Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 1017

Objavljeno prije

na

sajt

PLUS

 

ZAŠTITA MORAČE je tema koja ne zaokuplja pažnju samo crnogorske javnosti. Opširan tekst o peticiji protiv gradnje hidroelektrana na Morači izašao je i na udarnoj strani veb sajta: www.panda. Ovaj sajt je jedan od najpopularnijih na svijetu među internet stranicama koje se bave zaštitom životne sredine. Inače je peticiju protiv plana crnogorske Vlade o hidroelektranama na Morači potpisalo i mnoštvo ekoloških aktivista iz 110 zemalja svijeta. Crnogorska vlast zasad se ne obazire na poruke javnosti. Od svih argumenata vlast za potapanje Morače ima jedan – silu.
DEKLARACIJU o saradnji na zajedničkom apliciranju za 19. Mediteranske igre 2021. godine potpisali su gradonačelnica Kotora Marija Ćatović i gradonačelnici Dubrovnika i Mostara, Andro Vlahušić i Ljubo Bešlić.„Željni i svjesni mogućnosti doprinosa miru i blagostanju u cijelom svijetu, Mostar, Dubrovnik i Kotor odlučuju sklopiti Deklaraciju o saradnji na zajedničkom apliciranju za 19. Mediteranske igre 2021. godine, a u cilju jačanja odnosa između svojih građana, produbljivanja međusobnog poznavanja svojih istorija i kultura, i stvaranja osjećaja živog prijateljstva između naroda”, piše u Deklaraciji. Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, naglasio je važnost regionalne saradnje, ističući da je ideja Mediterana paralelna s idejom Evropske unije, i da se na Mediteranu susreću različite kulture, vjere i narodi, dok je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić zahvalio gradonačelnicima Kotora i Dubrovnika, što su podržali njegovu ideju da prvi put tri grada iz tri susjedne zemlje zajednički organizuju Mediteranske igre.

 

MINUS

 

SUDIJA Višeg suda u Podgorici Čedomir Janjević dopustio je da zastari presuda prema kojoj je vlasnik Vektre Dragan Brković bio dužan da zato što je uvrijedio lidera PZP-a Nebojšu Medojevića plati pet hiljada eura. Prema pisanju novine Dan predmet je u fioci sudije Janjevića stajao skoro godinu, sve do 1. aprila ove godine kada je nastupila zastara. ,,Da nije tragično, bilo bi smiješno što je ova sramna presuda Višeg suda donesena upravo 1. aprila, koji se širom planete slavi kao dan kada je dopušteno i dozvoljeno da se ne govori istina, spremaju sitne podvale, prevare i smicalice na koje se niko ne ljuti. Da je stanje u crnogorskom pravosuđu katastrofalno, uvjerili smo se mnogo puta u periodu vladavine DPS-a”, prokomentarisao je Medojević. Prema njegovim tvrdnjama, ,,zakoni ove države ne važe za prijatelje, poslovne partnere i članove kriminalne korporacije u šta smo se uvjerili na bezbroj primjera”. A i velike su pare u pitanju.

 

BUDVA je odlučila da gradsku biblioteku, zbog nedostatka prostora, preseli na novu lokaciju. Lokacija još nije poznata. Mnogi tvrde kako je moguće da biblioteka bude zatvorena i godinama, a ne mjesecima kako je najavljeno. Knjige su spakovane u kutije i biće odložene u podrume.

Budvanska biblioteka je jedna od najboljih gradskih biblioteka u Crnoj Gori, nastala još u 19 vijeku.

Iz kluba čitalaca budvanske biblioteke primijetili su da je Budva grad teatar koji nema ni bioskop, ni pozorište, a od sada ni biblioteku. Književnik Dragan Radulović, profesorica Božena Jelušić i mnogi drugi kulturni radnici Budve, iskazali su zabrinutost zbog orijentacije grada ka kiču, šundu, a istovremenom poniranju culture.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo