Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVE PRIJAVE ZA NEZAKONITO KORIŠĆENJE ŠUMA U PLAVU I ROŽAJAMA: Tajkunima odzvonilo

Objavljeno prije

na

Prvi potezi resornog Ministarstva ulivaju nadu lokalnim drvoprerađivačima koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća

 

Poslije smjene direktora Uprave za šume Nusreta Кalača podnijete su i prve krivične prijave zbog šteta pričinjene u državnim šumama na području Plava i Rožaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je tužilaštvu prijavu sa odgovarajućim dokazima koji, smatrju, ukazuju na to da su određena lica iz Uprave za šume, nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek inspekcije za šumarstvo, „protivpravnim postupanjem nanijela štetu državi”.

Naime, po ocjeni resornog Ministarstva više odgovornih lica na čelu sa Кalačom i bivšim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, oglušili su se o propisane norme, te su propuštanjem vršenja službene dužnosti, kao i preduzimanjem radnji izvan svog službenog ovlašćenja, državi Crnoj Gori pričinili štetu od više desetina hiljada eura. Šteta je nastala tako što je  koncesionarima omogućeno nezakonito korišćenje šuma, kao i neplaćanje ugovorenih obaveza prema državi.

„Suprotno Zaključku Vlade od 27. decembra 2018. godine kojim je Uprava za šume bila obavezna da naplati zaostali dio duga na ime koncesione naknade u iznosu od 31.630 evra bez pripadajućih kamata prije potpisivanja Aneksa 2  Ugovora, ta Uprava je zanemarila ovu obavezu i propustila da izvrši naplatu. Usljed tog propusta Podgor Produkt DOO Rožaje i dalje se nalazi na Crnoj listi poreskih dužnika“ (dug iz reprograma po osnovu kojeg je to privredno društvo stavljeno na Crnu listu iznosio je 218.876 eura). „Ipak, ova činjenica nije spriječila Upravu za šume i njenog direktora, kao odgovorno lice, da nastavi da dozvoljava koncesionaru korišćenje šume u opštini Rožaje, čak i nakon isteka ugovora, a o čemu su tužilaštvu dostavljeni dokazi”, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oni procjenjuju da je, pored toga, dodatna šteta u iznosu od 211.000 do 407.000 nastala zbog daljeg zaduživanja koncesionara bez pravnog osnova iz 2019. godine, iako su uslovi za raskid koncesionog ugovora bili ispunjeni još 2016. godine. To je utvrdila Inspekcija za šumarstvo, koja je naložila Upravi za šume da raskine ugovor, a istim povodom je reagovalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ali, Uprava za šume nije postupila po tim nalozima.

„Uprava za šume nije utvrđivala kadrovsko-tehničke kapacitete koncesionara i ispunjenost drugih uslova predviđenih zakonom, ali joj to nije predstavljalo prepreku da nastavi da omogućavaju sječu šuma čak i u obimu većem od ugovorenog”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Oni, takođe, tvrde da raspolažu dokazima da je koncesionar u ovom slučaju iskoristio više drvne mase nego što je ugovoreno, kao i da je nastavio sječu bez osnova nakon isteka ugovora.

„Ovdje nije riječ o izolovanom slučaju, već je u pitanju kontinuirano namjerno propuštanje kontrole realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja radnji od strane imenovanih. U prilog tome najbolje govori i istovjetno stanje zatečeno na teritoriji opštine Plav u realizaciji koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trage DOO Bijelo Polje, gde je, uprkos Zapisnicima inspektora koji su ukazivali na propuste, nastavljeno zaduživanje koncesionara, umjesto da ugovor zbog kršenja odredbi bude raskinut”, naveli su iz Ministarstva objašnjavajući da je državi tako nanijeta direktna šteta od 80.000 eura.

Iako je iz Izvještaja o radu Uprave za šume bilo jasno da se Ugovor o koncesiji sa Pelengić Trade ne realizuje u skladu sa ugovornim odredbama, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako tvrde, ignorisao tu činjenicu. Iako je bio dužan da reaguje, po pravu nadzora. Кoordinaciono tijelo za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu reagovalo je tek nakon pobune mještana, i to na neadekvatan način, jer nije iniciralo obustavljanje nezakonite sječe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iniciralo je vršenje inspekcijskog nadzora, a šumarski ispektori su tom prilikom konstatovali nepravilnosti u radu Uprave za šume i naložili njihovo otklanjanje, dok su u toku postupci utvrđivanja bespravnih sječa na tom prostoru, koji će biti završeni kad vremenski uslovi to budu dozvolili. Tada će, kako najavljuju, u saradnji sa nadležnim inspektorom, razmotriti dalji status koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trade. I za slučaj da se u konačnom utvrdi da ga je koncesionar kršio, a za šta postoje jake indicije, konačno pokrenuti postupak raskida u skladu sa zakonom.

Tako su brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava i ostalih gradova sjevera stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, konačno dali rezultate. To je potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume koju su, kako tvrdi, posljednjih godina nemilosrdno eksploatisali.

„Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto primoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima da se tu nešto mora mijenjati”, naveo je Bajraktarević. On očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalnom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.

Ministar Aleksandar Stijović kaže da je upoznat sa dešavanjima na području Plava i zahtjevima lokalnih drvoprerađivača. „Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, rekao je Stijović.

Plavski drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone. „Ukoliko bi se stvari zaista promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili preko sto radnih mjesta za naše ljude”, poručili su, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku Prokletije.

Potezi koje je povukao movi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ulili su nadu i drvoprerađivačima na području čitavog sjevera, koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća i njihovih privezaka. Da li je tome došao kraj, ubrzo će se znati.

                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo