Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 1004

Objavljeno prije

na

PLUS


FRANCUSKA će iz svog državnog arhiva predati Crnoj Gori arhivsku građu crnogorske kraljevske Vlade u egzilu, koja obuhvata period od 1916. do 1922. godine, najavio je ambasador Francuske u Crnoj Gori Bernard Garanše. On se u Podgorici susreo sa ministrom kulture, sporta i medija Branislavom Mićunovićem, koji se zahvalio na prijateljskom gestu Francuske. Mićunović se nada da će i druge države slijediti primjer Francuske. “Nakon što arhivska građa stigne u Državni arhiv Crne Gore biće organizovana izložba na kojoj će dio materijala biti predstavljen javnosti”, saopštila je služba za odnose s javnošću ministarstva. Garanše je Mićunoviću predao i libreto za operu Crnogorci, za koju je tekst pisao poznati francuski pisac Žerar de Nerval, a muziku komponovao Armand Mari Limnander. Opera je napisana 1849. godine, a prvi put je izvedena u Parizu, na sceni nacionalnog teatra Opera-Komik 31. marta iste godine. Radnja opere odvija se u Crnoj Gori 1807. godine. Mićunović i Garanše su razgovarali o mogućnostima da opera bude izvedena i u Crnoj Gori.

cizmeRAMIZ UJKA I ARBEN MUSTALI, prodavci na pijaci u Tuzima, uprkos poplavama i zakonima tržišta, zbog povećane tražnje nijesu podigli cijene gumenim čizmama. Ramiz Ujka, pišu Vijesti, 15 godina prodaje gumene čizme, kabanice i ribarske čizme na pijaci u Tuzima, a velika potražnja za njegovim artiklima zbog poplava u Zeti i primorju i nesreća koje su zadesile stanovništvo, prema njegovoj poslovnoj etici, ne mogu biti razlog za povećanje cijena. “Fabrika u Albaniji, gdje kupujem robu, nije promijenila cijene tako da nema razloga za promjenom cjenovnika. Smatram da to nije dobro za mene da zarađujem na takav način”, rekao je Ujka. Postavljene gumene čizme za odrasle koštaju deset eura, obične šest, a ribarske, koje su zbog visokog vodostaja najtraženije, 20 eura. Ramiz Ujka živi 15 kilometara od Skadra u mjestu Koplik i tvrdi da je potražnja za gumenim čizmama i kabanicama veća u Albaniji nego u Crnoj Gori. Njegov kolega i komšija iz Koplika, Arben Mustali, dijeli njegovo mišljenje, pa su i cijene na njegovoj tezgi ostale nepromijenjene. Ne zna se šta o ovom fenomenu misli profesor Veselin Vukotić.

MINUS


vilacaneMINISTARSTVO FINANSIJA saopštilo je podgoričkom Danu da srpski biznismen Stanko Cane Subotić može slobodno da raspolaže svojom imovinom na Svetom Stefanu.  Ministarstvo je nedavno poništilo odluku Višeg suda u Podgorici koji je na zahtjev Okružnog suda u Beogradu naložio crnogorskoj Upravi za nekretnine da privremeno zapečati Subotićevu imovinu. Subotića u Srbiji sumnjiče za utaju šverca i poreza, te da je tako tu državu oštetio za 33 miliona eura. Opozicioni lideri nazvali su odluku Ministarstva finansija skandalom, te upozorili da ministarstva ne mogu ukidati sudske odluke. Takođe ukazali su da Crna Gora tako krši sporazum sa Srbijom o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.

divljikoniDIVLJI KONJI koje žive na obalama Skadarskog jezera umalo su ostavljeni da se, u vodi nadošloj zbog poplava, svi podave. Pomoć im je stigla tek nakon što su pet dana bili u vodi. Ne zna se koliko je ovih životinja uginulo prije nego su počele akcije spašavanja. Prema posljednjim vijestima, pripadnici Vojske Crne Gore i rendžeri Nacionalnog parka Skadarsko jezero spasili su oko šezdeset konja. “Nažalost, očigledno niko ne posjeduje informaciju o tačnom broju konja koji žive u tom području, niti je broj konja koji su zarobljeni u vodama u posljednjih pet dana poznat, stoga ne možemo da procijenimo koliko ih je uginulo”, kazala je Svetlana Manojlović, predsjednica podgoričkog Društva za zaštitu životinja. Svetlana Manojlović je svjedočila i o odnosu mještana prema životinjama: ,,Držali su ruke u džepovima i stajali na obali pored svojih čunova. Ne pada im napamet da se pokrenu, jer smatraju da je sve to glupo i hir moj i Društva za zaštitu životinja. O uvredama koje su mi poneki uputili da ne govorim”.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo