Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANE I MEĐUGRADSKI SAOBRAĆAJ: Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Autobuska stanica u Beranama, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije

 

Mrak na autobuskoj stanici u Beranama prikriva lice mlade djevojke koja sa strane čeka kada će naići autobus. Sklonjena je malo dalje od ulaznih vrata, a unutra, kaže, ne smije ući, mada je sve otvoreno. Ne skriva da je malo uplašena.

„Ne smijem da prođem kroz zgradu. Strah me je da dođem do perona. Pitanje je i da li će autobus ući u autobusku stanicu, ili će ostaviti putnike na kapiji” – kaže ona.

Autobuska stanica u ovom gradu, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti još nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije.

Zbog toga su radnici beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž zatražili od nadležnih državnih institucija da hitno reaguju kako bi se prekinula agonija u kojoj se nalazi ne samo njihovo preduzeće, već, kako kažu, čitav grad zbog nefunkcionisanja najfrekventnije autobuske stanice na sjeveru države.

Oni u javnom obraćanju podsjećaju da se nalaze u štrajku od maja prošle godine, ali da je kriza u njihovoj kompaniji počela mnogo ranije, odnosno da su posljednju platu primili u junu 2018. godine.

„Nama nije drago što se situacija ovako iskomplikovala, ali tako je moralo biti. Mnogo se problema nakupilo i kulminiralo je onog trenutka kada smo mi odbili da radimo besplatno” – kaže predstavnik radnika Nenad Radičević.

On ističe da se situacija dodatno iskomplikovala kada je autobuskoj stanici, koja je u vlasništvu Simon vojaža, isključena struja.

„Treba da vidite naveče, kada je velika frekvencija autobusa drugih prevoznika, kako se prave gužve na ulici. Autobusi nemaju gdje da stanu, ako kapiju neko ne otvori. S jedne strane zatvorena i bez struje autobuska stanica, a s druge strane ulice izvode se građevinski radovi na benzinskoj pumpi” – kaže Radičević.

Radnici očekuju da u međuvremenu, dok Specijalno državno tužilaštvo ne sprovede istragu protiv jednog od suvlasnika, Mehmeda Adrovića, druge institucije, resorno ministarstvo i saobraćajna inspekcija, uvedu elementarni red na ovom autobuskom čvorištu u Beranama.

Dok radnici već deseti mjesec štrajukuju, u njihovoj firmi Simon vojaž i dalje vlada poptuno rasulo.

Kompaniju su zbog neizdržive situacije napustili najbolji vozači, automehaničari i drugi radnici, koji su trbuhom za kruhom pošli na razne strane.

„Mi nemamo informaciju šta se trenutno dešava, ali strahujemo da drugi prevoznici kojima se po osnovu prodatih karata duguju ogromna sredstva, kao i drugi povjerioci, krčme i djelove autobuske stanice i pokretne i nepokretne imovine drugih radnih jedinica Simon vojaža. Ovo mora nekako hitno da se zaustavi” – apeluje Radičević.

Prestanak rada najvećeg autoprevoznog preduzeća na sjeveru države napravilo je haos u lokalnom saobraćaju u ovom dijelu države, na koji je do tada Simon vojaž imao monopol.

Na autobuskoj stanici u Beranama, niti bilo gdje drugo, nije moguće dobiti elementarnu informaciju o voznom redu i polascima autobusa drugih prevoznika, pa prevoznici informacije o polascima oglašavaju kroz lokalne medije.

Zbog prekida lokalnog saobraćaja, iz Berana se teže prebaciti do susjednih gradova – Bijelog Polja, Andrijevice, Plava, Rožaja, Gusinja i Petnjice, nego do Podgorice ili Beograda.

Na ovu neodrživu situaciju neposredno pred novogodišnje praznike ukazao je i predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić, koji je primio nezadovoljne radnike Simon vojaža i dodijelio im novčanu pomoć.

Gradonačelnik Berana je tada insistirao da državni organi, a prije svega tužilaštvo, ubrzaju rad i pokažu efikasnost zbog radnika koji su dovedeni na prosjački štap.

Mehmed Adrović je predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednik lokalnog parlamenta u toj varoši. Pod lupom medija i ranije se nalazio zbog kontroverznih poslova. On je ranije Monitoru rekao da krivična prijava nema smisla.

Ipak, krivičnu prijavu koju je protiv njega podnio suvlasnik iz Luksemburga Simon Bernard, nakon početnih izviđajnih radnji, preuzelo je Specijalno državno tužilaštvo.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića podnio početkom novembra prošle godine tereteći ga za navodne zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom tereti se i Mehmedova supruga Dalisa za koju se tvrdi da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

U krivičnoj prijavi piše da su se u radnjama Mehmeda Adrovića stekla sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno sa Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

Navodi se, međutim, da je zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja partnera iz Luksemburga, Adrović donosio odluke i potpisivao ih u ime Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis i mimo njegovog znanja i volje je 2006. godine donio odluku kojom je sebe imenovao za direktora privrednog društva.

Bernard sada tvrdi da za sve to vrijeme nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju, a da je firma u rasulu, saznao je iz medija.

Monitoru je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama naprije potvrđeno da su primili krivičnu prijavu i pokrenuli izviđaj, odnosno da rade na provjeravanju navoda iz prijave.

Nedavno je, međutim, saopšteno da je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Iz tog tužilaštva još nema nikavih informacija da li je i šta pokrenuto u ovom slučaju.

Šta god da uradi Specijalni državni tužilac, državni organi i stare i nove vlasti trebalo je odavno da preduzmu mjere da se zaustavi agonija Simon vojaža i najveće i najprometnije autobuske stanice u ovom dijelu države.

Kroz Berane, u svakoj varijanti, moraju proći autobusi iz Gusinja, Plava, Andrijevice, Petnjice ili Rožaja. Takođe, i oni u prolazu iz Srbije, koji dolaze preko prelaza Dračenovac kod Rožaja, kao i sa Kosova i Makedonije, preko graničnog prelaza Kula.

Koliko je to autobusa dnevno, odnosno kolika je frekvencija, to niko ne zna. Vjerovatno trenutno nešto manja zbog pandemije, ali i dalje velika. Teka kada se situacija koliko toliko normalizuje do početka turističke sezone, ako agonija radnika Simon vojaža bude još trajala i ako status autobuske stanice ne bude riješen, biće to veliki poraz novih vlasti.

                                                                                                             Tufik Softić

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo