Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE ĆUMURANE: Perspektivna djelatnost ili ekološki problem

Objavljeno prije

na

Gotovo sve ćumurane u kolašinskoj opštini izgrađene su bez građevinskih dozvola, na nasumično izabranim lokacijama i bez potrebnih analiza na koji način utiču na životnu sredinu.  To, najavljuju iz lokalne uprave, uskoro treba da bude promijenjeno

 

Broj ćumurana na teritoriji kolašinske opštine još niko nije precizno utvrdio. Svi ti objekti se prave bez građevinskih dozvola, neuklopljeni u urbanističke planove i bez elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. No, izvjesno je da značajan broj Kolašinaca živi od  proizvodnje ćumura (drvenog uglja) ili im ta djelatnost koristi da dopune kućni budžet. Najbrojnije  su ćumurane uz magistralni put Kolašin – Podgorica, ka Crkvinama, ali i na obali Tare ka Mateševu.

Oni koji trpe ćumurane u blizini svojih kuća ili turističko–ugostiteljskih objekata kažu da im je život nepodnošljiv zbog gustog dima i neprijatnog mirisa tokom cijelog dana. I vozači na magistrali više puta su upućivali pritužbe da dimne zavjese, naročito predveče, ozbiljno ugrožavaju saobraćaj. S druge strane, proizvođači ćumura kažu da su oni diskriminisani, da nemaju nikavu podršku i pomoć institucija. Zbog svega toga nakon nekoliko godina, odustaju od proizvodnje uglja.

Od te djelatnosti žive, uglavnom, Kolašinci sa dugim stažom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Nerijetko, pripadaju i teže zapošljivim kategorijama, kad je riječ o starosnoj dobi ili kvalifikaciji.  Zarađuju, tvrde, malo. Rijetko ko dosegne mjesečnu zaradu u visini prosječne plate na nivou države. Nije im, kažu, jasno kako zagađuju životnu sredinu ako sagorijevaju drvo.  Objašnjavaju i da se radi „o prostom obliku drvoprerade gdje se koristi drvo slabijeg kvaliteta i drvni otpad“.

Milija Bijelić nedavno je, tvrdi, poslije šest godina, prestao da nalaže ćumurane. Najteže je bilo objašnjava on za Monitor prodati to što mukotrpno proizvede. „Samo da je bilo neke pomoći pa makar u plasiranju gotovog poizvoda, sve bi bilo drugačije. Sa jedne strane morao sam da nabavljam drvni otpad, da radim na ćumurani,  a onda pored puta da prodajem ćumur. Premnogo je to posla i nemoguće je fizički sve to izdržati.   Nikad niko nije ponudio pomoć, nemam pojma kakav je moj status. Uz malo podrške, bila bi to drugačija priča, ovako je crni posao za malo para“, kaže Bijelić.

Rado bi, tvrdi, legalizovao svoju djelatnost, ali mu još niko nije objasnio na koji način. Mnogo je, kaže Bijelić, nejasnoća oko toga u kakve se objekte svrstavaju ćumurane i šta je od papira potrebno za njihovu gradnju.

Ćumurana prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i  Pravilniku o privremenim objektima nije privremeni objekat. Istim zakonom nije definisana ni kao pomoćni objakat. U Zakonu o klasifikaciji djelatnosti, međutim, proizvodnja ćumura postoji kao proizvodna djelatnost. „Ćumurana je proizvodni, privredni objekat za koji su potrebne određene dozvole i saglasnosti. Izgradnju ćumurana na neadekvatnoj lokaciji, bez dozvola, treba spriječiti na samom početku gradnje od strane nadležnih inspekcijskih organa. Postojeće, koje se ne budu uklapale u planski dokument, treba izmjestiti“, kaže Mile Glavičanin, sekretar za zaštitu životne sredine u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema njegovim riječima,  za  ćumurane su  potrebne  građevinske dozvole, jer se ti objekti zidaju. Procedura bi, koju za sada niko ne poštuje, trebalo da počne izdavanjem urbanističko tehničkih uslova (UTU) za gradnju, u skladu sa planskim dokumentom. Potom bi trebalo, kaže Glavičanin, „podnijeti zahtjev nadležnom organu za izdavanje ekološke saglasnosti koja dodatno propisuje mjere zaštite prirode i zdravlja ljudi“. Naš sagovornik objašnjava kako su izmjena Prostorno-urbanističkog plana (PUP) opštine Kolašin prilika da se,  u pojedinim planskim zonama, odrede lokacije za te objekte. „To, svakako, ne bi trebalo da budu zone predviđene za stanovanje, turizam ili rekreaciju, kao i u zaštićenim područjima, jer su u pitanju nespojive djelatnosti“, tvrdi Glavičanin.

Posebnu pažnju treba obratiti na bezbjednost saobraćaja zbog dima, upozorava naš sagovornik i objašnjava kako izgradnja ćumurana zahtijeva i dovoljnu udaljenost od šume, zbog mogućnosti pojave požara, kao i potrebnu blizinu vode zbog specifičnosti proizvodnog procesa.

Iz Sekreterijata za zaštitu životne sredine upozoravaju da proizvođači ćumura, uglavnom rade bez zaštitne opreme. „Pored svega toga dosadašnja praksa je pokazala da ćumurane u blizini turističkih i ugostiteljskih objekata i zona prave veliku ekonomsku štetu vlasnicima imovine i opštini. Zbog toga se njihovim lokacijama, ubuduće, mora posvetiti značajna pažnja“, navodi Glavičanin.

U kabinetu predsjednika Opštine Milosava Bulatovića kažu kako će ubuduće nastojati da pomognu što boljoj poziciji proizvođača ćumura. I podsjećaju na dugu  tradiciju te djelatnosti u kolašinskom kraju. „To je bila, uglavnom, dopunska djelatnost na poljoprivrednim gazdinstvima. U posljednje vrijeme,  postaje i djelatnost u koju se sve više ulaže i od koje se sve više dobija. Svjedoci smo da je proizvodnja ćumura na području kolašinske opštine, iz godine u godinu, sve intenzivnija. Sa pozicije lokalne uprave podržavamo sve preduzetničke djelatnosti kojima se stvaraju nove vrijednosti i ostvaruju zarade“, kažu u Bulatovićevom kabinetu. Oni najavljuju da će pomoći udruživanje proizvođača drvenog uglja, ali i da će „voditi računa da ta djelatnost ni na jedan način ne ugrozi životnu sredinu“.  U lokalnoj upravi tvrde da će buduće lokacije ćumurana biti brižljivo planirane, ali ne preciziraju kad namjeravaju da se posvete tom poslu.

„Zajedničkim naporima uvijek se mogu naći rješenja kako bi se i proizvodio ćumur i štitila životna sredina. Zbog toga treba brižljivo planirati i određivati lokacije ćumurana“, navode iz kabineta predsjednika Opštine pa upozoravaju kako „državni organi imaju nadležnosti da preciziraju način rada ćumurana i da prate poštovanje propisa“.

Ćumurane su bile predmet pažnje državnih inspekcija prije pet-šest godina i to tek nakon nekoliko prijava, koje su podnijeli ugostitelji na Crkvinama. Oni su tvrdili da im dim i neprijatni mirisi tjeraju goste sa terasa restorana. Nije poznato da li je tada bilo sankacija za proizvođače ćumura, koji su do danas nastavili svoj posao  na istim lokacijama.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRIJEME PRIPREMA ZA SEZONU POŽARA: Problemi notirani, rješenja se odlažu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Klimatske promjene, sve veći broj požara, opasnost od drugih nepogoda, prinudiće nas da ovom pitanju poklanjamo više pažnje, odgovornosti i solidarnosti. Ili da plaćamo sve veću cijenu zbog posljedica

 

Pošto su nas novembarske poplave zatekle nespremne, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati za predstojeću sezonu požara. Da izbjegnemo nova „iznenađenja“. Tokom jula i avgusta vatrena stihija progutala je hektare šuma po Crnoj Gori. Šteta se još procjenjuje.

Oko 65 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom – 2019. izgorjelo je 113 km2 teritorije od toga 95 km2 šuma, 2020. čak 258 km2 šume od 400 km2 izgorjele teritorije. Prošle godine izgorjelo je 143 km2, što odgovara površini od 24.000 fudbalskih terena. Koristeći evropski model ,,ukupne štete” Organizacija KOD je izračunala da je štete od požara 2021. iznosila 280 miliona eura.

Državna računica se znatno razlikuje, pa prema njoj šteta za prošlu godinu iznosi samo 6,4 miliona. Prema procjenama Uprave za šume, 2020. kada je bilo najviše požara – 220,  ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila je svega 12 miliona. U svom izvještaju o požarima Državna revizorska institucija je istakla da je, prema evropskom modelu procjene štete, ta šteta najmanje desetostruko veća. Na to su upozorili i iz skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje ocijenivši da je potrebno unaprijediti metodologiju za procjenu štete prouzrokovane požarima, shodno EU standardima.

Od nevjerodostojne procjene štete, gore su slike koje se svako ljeto ponavljaju – neadekvatno opremljenih vatrogasaca koji, često rizikujući živote, pokušavaju da spriječe da se požari prošire do kuća uz slabu pomoć iz vazduha. Svake godine ponavljaju se isti, alarmantni, podaci – Crna Gora ima pet letilica, pojedinih sezona sve ne mogu da lete jer nemaju licence, a sa licencama kubure i piloti jer nemaju dovoljan broj letova.

,,Jedan od dva helikoptera je ‘72. godište, a drugi je ‘98. Već 24 godine nije nabavljen nijedan helikopter”, izjavio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić na kontrolnom saslušanju koje je na temu požara održano početkom juna u Skupštini. On je kazao da je Vlada odlučila da kupi neophodni višenamjenski helikopter koji, bez opreme, košta 10 miliona eura, ali da na kraju ništa nije bilo od toga. ,,Gori nam pod nogama, a mi nemamo rješenja”, zaključio je Miljanić.

Crna Gora je, prije tri decenije, dok je bila u zajednici sa Srbijom, prodala četiri kanadera Grčkoj za 8,4 miliona eura, sa 13 rezervnih motora za te avione i preko 3.500 komada razne opreme i rezervnih djelova za njih. Od te 1993. do danas kanaderi, iako neophodni, su samo san.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BIŠEVCI OPET HOĆE OTCJEPLJENJE OD ROŽAJA: Tvrde da opštinske vlasti namjerno urušavaju Biševo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i prije dvije godine, mještani rožajske mjesne zajednice Biševo opet intenziviraju aktivnosti sa ciljem da izdejstvuju da njihov kraj postane opština. Taj status su, podsjećaju, imali sve do 1956, a razloga za „otcjepljenje” od Rožaja je, tvrde, previše

 

U Mjesnoj zajednici (MZ) Biševo tvrde da su ponestali svi razlozi da budu dio rožajske opštine. U tom kraju Odluku o osnivanju Incijativog odbora za sprovođenje postupka i formiranje nove opštine donijeli su poodavno. Kako je Monitoru kazao predsjednik odbora Mersudin Redžović izrađena je i Studija opravdanosti formiranja nove opštine. Pozivaju se na član 16 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Formiranje Opštine, objašnjava Redžović, bilo bi „konačno vraćanje onog što pripada i mještanima i dijaspori”. On podsjeća da je opština Biševo formirana 1918. godine i da je funkcionisala sve do 1955. godine kada je ukinuta”. Početkom te godine, spajanjem opština Biševo i Ibara osniva se opština Rožaje.  U selu s ponosom podsjećaju na istorijsku činjenicu da je Biševo, u vrijeme Osmanske vladavine, imalo svog Pašu-Biševca koji je bio i zet Sultana Abdulah Hamida II.

„Biševo sa bogatom istorijom, gdje žive ljudi različitih vjera i nacija, kroz istoriju imalo je puno poznatih ličnosti. Svi oni su dali doprinos i Biševu i Crnoj Gori. Kroz istoriju, ovo mjesto je imalo revolucionare, narodne heroje, nosioce Partizanske spomenice. Pokret otpora protiv fašizma upravo je krenuo iz Biševa 1941. godine. Prvi magistralni put, put koji je spajao Crnu Gori i Srbiju, prošao je kroz Biševo početkom 30-ih god prošlog vijeka. Biševo je 1918. godine imalo i svoju poštu i telefon, krajem 40-ih godina prošlog vijeka Dom kulture i svoje kino, zemljoradničke zadruge, hotel, fabrike tekstila, bolnicu, osnovnu školu…”, kaže saogovornik Monitora.

Biševo se nalazi na tromeđi Crne Gore, Srbije i Kosova. Prema posljednjim zvaničnim podacima, ima 450 domaćinstava i oko 1.800 stanovnika. To je najveća rožajska MZ, koja je okružena vrhovima Hajle, Vršine, Čukara i Gospođinim vrhom. Prvi trag o naselju Biševo sreće se u popisu stanovništva iz 1453. godine. U srednjem vijeku taj kraj je poznat kao „konačište” trgovaca, jer je bio na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. Danas ima 13 zaselaka.

Mještani tvrde da je njihova MZ prije 70 godina imala oko 9.000 stanovnika, ali i da je je tokom minule dvije decenije „opštinska vlast u Rožajama namjerno i ciljano radila na urušavanju Biševa i njegovog stanovništa”. Za to vrijeme, objašnjavaju, iz Biševa se iselilo blizu 2.000 mještana. Takav odnos, kaže Redžović, razlog je i zbog čega brojna dijaspora ne želi da ulaže u svoje rodni kraj. Kad se formira opština, tvrde u toj MZ, biće drugačije.

„Skoro 1.800 Biševaca živi na području Zapadne Evrope. Oni žele da svoj kapital i svoje projekte ulože u svoje mjesto. Kako je sada stanje, niko od njih ne želi da ulaže, zato smo svi mi iz Biševa jednoglasni i odlučni da vratimo status opštine”, poručuju iz Incijativnog odbora.

Ne kriju razočarenje vladajućom Bošnjačkom strankom (BS), koja će vladati Rožajama i naredne četiri godine. Kažu da lokalna vlast „do sada nije marila za svoje građane”. Biševci ukazuju na, kako tvrde, očigledan nepotizam, luksuzne stanove lokalnih funkcionera, enormno bogaćenje… Kažu da je BS „obezvrijedila sve koji nisu članovi te partije”. Oštre kritike iz na račun rožajske vlasti sitzale su iz Biševa i minulih godina. Misle i da je incijativu trebalo pokrenuti mnogo ranije, jer su mještani tih prostora „žrtve nakaradne politike koju vodi vlast u Rožajama posljednjih godina”.

„Ta vlast ne čini ništa da zaustavi iseljavanje građana niti otvaraju radna mjesta. Da je sve manje stanovništva govore podaci iz OŠ „Milutin Ivanović“ u Biševu, koja je svojevremeno, brojala na stotine đaka. Sada se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Ukoliko se pod hitno ne riješi status Biševa, na tim prostorima će ostati samo starci”, upozorava Redžović.

On podsjeća na podatak da je 125 porodica iz Biševa već kupilo grobna mjesta širom Njemačke i drugih zemalja. To, kako tvrdi, daje do znanja da se oni više nikad neće vratiti na svoja nekadašnja ognjišta. Biševci su uvjereni da će sa dobijanjem statusa opštine svom kraju vratiti nekadašnji sjaj.

Sagovornik Monitora tvrdi da su inicijativu podržali mještani zaselaka Bijele Crkve, Radetine, Razdolja, Paučine, Vuče, Bukovice, Malindubrave, Crnče, Baća, Jablanice, Čokrlija, Donjeg Biševa, Sinanovića Luka… Ideji da se Biševu vrati status opštine pridružilo se oko 470 Biševaca koji žive u Njemačkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i drugim zapadnim zemljama. Povodom inicijative u Njemačkoj je već osnovan Fond za razvoj Biševa.

Iz Opštine Rožaje su, komentarišući incijativu iz te MZ, podsjetili da su „Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, definisani uslovi kao i sam postupak za teritorijalnu promjenu odnosno osnivanje, ukidanje i promjena teritorija opštine”. Objašnjavaju i da „mišljenje na inicijativu daje nadležno ministarstvo, uz procjenu organizacionih, kadrovskih i tehničkih mogućnosti”. Tvrde i da za incijativu Biševaca nema objektivnih razloga, a optužbe iz te MZ nazivaju zlonamjernim.

Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, nova opština se može osnovati na teritoriji „koja predstavlja prirodnu i geografsku cjelinu, kao i ekonomski povezan prostor sa sjedištem opštine kao gravitacionim centrom”.

Članom 16 tog zakona, kao jedan od načina za osnivanje opštine predviđeno je i izdvajanje dijela jedne opštine u novu opštinu.

„Teritorijalna promjena vrši se radi podsticanja ekonomskog razvoja određenog područja, pružanja višeg nivoa usluga, kao i efikasnijeg vršenja poslova u cilju zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva i privrednih subjekata na području opštine. Teritorijalne promjene ne smiju ugroziti ekonomski razvoj nekog područja niti kapacitet opština da uspješno vrše svoje funkcije”, piše, između ostalog u Zakonu.

Prema istom aktu, inicijativu za teritorijalnu promjenu može podnijeti najmanje 30 odsto građana koji imaju biračko pravo sa područja za koje se zahtijeva teritorijalna promjena,  skupština opštine ili predsjednik Opštine. Inicijativu sa studijom podnosilac dostavlja Ministarstvu radi davanja mišljenja, koje se odnosi na ispunjavanje formalno-pravnih pretpostavki. Kad ocijeni da je to potrebno, Ministarstvo može od drugih organa državne uprave tražiti stav u vezi podnijete Inicijative i studije, koji će uzeti u obzir prilikom davanja mišljenja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo