Centralna banka (CBCG) ,,će pokušati” da u narednom periodu oporavi dvije banke koje su se zbog pogoršanja osnovnih parametara – nivoa solventnosti i likvidnosti – našle ,,pod dnevnim monitoringom”. Informaciju je obznanio guverner Radoje Žugić, posljednjeg dana oktobra, tokom druženja sa bankarima i novinarima, koje je najavljeno kao svečarsko, posvećeno Nedjelji štednje.
I sve bi ostalo na nivou protokola da nije bilo loših vijesti koje je guverner Žugić, svjesno, pokušao da ublaži u najvećoj mogućoj mjeri. Zato je napomenuo da je najvažnije to što u problemima nijesu sistemski najjače banke. I što aktuelni problemi neće uticati na ukupan sistem. Optimizam je jačao i tvrdnjom: ,,Ako dođe do najgoreg scenarija, a nadam se da neće, nema problema da Fond za zaštitu depozita isplati sve garantovane depozite i time sačuvamo visoku štednju i visok nivo povjerenja u bankarski sistem”.
Da li je to dovoljno da održi red i mir na finansijskom tržištu? Javno dostupni podaci o stanju u ovdašnjim bankama idu u prilog guvernerovim tvrdnjama. Ovdje, ipak, mnogi još pamte slom bankarskog sistema iz vremena raspada SFRJ (danas nas na ta dešavanja podsjeća tzv. stara devizna štednja); pljačku građana preko paradržavnih štedionica koja je slijedila koju godinu kasnije (Jezda, Dafina, Inos), sve zaključno sa operacijom spašavanja Prve banke koja je poreske obveznike koštala ozbiljan ali još neutvrđen iznos? Mjeren desetinama miliona. Sjećamo se i da za pomenute lomove nikada i niko nije odgovarao. Ni pred partijom ni na sudu.
Sigurno je da niko ne može biti spokojan kada od zvaničnika monetarnih vlasti u istom iskazu sazna da su neke banke – zvanično i dalje anonimne – nesolventne i nelikvidne, a da će CBCG pokušati da ih oporavi. I da se nada kako to neće destabilizovati kompletan bankarski sektor u Crnoj Gori. Loš izbor riječi ili nešto mnogo ozbiljnije?
U razgovoru za Monitor guverner Žugić insistira da zanemogle banke ,,imaju realne šanse za oporavak”. Nije, međutim, želio da govori ,,o detaljima” kao što su: imena banaka kojima se bavio na Dan štednje; mjerama koje je, eventualno, CBCG preduzela u cilju njihovog spašavanja/oporavka; sredstvima koja su potrebna za njihovu sanaciju, odnosno iznosu depozita koji bi, u slučaju najgoreg scenarija, bio isplaćen iz Fonda za zaštitu depozita. Razgovor na tu temu bio bi u suprotnosti sa Zakonom, tvrdi Žugić. Izričit je, ipak, da je ,,riječ o malim bankama koje ne mogu uticati na zdravlje sistema”. I spreman je da to ponovi koliko god puta bude trebalo. O ostalom – nekom drugom prilikom.
Stvari su, ipak, dovoljno ozbiljne da bi se sva priča završila na ovome. Tim prije što makar jedna od pomenutih banaka ovih dana ima problema sa isplatom depozita koji se veličinom uklapaju u iznose čiju isplatu država garantuje preko FZD (50 hiljada eura). Ili su tek nešto veći. Pa ih banka umjesto za ugovorenih pet, isplaćuje u roku od sedam radnih dana.
,,Ta dva parametra – likvidnost i solventnost – predstavljaju pokazatelje trenutnog potencijala banke da se podmire obaveze, i njene sposobnosti da obaveze ispunjava na dugi rok”, kaže za Monitor Mila Kasalica, finansijska analitičarka i nekadašnja direktorka pozadinske kontrole banaka u Narodnoj banci Srbije (sistem koji je tada težio 15 milijardi eura raspoređenih u 45 banaka). ,,Nelikvidna i nesolventna banka je visoko osjetljivi subjekt bankarskog sektora, koji nema poslovnu budućnost ukoliko se pod hitno ne dokapitalizuje i ublaži visoko stresno stanje”, nastavlja Kasalica uz stav da je, ,,po svim dostupnim podacima”, vjerovatnoća brzog rješenja i/ili oporavka veća od pomenutih ,,banaka u problemima” – neznatna.
Ta se procjena, u velikoj mjeri, razlikuje od onoga što očekuje guverner.
Nije tajna o kojim bankama je riječ, koliko god CBCG pokušavala da to sakrije od javnosti. Dovoljno je, možda, vratiti se tri mjeseca unazad i ponovo pročitati saopštenje monetarnih vlasti nakon sastanka sa Duškom Kneževićem, glavnim akcionarom Atlas banke i Invest banke Montenegro (IBM). Već tada smo obaviješteni kako će ,,CBCG pratiti realizaciju planova Atas banke i IBM i postupaće u okviru svojih nadležnosti, a sve u cilju očuvanja finansijske stabilnosti sistema…”. Iz istog saopštenja saznajemo kako su Knežević i njegovi saradnici informisali guvernera sa poslovanjem i izazovima sa kojima se suočavaju njihove banke ,,usljed okolnosti koje su se u posljednjem periodu desile”.
Da razjasnimo : negdje u vrijeme ovog sastanka arapska kompanija Kaspia Property Holdings iz Dubaia naplatila je (prinudno) od Atlas banke 12,5 miliona eura po osnovu bezuslovne bankarske garancije koju je banka izdala 20. maja 2015. u korist svog većinskog vlasnika Duška Kneževića. Šta je on uradio sa tim novcem – ne zna se.
Kao što se do danas ne zna čije su bile 100 hiljada dolara, u kešu, koje su u Atlas banci zamijenjene za eure nekoliko dana prije izbora održanih 16. oktobra 2016. Uhapšeni radnici Atlas banke, predvođeni šefom kurirske službe izjavili su na saslušanju da su novac preuzeli od tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića. Misleći da je njegov . Onda se javio Knežević tvrdnjom da je on vlasnik novca. Koji je ,,sasvim legalan”. Čini se da ova istraga još traje. Iako se o njoj više ne govori.
Zato je jasno da su Atlas banka i njena mlađa sestra IBM u ozbiljnim problemima. Analitičari kažu da o tome svjedoči i prošlogodišnji izvještaj MMF Misije za Crnu Goru. A tamo piše: ,,Tri banke sa kvalifikovanim (negativnim – prim. autora) revizijama podliježu strogim nadzornim akcionim planovima, sa jednom bankom koja se nadgleda dnevno. Ove banke nijesu sistemski važne… Ako akcioni planovi ne daju rezultate, ove banke bi propale u roku od godinu… Misija je takođe upozorila da fiskalno prilagođavanje može potkopati izglede banaka ako ekonomija usporava”.
Na drugoj strani Duško Knežević uporno ubjeđuje da kriza ne postoji. Poslednji put je to uradio prije petnaestak dana, kada je preko Pobjede poručio kako ,,klijenti (Atlas) banke nemaju razloga da strahuju. Jedino stečenu aktivu treba da rasporedimo, jer nam je Centralna banka dala rok”.
Kasalica drži da su rokovi – prošli. Baš kao što nema razumijevanja ni za ćutanje CBCG. ,,Centralna banka se uvukla u činovničko tumačenje normi. To je najoptimalniji prostor da se ne prihvati odgovornost za teške odluke, izazvane dugogodišnjim odsustvom proaktivnog pristupa prema Atlas banci”, kaže Kasalica objašnjavajući kako je ,,CB CG proaktivnim mjerama mogla početi još od 2011-e. Svaka zvanična eksterna revizija je od tada bila sa kvalifikovanim mišljenjem, što je trebao biti dodatni signal supervizoru u određivanju mjera zaštite deponenata i stabilnosti tržišta”.
Sagovornica Monitora ukazuje na još jedan, kaže veći, problem. ,,Neznavnično je na tržištu poznato da revizija 2017-e nije urađena, odnosno da revizori nisu željeli da izdaju mišljenje, što je veći problem od kvalifikovanog mišljenja. Posredno, ovo dokazuje i to što ove godine nije nastavljena praksa da se na sajtu CBCG objavljuju revizorski izvještaji svih banaka – do jula za prethodnu godinu. Ove godine to nije odrađeno ni za jednu banku u sistemu, zbog ovih banaka, što takođe potvrđuju podaci o neraspoređenoj dobiti koja se značajno pogoršala”. Zaključuje: ,,Ako je tako, zar nije odavno već bilo vrijeme da se javnost Crne Gore, odnosno deponenti predmetnih banaka, upoznaju sa ovim faktom!?”
Radoje Žugić u razgovoru za Monitor insistira kako je Centralna banka blagovremeno preduzela adekvatne mjere prema bankama koje imaju problema sa radom. Samo što ne želi da otkriva koje su to mjere. I koje banke. Umjesto toga ponavlja kako one ,,imaju realne šanse za oporavak”. I kako ,,ne mogu ugroziti sistem”.
Bilo bi jako dobro da je guverner u pravu.
FZD – poslednja linija odbrane sistema
MONITOR: Treba li da nas hrabri ili plaši to što guverner, kao moguće rješenje za problem Atlas i IBM banke, pominje korišćenje novca iz Fonda za zaštitu depozita (FZD)?
KASALICA: To nas značajno upućuje na podatak da nešto u sistemu nije stabilno. Guverner najavljuje da bi korišćenjem sredstava Fonda mogli sačuvati “visok nivo povjerenja u banakarski sistem”. Tim riječima bi se moglo vjerovati da je guverner ovom stavu pridružio imena banaka zbog kojih je Savjet za finansijsku stabilnost nedavno saopštio da je ,,sistem relativno stabilan”. To je je već bio konkretan pokazatelj značajnog pogoršanja odgovornosti prema javnosti, a posebno prema malim deponentima predmetnih banaka. Takva ciljana netransparentnost i selektivnost, teorijski, sistem čine podložnim urušavanju povjerenja.
MONITOR: Šta je sa Fondom?
KASALICA: Fond za zaštitu depozita koristi se kada nema spasa za banku, i kada je država, odnosno njene institucije, saglasno zakonskim noramama obavezna da isplati male deponente, odnosno sve depozite do 50 hiljada eura.
Nisu poznati zvanični podaci o tome koliko bi sredstava moglo biti potrebno za male deponente predmetnih banaka (Atlas banka i IBM). Obje banke imaju ukupne depozite u vrijednosti od 256 miliona, prema podacima CBCG – bilans stanja na dan 30. septembar. Konzervativnom procjenom, ako pretpostavimo da depoziti do 50 hiljada čine do polovine ukupnih depozita, to je već visoko zabrinjavajući iznos.
Godišnji izvještaj o poslovanju FZD za 2017-u pokazuje da Fond ima aktivu do 95 miliona, sa gotovinom od 77 miliona. Oko 50 miliona tog novca je plasirano na ino-tržišta uz odgovornost CBCG, kao aset menadžera (menadžer sredstava, menadžer za upravljanje sredstvima). Sigurno se još bar desetak miliona sakupilo od premije banaka tokom ove godine. Dodatno, FZD ima mogućnost povlačenja hitne stand-by linije od EBRD-a u vrijednosti do 30 miliona.
Upoređivanje pokazuje da su nominalno sredstva nedovoljna za isplatu malih deponenata, uz preduslov da su sve pripremne radnje odrađene i da je sve prikupljeno na vrijeme da se u roku od 20 radnih dana (zakonski rok), može izaći u susret nalozima malih deponenata. Da je u pitanju i manja agregatna isplata, neka svako za sebe zaključi da li su ovi podaci, izračunati konzervativnom procjenom koja je dodatno maksimalno potcijenjena, za ohrabrenje ili duboku profesionalnu i sistemsku bojazan, uzimajući u obzir da na kraju ovog procesa FZD ostaje skoro prazan. A to je posljednja linija odbrane stabilnosti finansijskog sistema.
Zoran RADULOVIĆ
INTERVJU6 dana
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice