Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANE I MEĐUGRADSKI SAOBRAĆAJ: Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Autobuska stanica u Beranama, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije

 

Mrak na autobuskoj stanici u Beranama prikriva lice mlade djevojke koja sa strane čeka kada će naići autobus. Sklonjena je malo dalje od ulaznih vrata, a unutra, kaže, ne smije ući, mada je sve otvoreno. Ne skriva da je malo uplašena.

„Ne smijem da prođem kroz zgradu. Strah me je da dođem do perona. Pitanje je i da li će autobus ući u autobusku stanicu, ili će ostaviti putnike na kapiji” – kaže ona.

Autobuska stanica u ovom gradu, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti još nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije.

Zbog toga su radnici beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž zatražili od nadležnih državnih institucija da hitno reaguju kako bi se prekinula agonija u kojoj se nalazi ne samo njihovo preduzeće, već, kako kažu, čitav grad zbog nefunkcionisanja najfrekventnije autobuske stanice na sjeveru države.

Oni u javnom obraćanju podsjećaju da se nalaze u štrajku od maja prošle godine, ali da je kriza u njihovoj kompaniji počela mnogo ranije, odnosno da su posljednju platu primili u junu 2018. godine.

„Nama nije drago što se situacija ovako iskomplikovala, ali tako je moralo biti. Mnogo se problema nakupilo i kulminiralo je onog trenutka kada smo mi odbili da radimo besplatno” – kaže predstavnik radnika Nenad Radičević.

On ističe da se situacija dodatno iskomplikovala kada je autobuskoj stanici, koja je u vlasništvu Simon vojaža, isključena struja.

„Treba da vidite naveče, kada je velika frekvencija autobusa drugih prevoznika, kako se prave gužve na ulici. Autobusi nemaju gdje da stanu, ako kapiju neko ne otvori. S jedne strane zatvorena i bez struje autobuska stanica, a s druge strane ulice izvode se građevinski radovi na benzinskoj pumpi” – kaže Radičević.

Radnici očekuju da u međuvremenu, dok Specijalno državno tužilaštvo ne sprovede istragu protiv jednog od suvlasnika, Mehmeda Adrovića, druge institucije, resorno ministarstvo i saobraćajna inspekcija, uvedu elementarni red na ovom autobuskom čvorištu u Beranama.

Dok radnici već deseti mjesec štrajukuju, u njihovoj firmi Simon vojaž i dalje vlada poptuno rasulo.

Kompaniju su zbog neizdržive situacije napustili najbolji vozači, automehaničari i drugi radnici, koji su trbuhom za kruhom pošli na razne strane.

„Mi nemamo informaciju šta se trenutno dešava, ali strahujemo da drugi prevoznici kojima se po osnovu prodatih karata duguju ogromna sredstva, kao i drugi povjerioci, krčme i djelove autobuske stanice i pokretne i nepokretne imovine drugih radnih jedinica Simon vojaža. Ovo mora nekako hitno da se zaustavi” – apeluje Radičević.

Prestanak rada najvećeg autoprevoznog preduzeća na sjeveru države napravilo je haos u lokalnom saobraćaju u ovom dijelu države, na koji je do tada Simon vojaž imao monopol.

Na autobuskoj stanici u Beranama, niti bilo gdje drugo, nije moguće dobiti elementarnu informaciju o voznom redu i polascima autobusa drugih prevoznika, pa prevoznici informacije o polascima oglašavaju kroz lokalne medije.

Zbog prekida lokalnog saobraćaja, iz Berana se teže prebaciti do susjednih gradova – Bijelog Polja, Andrijevice, Plava, Rožaja, Gusinja i Petnjice, nego do Podgorice ili Beograda.

Na ovu neodrživu situaciju neposredno pred novogodišnje praznike ukazao je i predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić, koji je primio nezadovoljne radnike Simon vojaža i dodijelio im novčanu pomoć.

Gradonačelnik Berana je tada insistirao da državni organi, a prije svega tužilaštvo, ubrzaju rad i pokažu efikasnost zbog radnika koji su dovedeni na prosjački štap.

Mehmed Adrović je predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednik lokalnog parlamenta u toj varoši. Pod lupom medija i ranije se nalazio zbog kontroverznih poslova. On je ranije Monitoru rekao da krivična prijava nema smisla.

Ipak, krivičnu prijavu koju je protiv njega podnio suvlasnik iz Luksemburga Simon Bernard, nakon početnih izviđajnih radnji, preuzelo je Specijalno državno tužilaštvo.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića podnio početkom novembra prošle godine tereteći ga za navodne zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom tereti se i Mehmedova supruga Dalisa za koju se tvrdi da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

U krivičnoj prijavi piše da su se u radnjama Mehmeda Adrovića stekla sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno sa Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

Navodi se, međutim, da je zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja partnera iz Luksemburga, Adrović donosio odluke i potpisivao ih u ime Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis i mimo njegovog znanja i volje je 2006. godine donio odluku kojom je sebe imenovao za direktora privrednog društva.

Bernard sada tvrdi da za sve to vrijeme nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju, a da je firma u rasulu, saznao je iz medija.

Monitoru je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama naprije potvrđeno da su primili krivičnu prijavu i pokrenuli izviđaj, odnosno da rade na provjeravanju navoda iz prijave.

Nedavno je, međutim, saopšteno da je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Iz tog tužilaštva još nema nikavih informacija da li je i šta pokrenuto u ovom slučaju.

Šta god da uradi Specijalni državni tužilac, državni organi i stare i nove vlasti trebalo je odavno da preduzmu mjere da se zaustavi agonija Simon vojaža i najveće i najprometnije autobuske stanice u ovom dijelu države.

Kroz Berane, u svakoj varijanti, moraju proći autobusi iz Gusinja, Plava, Andrijevice, Petnjice ili Rožaja. Takođe, i oni u prolazu iz Srbije, koji dolaze preko prelaza Dračenovac kod Rožaja, kao i sa Kosova i Makedonije, preko graničnog prelaza Kula.

Koliko je to autobusa dnevno, odnosno kolika je frekvencija, to niko ne zna. Vjerovatno trenutno nešto manja zbog pandemije, ali i dalje velika. Teka kada se situacija koliko toliko normalizuje do početka turističke sezone, ako agonija radnika Simon vojaža bude još trajala i ako status autobuske stanice ne bude riješen, biće to veliki poraz novih vlasti.

                                                                                                             Tufik Softić

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo