Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVE PRIJAVE ZA NEZAKONITO KORIŠĆENJE ŠUMA U PLAVU I ROŽAJAMA: Tajkunima odzvonilo

Objavljeno prije

na

Prvi potezi resornog Ministarstva ulivaju nadu lokalnim drvoprerađivačima koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća

 

Poslije smjene direktora Uprave za šume Nusreta Кalača podnijete su i prve krivične prijave zbog šteta pričinjene u državnim šumama na području Plava i Rožaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je tužilaštvu prijavu sa odgovarajućim dokazima koji, smatrju, ukazuju na to da su određena lica iz Uprave za šume, nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek inspekcije za šumarstvo, „protivpravnim postupanjem nanijela štetu državi”.

Naime, po ocjeni resornog Ministarstva više odgovornih lica na čelu sa Кalačom i bivšim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, oglušili su se o propisane norme, te su propuštanjem vršenja službene dužnosti, kao i preduzimanjem radnji izvan svog službenog ovlašćenja, državi Crnoj Gori pričinili štetu od više desetina hiljada eura. Šteta je nastala tako što je  koncesionarima omogućeno nezakonito korišćenje šuma, kao i neplaćanje ugovorenih obaveza prema državi.

„Suprotno Zaključku Vlade od 27. decembra 2018. godine kojim je Uprava za šume bila obavezna da naplati zaostali dio duga na ime koncesione naknade u iznosu od 31.630 evra bez pripadajućih kamata prije potpisivanja Aneksa 2  Ugovora, ta Uprava je zanemarila ovu obavezu i propustila da izvrši naplatu. Usljed tog propusta Podgor Produkt DOO Rožaje i dalje se nalazi na Crnoj listi poreskih dužnika“ (dug iz reprograma po osnovu kojeg je to privredno društvo stavljeno na Crnu listu iznosio je 218.876 eura). „Ipak, ova činjenica nije spriječila Upravu za šume i njenog direktora, kao odgovorno lice, da nastavi da dozvoljava koncesionaru korišćenje šume u opštini Rožaje, čak i nakon isteka ugovora, a o čemu su tužilaštvu dostavljeni dokazi”, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oni procjenjuju da je, pored toga, dodatna šteta u iznosu od 211.000 do 407.000 nastala zbog daljeg zaduživanja koncesionara bez pravnog osnova iz 2019. godine, iako su uslovi za raskid koncesionog ugovora bili ispunjeni još 2016. godine. To je utvrdila Inspekcija za šumarstvo, koja je naložila Upravi za šume da raskine ugovor, a istim povodom je reagovalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ali, Uprava za šume nije postupila po tim nalozima.

„Uprava za šume nije utvrđivala kadrovsko-tehničke kapacitete koncesionara i ispunjenost drugih uslova predviđenih zakonom, ali joj to nije predstavljalo prepreku da nastavi da omogućavaju sječu šuma čak i u obimu većem od ugovorenog”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Oni, takođe, tvrde da raspolažu dokazima da je koncesionar u ovom slučaju iskoristio više drvne mase nego što je ugovoreno, kao i da je nastavio sječu bez osnova nakon isteka ugovora.

„Ovdje nije riječ o izolovanom slučaju, već je u pitanju kontinuirano namjerno propuštanje kontrole realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja radnji od strane imenovanih. U prilog tome najbolje govori i istovjetno stanje zatečeno na teritoriji opštine Plav u realizaciji koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trage DOO Bijelo Polje, gde je, uprkos Zapisnicima inspektora koji su ukazivali na propuste, nastavljeno zaduživanje koncesionara, umjesto da ugovor zbog kršenja odredbi bude raskinut”, naveli su iz Ministarstva objašnjavajući da je državi tako nanijeta direktna šteta od 80.000 eura.

Iako je iz Izvještaja o radu Uprave za šume bilo jasno da se Ugovor o koncesiji sa Pelengić Trade ne realizuje u skladu sa ugovornim odredbama, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako tvrde, ignorisao tu činjenicu. Iako je bio dužan da reaguje, po pravu nadzora. Кoordinaciono tijelo za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu reagovalo je tek nakon pobune mještana, i to na neadekvatan način, jer nije iniciralo obustavljanje nezakonite sječe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iniciralo je vršenje inspekcijskog nadzora, a šumarski ispektori su tom prilikom konstatovali nepravilnosti u radu Uprave za šume i naložili njihovo otklanjanje, dok su u toku postupci utvrđivanja bespravnih sječa na tom prostoru, koji će biti završeni kad vremenski uslovi to budu dozvolili. Tada će, kako najavljuju, u saradnji sa nadležnim inspektorom, razmotriti dalji status koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trade. I za slučaj da se u konačnom utvrdi da ga je koncesionar kršio, a za šta postoje jake indicije, konačno pokrenuti postupak raskida u skladu sa zakonom.

Tako su brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava i ostalih gradova sjevera stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, konačno dali rezultate. To je potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume koju su, kako tvrdi, posljednjih godina nemilosrdno eksploatisali.

„Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto primoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima da se tu nešto mora mijenjati”, naveo je Bajraktarević. On očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalnom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.

Ministar Aleksandar Stijović kaže da je upoznat sa dešavanjima na području Plava i zahtjevima lokalnih drvoprerađivača. „Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, rekao je Stijović.

Plavski drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone. „Ukoliko bi se stvari zaista promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili preko sto radnih mjesta za naše ljude”, poručili su, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku Prokletije.

Potezi koje je povukao movi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ulili su nadu i drvoprerađivačima na području čitavog sjevera, koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća i njihovih privezaka. Da li je tome došao kraj, ubrzo će se znati.

                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo