Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVE PRIJAVE ZA NEZAKONITO KORIŠĆENJE ŠUMA U PLAVU I ROŽAJAMA: Tajkunima odzvonilo

Objavljeno prije

na

Prvi potezi resornog Ministarstva ulivaju nadu lokalnim drvoprerađivačima koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća

 

Poslije smjene direktora Uprave za šume Nusreta Кalača podnijete su i prve krivične prijave zbog šteta pričinjene u državnim šumama na području Plava i Rožaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je tužilaštvu prijavu sa odgovarajućim dokazima koji, smatrju, ukazuju na to da su određena lica iz Uprave za šume, nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek inspekcije za šumarstvo, „protivpravnim postupanjem nanijela štetu državi”.

Naime, po ocjeni resornog Ministarstva više odgovornih lica na čelu sa Кalačom i bivšim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, oglušili su se o propisane norme, te su propuštanjem vršenja službene dužnosti, kao i preduzimanjem radnji izvan svog službenog ovlašćenja, državi Crnoj Gori pričinili štetu od više desetina hiljada eura. Šteta je nastala tako što je  koncesionarima omogućeno nezakonito korišćenje šuma, kao i neplaćanje ugovorenih obaveza prema državi.

„Suprotno Zaključku Vlade od 27. decembra 2018. godine kojim je Uprava za šume bila obavezna da naplati zaostali dio duga na ime koncesione naknade u iznosu od 31.630 evra bez pripadajućih kamata prije potpisivanja Aneksa 2  Ugovora, ta Uprava je zanemarila ovu obavezu i propustila da izvrši naplatu. Usljed tog propusta Podgor Produkt DOO Rožaje i dalje se nalazi na Crnoj listi poreskih dužnika“ (dug iz reprograma po osnovu kojeg je to privredno društvo stavljeno na Crnu listu iznosio je 218.876 eura). „Ipak, ova činjenica nije spriječila Upravu za šume i njenog direktora, kao odgovorno lice, da nastavi da dozvoljava koncesionaru korišćenje šume u opštini Rožaje, čak i nakon isteka ugovora, a o čemu su tužilaštvu dostavljeni dokazi”, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oni procjenjuju da je, pored toga, dodatna šteta u iznosu od 211.000 do 407.000 nastala zbog daljeg zaduživanja koncesionara bez pravnog osnova iz 2019. godine, iako su uslovi za raskid koncesionog ugovora bili ispunjeni još 2016. godine. To je utvrdila Inspekcija za šumarstvo, koja je naložila Upravi za šume da raskine ugovor, a istim povodom je reagovalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ali, Uprava za šume nije postupila po tim nalozima.

„Uprava za šume nije utvrđivala kadrovsko-tehničke kapacitete koncesionara i ispunjenost drugih uslova predviđenih zakonom, ali joj to nije predstavljalo prepreku da nastavi da omogućavaju sječu šuma čak i u obimu većem od ugovorenog”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Oni, takođe, tvrde da raspolažu dokazima da je koncesionar u ovom slučaju iskoristio više drvne mase nego što je ugovoreno, kao i da je nastavio sječu bez osnova nakon isteka ugovora.

„Ovdje nije riječ o izolovanom slučaju, već je u pitanju kontinuirano namjerno propuštanje kontrole realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja radnji od strane imenovanih. U prilog tome najbolje govori i istovjetno stanje zatečeno na teritoriji opštine Plav u realizaciji koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trage DOO Bijelo Polje, gde je, uprkos Zapisnicima inspektora koji su ukazivali na propuste, nastavljeno zaduživanje koncesionara, umjesto da ugovor zbog kršenja odredbi bude raskinut”, naveli su iz Ministarstva objašnjavajući da je državi tako nanijeta direktna šteta od 80.000 eura.

Iako je iz Izvještaja o radu Uprave za šume bilo jasno da se Ugovor o koncesiji sa Pelengić Trade ne realizuje u skladu sa ugovornim odredbama, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako tvrde, ignorisao tu činjenicu. Iako je bio dužan da reaguje, po pravu nadzora. Кoordinaciono tijelo za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu reagovalo je tek nakon pobune mještana, i to na neadekvatan način, jer nije iniciralo obustavljanje nezakonite sječe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iniciralo je vršenje inspekcijskog nadzora, a šumarski ispektori su tom prilikom konstatovali nepravilnosti u radu Uprave za šume i naložili njihovo otklanjanje, dok su u toku postupci utvrđivanja bespravnih sječa na tom prostoru, koji će biti završeni kad vremenski uslovi to budu dozvolili. Tada će, kako najavljuju, u saradnji sa nadležnim inspektorom, razmotriti dalji status koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trade. I za slučaj da se u konačnom utvrdi da ga je koncesionar kršio, a za šta postoje jake indicije, konačno pokrenuti postupak raskida u skladu sa zakonom.

Tako su brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava i ostalih gradova sjevera stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, konačno dali rezultate. To je potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume koju su, kako tvrdi, posljednjih godina nemilosrdno eksploatisali.

„Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto primoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima da se tu nešto mora mijenjati”, naveo je Bajraktarević. On očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalnom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.

Ministar Aleksandar Stijović kaže da je upoznat sa dešavanjima na području Plava i zahtjevima lokalnih drvoprerađivača. „Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, rekao je Stijović.

Plavski drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone. „Ukoliko bi se stvari zaista promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili preko sto radnih mjesta za naše ljude”, poručili su, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku Prokletije.

Potezi koje je povukao movi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ulili su nadu i drvoprerađivačima na području čitavog sjevera, koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća i njihovih privezaka. Da li je tome došao kraj, ubrzo će se znati.

                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo