Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVE PRIJAVE ZA NEZAKONITO KORIŠĆENJE ŠUMA U PLAVU I ROŽAJAMA: Tajkunima odzvonilo

Objavljeno prije

na

Prvi potezi resornog Ministarstva ulivaju nadu lokalnim drvoprerađivačima koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća

 

Poslije smjene direktora Uprave za šume Nusreta Кalača podnijete su i prve krivične prijave zbog šteta pričinjene u državnim šumama na području Plava i Rožaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je tužilaštvu prijavu sa odgovarajućim dokazima koji, smatrju, ukazuju na to da su određena lica iz Uprave za šume, nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek inspekcije za šumarstvo, „protivpravnim postupanjem nanijela štetu državi”.

Naime, po ocjeni resornog Ministarstva više odgovornih lica na čelu sa Кalačom i bivšim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, oglušili su se o propisane norme, te su propuštanjem vršenja službene dužnosti, kao i preduzimanjem radnji izvan svog službenog ovlašćenja, državi Crnoj Gori pričinili štetu od više desetina hiljada eura. Šteta je nastala tako što je  koncesionarima omogućeno nezakonito korišćenje šuma, kao i neplaćanje ugovorenih obaveza prema državi.

„Suprotno Zaključku Vlade od 27. decembra 2018. godine kojim je Uprava za šume bila obavezna da naplati zaostali dio duga na ime koncesione naknade u iznosu od 31.630 evra bez pripadajućih kamata prije potpisivanja Aneksa 2  Ugovora, ta Uprava je zanemarila ovu obavezu i propustila da izvrši naplatu. Usljed tog propusta Podgor Produkt DOO Rožaje i dalje se nalazi na Crnoj listi poreskih dužnika“ (dug iz reprograma po osnovu kojeg je to privredno društvo stavljeno na Crnu listu iznosio je 218.876 eura). „Ipak, ova činjenica nije spriječila Upravu za šume i njenog direktora, kao odgovorno lice, da nastavi da dozvoljava koncesionaru korišćenje šume u opštini Rožaje, čak i nakon isteka ugovora, a o čemu su tužilaštvu dostavljeni dokazi”, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oni procjenjuju da je, pored toga, dodatna šteta u iznosu od 211.000 do 407.000 nastala zbog daljeg zaduživanja koncesionara bez pravnog osnova iz 2019. godine, iako su uslovi za raskid koncesionog ugovora bili ispunjeni još 2016. godine. To je utvrdila Inspekcija za šumarstvo, koja je naložila Upravi za šume da raskine ugovor, a istim povodom je reagovalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ali, Uprava za šume nije postupila po tim nalozima.

„Uprava za šume nije utvrđivala kadrovsko-tehničke kapacitete koncesionara i ispunjenost drugih uslova predviđenih zakonom, ali joj to nije predstavljalo prepreku da nastavi da omogućavaju sječu šuma čak i u obimu većem od ugovorenog”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Oni, takođe, tvrde da raspolažu dokazima da je koncesionar u ovom slučaju iskoristio više drvne mase nego što je ugovoreno, kao i da je nastavio sječu bez osnova nakon isteka ugovora.

„Ovdje nije riječ o izolovanom slučaju, već je u pitanju kontinuirano namjerno propuštanje kontrole realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja radnji od strane imenovanih. U prilog tome najbolje govori i istovjetno stanje zatečeno na teritoriji opštine Plav u realizaciji koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trage DOO Bijelo Polje, gde je, uprkos Zapisnicima inspektora koji su ukazivali na propuste, nastavljeno zaduživanje koncesionara, umjesto da ugovor zbog kršenja odredbi bude raskinut”, naveli su iz Ministarstva objašnjavajući da je državi tako nanijeta direktna šteta od 80.000 eura.

Iako je iz Izvještaja o radu Uprave za šume bilo jasno da se Ugovor o koncesiji sa Pelengić Trade ne realizuje u skladu sa ugovornim odredbama, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako tvrde, ignorisao tu činjenicu. Iako je bio dužan da reaguje, po pravu nadzora. Кoordinaciono tijelo za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu reagovalo je tek nakon pobune mještana, i to na neadekvatan način, jer nije iniciralo obustavljanje nezakonite sječe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iniciralo je vršenje inspekcijskog nadzora, a šumarski ispektori su tom prilikom konstatovali nepravilnosti u radu Uprave za šume i naložili njihovo otklanjanje, dok su u toku postupci utvrđivanja bespravnih sječa na tom prostoru, koji će biti završeni kad vremenski uslovi to budu dozvolili. Tada će, kako najavljuju, u saradnji sa nadležnim inspektorom, razmotriti dalji status koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trade. I za slučaj da se u konačnom utvrdi da ga je koncesionar kršio, a za šta postoje jake indicije, konačno pokrenuti postupak raskida u skladu sa zakonom.

Tako su brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava i ostalih gradova sjevera stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, konačno dali rezultate. To je potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume koju su, kako tvrdi, posljednjih godina nemilosrdno eksploatisali.

„Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto primoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima da se tu nešto mora mijenjati”, naveo je Bajraktarević. On očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalnom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.

Ministar Aleksandar Stijović kaže da je upoznat sa dešavanjima na području Plava i zahtjevima lokalnih drvoprerađivača. „Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, rekao je Stijović.

Plavski drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone. „Ukoliko bi se stvari zaista promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili preko sto radnih mjesta za naše ljude”, poručili su, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku Prokletije.

Potezi koje je povukao movi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ulili su nadu i drvoprerađivačima na području čitavog sjevera, koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća i njihovih privezaka. Da li je tome došao kraj, ubrzo će se znati.

                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo