Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVE PRIJAVE ZA NEZAKONITO KORIŠĆENJE ŠUMA U PLAVU I ROŽAJAMA: Tajkunima odzvonilo

Objavljeno prije

na

Prvi potezi resornog Ministarstva ulivaju nadu lokalnim drvoprerađivačima koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća

 

Poslije smjene direktora Uprave za šume Nusreta Кalača podnijete su i prve krivične prijave zbog šteta pričinjene u državnim šumama na području Plava i Rožaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je tužilaštvu prijavu sa odgovarajućim dokazima koji, smatrju, ukazuju na to da su određena lica iz Uprave za šume, nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek inspekcije za šumarstvo, „protivpravnim postupanjem nanijela štetu državi”.

Naime, po ocjeni resornog Ministarstva više odgovornih lica na čelu sa Кalačom i bivšim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, oglušili su se o propisane norme, te su propuštanjem vršenja službene dužnosti, kao i preduzimanjem radnji izvan svog službenog ovlašćenja, državi Crnoj Gori pričinili štetu od više desetina hiljada eura. Šteta je nastala tako što je  koncesionarima omogućeno nezakonito korišćenje šuma, kao i neplaćanje ugovorenih obaveza prema državi.

„Suprotno Zaključku Vlade od 27. decembra 2018. godine kojim je Uprava za šume bila obavezna da naplati zaostali dio duga na ime koncesione naknade u iznosu od 31.630 evra bez pripadajućih kamata prije potpisivanja Aneksa 2  Ugovora, ta Uprava je zanemarila ovu obavezu i propustila da izvrši naplatu. Usljed tog propusta Podgor Produkt DOO Rožaje i dalje se nalazi na Crnoj listi poreskih dužnika“ (dug iz reprograma po osnovu kojeg je to privredno društvo stavljeno na Crnu listu iznosio je 218.876 eura). „Ipak, ova činjenica nije spriječila Upravu za šume i njenog direktora, kao odgovorno lice, da nastavi da dozvoljava koncesionaru korišćenje šume u opštini Rožaje, čak i nakon isteka ugovora, a o čemu su tužilaštvu dostavljeni dokazi”, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oni procjenjuju da je, pored toga, dodatna šteta u iznosu od 211.000 do 407.000 nastala zbog daljeg zaduživanja koncesionara bez pravnog osnova iz 2019. godine, iako su uslovi za raskid koncesionog ugovora bili ispunjeni još 2016. godine. To je utvrdila Inspekcija za šumarstvo, koja je naložila Upravi za šume da raskine ugovor, a istim povodom je reagovalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ali, Uprava za šume nije postupila po tim nalozima.

„Uprava za šume nije utvrđivala kadrovsko-tehničke kapacitete koncesionara i ispunjenost drugih uslova predviđenih zakonom, ali joj to nije predstavljalo prepreku da nastavi da omogućavaju sječu šuma čak i u obimu većem od ugovorenog”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Oni, takođe, tvrde da raspolažu dokazima da je koncesionar u ovom slučaju iskoristio više drvne mase nego što je ugovoreno, kao i da je nastavio sječu bez osnova nakon isteka ugovora.

„Ovdje nije riječ o izolovanom slučaju, već je u pitanju kontinuirano namjerno propuštanje kontrole realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja radnji od strane imenovanih. U prilog tome najbolje govori i istovjetno stanje zatečeno na teritoriji opštine Plav u realizaciji koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trage DOO Bijelo Polje, gde je, uprkos Zapisnicima inspektora koji su ukazivali na propuste, nastavljeno zaduživanje koncesionara, umjesto da ugovor zbog kršenja odredbi bude raskinut”, naveli su iz Ministarstva objašnjavajući da je državi tako nanijeta direktna šteta od 80.000 eura.

Iako je iz Izvještaja o radu Uprave za šume bilo jasno da se Ugovor o koncesiji sa Pelengić Trade ne realizuje u skladu sa ugovornim odredbama, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako tvrde, ignorisao tu činjenicu. Iako je bio dužan da reaguje, po pravu nadzora. Кoordinaciono tijelo za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu reagovalo je tek nakon pobune mještana, i to na neadekvatan način, jer nije iniciralo obustavljanje nezakonite sječe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iniciralo je vršenje inspekcijskog nadzora, a šumarski ispektori su tom prilikom konstatovali nepravilnosti u radu Uprave za šume i naložili njihovo otklanjanje, dok su u toku postupci utvrđivanja bespravnih sječa na tom prostoru, koji će biti završeni kad vremenski uslovi to budu dozvolili. Tada će, kako najavljuju, u saradnji sa nadležnim inspektorom, razmotriti dalji status koncesionog ugovora zaključenog sa Pelengić Trade. I za slučaj da se u konačnom utvrdi da ga je koncesionar kršio, a za šta postoje jake indicije, konačno pokrenuti postupak raskida u skladu sa zakonom.

Tako su brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava i ostalih gradova sjevera stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, konačno dali rezultate. To je potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume koju su, kako tvrdi, posljednjih godina nemilosrdno eksploatisali.

„Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto primoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima da se tu nešto mora mijenjati”, naveo je Bajraktarević. On očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalnom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.

Ministar Aleksandar Stijović kaže da je upoznat sa dešavanjima na području Plava i zahtjevima lokalnih drvoprerađivača. „Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, rekao je Stijović.

Plavski drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone. „Ukoliko bi se stvari zaista promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili preko sto radnih mjesta za naše ljude”, poručili su, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku Prokletije.

Potezi koje je povukao movi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ulili su nadu i drvoprerađivačima na području čitavog sjevera, koji nisu mogli da rade zbog nedostatka sirovine. Do sada je, pune dvije decenije, šumama na sjeveru gazdovalo pet tajkunskih preduzeća i njihovih privezaka. Da li je tome došao kraj, ubrzo će se znati.

                                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVA I DRŽAVLJANI: Od ljudskih prava do izbornog inženjeringa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pronio se glas da će nova vlast, izmjenom starih propisa, na mala vrata izbjegle i raseljene iz bivše SFRJ uvesti u birački spisak. Sa barikada i iz medija, patriote su branile Crnu Goru od moguće pošasti. Ne znajući, ili se praveći da ne znaju, kako je DPS taj posao već završio

 

Uoči predstojećih lokalnih izbora u biračkom spisku u Herceg Novom upisano je 2.714 birača koji se, istovremeno, nalaze i u biračkom spisku Republike Srbije, Republike Srpske ili u oba (82 birača). To je u suprotnosti sa važećim propisima u Crnoj Gori.

Do podatka da je neregularan svaki deseti glasač u Novom, Centar za monitoring došao je uporednom analizom tri biračka spiska. Prethodno, nepotpune analize su pokazale da je i na nedavnim izborima u Nikšiću pravo glasa imalo makar hiljadu birača upisanih i u birački spisak Srbije (nijesu provjeravani svi glasači i nije konsultovan birački spisak iz BiH).

Jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić izjavio je, a sedmicu nakon njegovog javnog nastupa nijesmo čuli ni riječ koja bi ga demantovala, da je u Vladi Zdravka Krivokapića stanje gore nego u Herceg Novom. Tamo, od 12 ministara, makar dvojica imaju registrovano  prebivalište u dvije države – Crnoj Gori i Srbiji. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i njegov kolega, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić  zavjetno ćute, odbijajući da odgovore na Perićeve prozivke. On je, objašnjavajući kako su za upis u birački spisak odlučujuća tri elementa – punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo – pojasnio: „Državljanstava možete imati više, prebivališta i godina možete imati samo jedno, ne možete imati i 18 i 42 godine. Znači jedna osoba ne može biti u dva prebivališta upisana. A vi imate dva ministra koji imaju dva prebivališta u Crnoj Gori i Srbiji. Govorim o ministru Spajiću i ministru Leposaviću…”.

Nijesu Leposavić i Spajić ni prvi ni posljednji funkcioneri iz Crne Gore koji, znajući da krše zakon, imaju po neko rezervno prebivalište. A možda i državljanstvo. Njihov slučaj je dobio na značaju od kada je Vlada naumila da izmjenom zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, odluke, mišljenja…) zavede red baš tamo gdje dvojica ministara sebi dozvoljavaju bezakonje. Uz prećutnu podršku ostalih.

U danu (četvrtak, 8. april) kada je Vlada, pod pritiskom demonstranata odustala od samovoljnog usvajanja Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, iako je na to imala zakonsko pravo, odmetnuti ministar Leposavić pohvalio se učešćem u pripremi zakona o državljanstvu (i zakona o porijeklu imovine). „Koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora“, konstatovao je ministar pravde, sporeći se sa premijerom: „To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući“.

O tome bi se, već, dalo polemisati. Uzmimo, recimo, novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kome je Leposavić doprinio, „ulažući nadljudske napore“. A baš takvi su i bili neophodni da bi se, sa prikazanom lakoćom, prešlo preko viševjekovne istorije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i pravoslavnih Crnogoraca. Da li bi se slična rabota mogla ponoviti i prilikom „liberalizacije“ postojećeg Zakona o državljanstvu? Pod uslovom, a to je još jedna među brojnim nepoznanicama, da izvršna i zakonodavna vlast (parlamentarna većina) krenu u taj rizičan poduhvat. Najave postoje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo