Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 1002-03

Objavljeno prije

na

PLUS

CETINJSKI GIMNAZIJALCI pokazali su kako se i u Crnoj Gori može razviti iskra pobune, kako možda još ima nade. Na početku školske godine odbili su da idu na nastavu jer su uvidjeli da su vlasti namjerile da direktora Gimnazije Đurišića ne izaberu ponovo na tu funkciju. Đaci su smatrali da to nije pravedno, da je Đurišić dobar direktor i da na tom mjestu treba da ostane. Podržali su ih njihovi roditelji i nastavnici, većina Cetinjana, kasnije i dio crnogorske javnosti. Tokom protesta koji su trajali 42 dana nadležni su se služili svim i svačim u pokušaju da unište otpor na Cetinju. Prijetili su izbacivanjem iz škole zbog neopravdanih časova, izmišljali da ima đaka koji bi da idu u školu, ali im oni koji se bune ne daju, nudili školovanje u nekoj od srednjih škola koje su u blizini prijestonice. Pokušavali su sa raznim proceduralnim prevarama, na kraju su govorili čak i o zatvaranju gimnazije. Gimnazijalci su organizovali javne proteste sa raznim temama. Jedna je bila: Kako postati član Školskog odbora. ,,Prije svega, napravite finu podlogu na koju nanosite par kilograma interesa. Izmjeriti od oka. U smjesu dodate tri kafene kašičice iskustva u beskičmenjaštvu, kako bi sve bolje izgledalo onome za koga spremate. Zatim dodati dva litra poslušnosti, te dva kilograma pretvaranja ili još bolje kilogram glume. Preporučujem tip 500. Kada sve dobro izmiješate, stavite da se peče na što jačoj vatri. Pod uticajem pare, može doći do opekotina u predjelu obraza, što može izazvati tamniju boju vaših obraza. Ali, ne brinite, sve će to neko namiriti. Služi se u sličnom okruženju. Ko želi može da proba, ako ne uspije, ja ne odgovaram. Sve zavisi od materijala”, glasio je recept cetinjskih gimnazijalaca. Za vrijeme đačkih protesta isplivale su razne stvari. Najprije se saznalo da Đurišiću, prema svjedočenjima mnogih, vlasti zamjeraju to što se nacionalno izjašnjava kao Srbin. Kasnije se pokazalo da postoji službena naredba Ministarstva prosvjete kojom se precizira da članovi školskih odbora za mišljenje o kandidatu moraju pitati ministarstvo. Nepodobni nemaju šanse. Premijer Milo Đukanović neko se vrijeme na proteste nije osvrtao, potom je ocijenio da, pošto je država ta koja obezbjeđuje kompletan fond sredstava za finansiranje obrazovanje, ,,ministar prosvjete i nauke, ima posljednju riječ oko izbora kandidata koji su zaduženi za realizaciju politike koju osmišljava Vlada i koju realizuje preko resornog ministarstva”. Poslije se vidjelo da su gimnazijalci istrajni i da od ministra prosvjete Sretena Škuletića nema posla. Đukanović se predomislio, pozvao đake na razgovor i obećao im da će Đurišić biti izabran za direktora. Gimnazijalci su krenuli u školu, Đurišić je zaista izabran. Odgovornost odgovornih najavljivana je na sve strane, na kraju je dvoje činovnika ministarstva podnijelo ostavke, ne i ministar. Protiv toga nema ko da se buni.

 

MINUS


mugiMIOMIR MUGOŠA, gradonačelnik Podgorice vodio je ove godine dvije značajne bitke: jednu protiv slijepe službenice Marijane Mugoše, drugu protiv fotoreportera Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, urednika u novini Vijesti. Provokacije su bile ozbiljne – Marijana Mugoša je pokušavala da na posao dolazi uz pomoć psa vodiča, ekipa Vijesti imala je zadatak da uslika gradonačelnikov nepropisno parkirani službeni automobil. Uzvratio je svim raspoloživim sredstvima. Pas Ksena, specijalno obučen da pomaže slijepim osobama, ne može boraviti u prostorijama Glavnog grada, presudio je Mugoša nakon što je jednom, u prolazu vidio Marijanu kako sa psom izlazi na pauzu. Portirima je izdavao naredbe da Marijanu ne puste u zgradu opštine, pokušavao da joj preseli radno mjesto, tumačio zareze u zakonima kako bi opravdao svoj ćef. Kad je u Skupštini donošen novi zakon kojim je razjašnjeno da pas koji pomaže osobama sa hendikepom može boraviti u službenim prostorijama, Mugoša je davao sve od sebe da donošenje zakona spriječi. Izgubio je. Druga bitka lagano prerasta u rat. Nakon što se Mugoša sa sinom Miljanom i vozačem Draganom Radonjićem obračunao sa ekipom Vijesti, Mihailo Jovović je završio u bolnici sa probijenom bubnom opnom. Magijom združenih policijskih, ljekarskih i tužilačkih snaga, međutim, Jovović se od žrtve pretvorio u nasilnika. Ekspertiza dr Dragane Čukić preokrenula je slučaj, pokazalo se da Jovović nije kriv. Tu je gradonačelnik stvarno postao nervozan. Nazvao je vlasnike i osnivače Monitora i Vijesti ,,medijskom mafijom” i optužio ih za razne nezakonite radnje. ,,Za sve optužbe posjedujem papire i spreman sam da idem na sud”, rekao je Mugoša. Miodrag Perović, jedan od osnivača i vlasnika Vijesti i Monitora, demantovao je optužbe i najavio da će Mugošu tužiti za klevetu. Odgovarajući na Mugošinu primjedbu da su ,,neki”, sa zavežljajem došli iz Morače, profesor Perović je objasnio kako su njegovi preci vučedolski junaci, nosioci slavnih medalja. Nije morao. Prosto – Da li bi Miomir Mugoša bio manji nasilnik u slučaju da su Perovići iz Morače zaista došli sa zavežljajem i bi li mu išta pomoglo sve i da je on sam, Miomir Mugoša, u direktnoj liniji, potomak Marka Miljanova. Ne.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo