Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE ĆUMURANE: Perspektivna djelatnost ili ekološki problem

Objavljeno prije

na

Gotovo sve ćumurane u kolašinskoj opštini izgrađene su bez građevinskih dozvola, na nasumično izabranim lokacijama i bez potrebnih analiza na koji način utiču na životnu sredinu.  To, najavljuju iz lokalne uprave, uskoro treba da bude promijenjeno

 

Broj ćumurana na teritoriji kolašinske opštine još niko nije precizno utvrdio. Svi ti objekti se prave bez građevinskih dozvola, neuklopljeni u urbanističke planove i bez elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. No, izvjesno je da značajan broj Kolašinaca živi od  proizvodnje ćumura (drvenog uglja) ili im ta djelatnost koristi da dopune kućni budžet. Najbrojnije  su ćumurane uz magistralni put Kolašin – Podgorica, ka Crkvinama, ali i na obali Tare ka Mateševu.

Oni koji trpe ćumurane u blizini svojih kuća ili turističko–ugostiteljskih objekata kažu da im je život nepodnošljiv zbog gustog dima i neprijatnog mirisa tokom cijelog dana. I vozači na magistrali više puta su upućivali pritužbe da dimne zavjese, naročito predveče, ozbiljno ugrožavaju saobraćaj. S druge strane, proizvođači ćumura kažu da su oni diskriminisani, da nemaju nikavu podršku i pomoć institucija. Zbog svega toga nakon nekoliko godina, odustaju od proizvodnje uglja.

Od te djelatnosti žive, uglavnom, Kolašinci sa dugim stažom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Nerijetko, pripadaju i teže zapošljivim kategorijama, kad je riječ o starosnoj dobi ili kvalifikaciji.  Zarađuju, tvrde, malo. Rijetko ko dosegne mjesečnu zaradu u visini prosječne plate na nivou države. Nije im, kažu, jasno kako zagađuju životnu sredinu ako sagorijevaju drvo.  Objašnjavaju i da se radi „o prostom obliku drvoprerade gdje se koristi drvo slabijeg kvaliteta i drvni otpad“.

Milija Bijelić nedavno je, tvrdi, poslije šest godina, prestao da nalaže ćumurane. Najteže je bilo objašnjava on za Monitor prodati to što mukotrpno proizvede. „Samo da je bilo neke pomoći pa makar u plasiranju gotovog poizvoda, sve bi bilo drugačije. Sa jedne strane morao sam da nabavljam drvni otpad, da radim na ćumurani,  a onda pored puta da prodajem ćumur. Premnogo je to posla i nemoguće je fizički sve to izdržati.   Nikad niko nije ponudio pomoć, nemam pojma kakav je moj status. Uz malo podrške, bila bi to drugačija priča, ovako je crni posao za malo para“, kaže Bijelić.

Rado bi, tvrdi, legalizovao svoju djelatnost, ali mu još niko nije objasnio na koji način. Mnogo je, kaže Bijelić, nejasnoća oko toga u kakve se objekte svrstavaju ćumurane i šta je od papira potrebno za njihovu gradnju.

Ćumurana prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i  Pravilniku o privremenim objektima nije privremeni objekat. Istim zakonom nije definisana ni kao pomoćni objakat. U Zakonu o klasifikaciji djelatnosti, međutim, proizvodnja ćumura postoji kao proizvodna djelatnost. „Ćumurana je proizvodni, privredni objekat za koji su potrebne određene dozvole i saglasnosti. Izgradnju ćumurana na neadekvatnoj lokaciji, bez dozvola, treba spriječiti na samom početku gradnje od strane nadležnih inspekcijskih organa. Postojeće, koje se ne budu uklapale u planski dokument, treba izmjestiti“, kaže Mile Glavičanin, sekretar za zaštitu životne sredine u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema njegovim riječima,  za  ćumurane su  potrebne  građevinske dozvole, jer se ti objekti zidaju. Procedura bi, koju za sada niko ne poštuje, trebalo da počne izdavanjem urbanističko tehničkih uslova (UTU) za gradnju, u skladu sa planskim dokumentom. Potom bi trebalo, kaže Glavičanin, „podnijeti zahtjev nadležnom organu za izdavanje ekološke saglasnosti koja dodatno propisuje mjere zaštite prirode i zdravlja ljudi“. Naš sagovornik objašnjava kako su izmjena Prostorno-urbanističkog plana (PUP) opštine Kolašin prilika da se,  u pojedinim planskim zonama, odrede lokacije za te objekte. „To, svakako, ne bi trebalo da budu zone predviđene za stanovanje, turizam ili rekreaciju, kao i u zaštićenim područjima, jer su u pitanju nespojive djelatnosti“, tvrdi Glavičanin.

Posebnu pažnju treba obratiti na bezbjednost saobraćaja zbog dima, upozorava naš sagovornik i objašnjava kako izgradnja ćumurana zahtijeva i dovoljnu udaljenost od šume, zbog mogućnosti pojave požara, kao i potrebnu blizinu vode zbog specifičnosti proizvodnog procesa.

Iz Sekreterijata za zaštitu životne sredine upozoravaju da proizvođači ćumura, uglavnom rade bez zaštitne opreme. „Pored svega toga dosadašnja praksa je pokazala da ćumurane u blizini turističkih i ugostiteljskih objekata i zona prave veliku ekonomsku štetu vlasnicima imovine i opštini. Zbog toga se njihovim lokacijama, ubuduće, mora posvetiti značajna pažnja“, navodi Glavičanin.

U kabinetu predsjednika Opštine Milosava Bulatovića kažu kako će ubuduće nastojati da pomognu što boljoj poziciji proizvođača ćumura. I podsjećaju na dugu  tradiciju te djelatnosti u kolašinskom kraju. „To je bila, uglavnom, dopunska djelatnost na poljoprivrednim gazdinstvima. U posljednje vrijeme,  postaje i djelatnost u koju se sve više ulaže i od koje se sve više dobija. Svjedoci smo da je proizvodnja ćumura na području kolašinske opštine, iz godine u godinu, sve intenzivnija. Sa pozicije lokalne uprave podržavamo sve preduzetničke djelatnosti kojima se stvaraju nove vrijednosti i ostvaruju zarade“, kažu u Bulatovićevom kabinetu. Oni najavljuju da će pomoći udruživanje proizvođača drvenog uglja, ali i da će „voditi računa da ta djelatnost ni na jedan način ne ugrozi životnu sredinu“.  U lokalnoj upravi tvrde da će buduće lokacije ćumurana biti brižljivo planirane, ali ne preciziraju kad namjeravaju da se posvete tom poslu.

„Zajedničkim naporima uvijek se mogu naći rješenja kako bi se i proizvodio ćumur i štitila životna sredina. Zbog toga treba brižljivo planirati i određivati lokacije ćumurana“, navode iz kabineta predsjednika Opštine pa upozoravaju kako „državni organi imaju nadležnosti da preciziraju način rada ćumurana i da prate poštovanje propisa“.

Ćumurane su bile predmet pažnje državnih inspekcija prije pet-šest godina i to tek nakon nekoliko prijava, koje su podnijeli ugostitelji na Crkvinama. Oni su tvrdili da im dim i neprijatni mirisi tjeraju goste sa terasa restorana. Nije poznato da li je tada bilo sankacija za proizvođače ćumura, koji su do danas nastavili svoj posao  na istim lokacijama.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo