuzimanje vlasti počinju naredne nedjelje, konstitutivnom sjednicom parlamenta. Tada će, prema najavama, biti izabrani novi predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici. Istovremeno, počinje teći rok za formiranje nove vlade.

Nakon objave zvaničnih izbornih rezultata oglasili su se i euroatlantski partneri Crne Gore. ,,Američka vlada se raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“, saopštila je ambasadorka SAD-a Rajzing Rajnke uz najavu da će Sjedinjene Države „i dalje biti prijatelj, partner i saveznik građana Crne Gore”. Čestitkama se priključila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. ,,Radujemo se konstituisanju novog parlamenta i nove vlade koji će nastaviti stalan put Crne Gore prema Evropskoj uniji“.

Tako je stavljena tačka na, pokazalo se, neosnovane spekulacije po kojima će zapadni saveznici ignorisati ili čak spoticati nove vlasti zbog prosrpskih i proruskih stavova nekih partija članica buduće vladajuće koalicije. A sve sa navodnim ciljem da se olakša pozicija i ubrza povratak na vlast njihovom tradicionalnom partneru – Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

Pokazalo se da su u Berlinu, Briselu, Londonu i Vašingtonu bili spremni da prihvate promjene i, još važnije, pruže ruku saradnje izbornim pobjednicima. Zapravo ih prigrabe u naručje, na iznenađenje, čuđenje, pa i ljutnju onih koji su očekivali da će nacionalna i vjerska gravitacija uraditi svoje. Tako su na najavu Zdravka Krivokapića, predvodnika koalicije Za budućnost Crne Gore, da bi kao premijer za prvu zvaničnu posjetu izabrao Njemačku primjedbe stigle iz koalicije koju predvodi, ali i od zvaničnog Beograda.

„Ja ću da razgovaram sa Zdravkom Krivokapićem, da ga kao predsjednik najjače opozicione partije pozovem da preispita stav o svojoj prvoj posjeti kao budućeg premijera Crne Gore Njemačkoj“, najavio je predsjednik NOVE Andrija Mandić gostujući na TV Pink. „Neko ko treba da bude predsjednik vlade, posebno imajući u vidu kolike je napore srpski narod uložio da do ove pobjede dođe, prvo treba da posjeti Beograd“. I predsjednik Srbije se, po povratku iz Vašingtona, pozabavio činjenicom da nove vlasti u Crnoj Gori svoj mandat neće početi posjetom Beogradu. „To je njihov izbor. Kada budemo htjeli i jedni i drugi susrešćemo se, vjerujem češće nego ranije. Srbima poručujem da ćemo biti uz njih“, saopštio je Aleksandar Vučić, komnetarišući i prošlonedjeljni Sporazum lidera tri koalicije: „To je njihova stvar i oni vode svoju politiku. Nisam očekivao da povuku priznanje (Kosova-prim. Monitora). Ni da izađu iz NATO-a. Ništa od toga nisam očekivao. Što ih briga, ovako je lakše. Ovako će da ih potapšu u američkoj ambasadi, nemačkoj ambasadi i svakoj ambasadi”.

Nije isključeno kako je predsjednik Srbije, snažno infiltriran u izborna dešavanja u Crnoj Gori, u tom trenutku već znao da se postizborna komunikacija pobjedničke trojke sa zapadnim centrima moći ne završava samo tapšanjem po ramenu. Prvo su mediji bliski DPS-u objavili da Berlin, London i Vašington traže da u novim strukturama vlasti ne bude mjesta za radikalne političare. Pobjeda je, onda, kao takve prepoznala i imenovala Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića, a ne, recimo, Duška Markovića, Predraga Boškovića, Veselina Veljovića ili, glavom i bradom, Milivoja Katnića, glavnog specijalnog tužioca.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo