Povežite se sa nama

DETEKTOR

Morbila neodgovornosti  

Objavljeno prije

na

Strah izazvan dugodišnjom kampanjom protiv MMR vakcina, ima opipljiv učinak. Samo  desetak posto djece rođene 2019. godine u Crnoj Gori je  vakcinisano. Stručnjaci upozoravaju – to što već nemamo epidemiju malih boginja je samo slučajnost

 

Epidemija malih boginja – morbila – samo što ne kuca na vrata.  Oko 90 odsto djece rodjene 2019. godine u Crnoj Gori nije vakcinisano MMR vakcinom, koja štiti od tri virusne bolesti: malih boginja, rubeole i zaušaka.  Širom svijeta,   pa i u Crnoj Gori,  MMR vakcina je meta antivakcionog lobija koji je, bez naučne potpore, povezuje sa autizmom. Godinama izloženi toj kampanji, mnogi roditelji su u nedomuici da li treba vakcinisati djecu ovom vakcinom.

Strah ima opipljiv učinak. U Crnoj Gori se godišnje u prosjeku rodi oko 7.000  beba. U toku 2014. godine  na području Podgorice vakcinisano je MMR vakcinom 90 odsto; 2015. godine  88 odsto; 2016. godine  77 odsto; 2017. godine 61 odsto; 2019. godine svega 11,5 odsto djece. Tek svako peto dijete rođeno 2019 .godine u glavnom gradu Crne Gore primilo je MMR vakcinu.  Možda još slikovtije: u Podgorici je  2019. godine rođeno oko 4000 djece, vaksinisano ih je tom vakcinom samo oko 500.

To je ogroman pad, više od svega, pad povjerenja društva u sebe i u vlasitite orijentire.  Dijete kada je zaražno, a bez simptoma  boravi u kolektivu,  četiri dana prije pojave morbila prenosi zarazu na dugu djecu. Takođe i četiri dana nakon ozdravljenja.  Zato se zaraza se,  među nevakcinisanim mališanima, veoma brzo širi.

Posljednji je čas da se upozorenja shvate ozbiljno. Epidemija bi  drastično otežala ionako tešku epidemiolosku situaciju u Crnoj Gori zbog virusa Covid -19. U uslovima preoptrećenosti medincinskog osoblja, društvene atmosfere,  stanja u porodicama iscrpljenim krizom, povećanog straha, zamora i nepovjerenja, mogla bi imati katastrofalne posljedice.

I statistički podaci u našoj zemlji upozoravaju. Od 100 djece oboljele od morbila, između sedam i devet ih  dobije upalu srednjeg uha. Upalu pluća dobije između jednog i šestoro djece. Različite vrste dijareje oko šestoro. Upalu mozga dobije jedno dijete na 1.000 do 2.000 oboljelih. Sklerozirajući panencefalitis (smrtnosona bolest sa oštećenjem mozga) dobije jedno dijete na 100.000 oboljelih. Na 1.000 inficiranih umre jedno do troje djece, od komplikacija.  Inače,  djeca do pet godina čine 60 odsto inficiranih.

Stručnjaci takođe ukazuju –  kad bi se djeca širom svijeta do svoje druge godine zivota vakcinisala u procentu od 95 odsto, bolest bi nestala. Svi znamo da se to u dogledno vrijeme neće desiti. Ne zato što bogate i medicinski napredne zemlje  ne mogu da proizvedu dovoljno vakcina, nego zato što nemaju  moralne snage, da ih podijele svima kojima trebaju. Ovo je svijet djece nejednakih šansi od rođenja.

To što mi već nemamo epidemiju je slučajnost. Epidemiolog  dr Senad Begić je jos prije četiri godine upozorio da smo na pragu epidemije malih boginja jer je broj djece vakcinisane MMR vakcinom i tada bio mali.

Upućeni izvori detektora  javljaju da korona u Podgorici nije značajnije uticala na redovnu vakcinaciju djece. Od djece rođene  2020. godine njih 90 odsto  vakcinisano je pentaksim vakcinom koja se daje u prvoj godini života,  protiv  difterije,  tetanusa,  velikog kašlja, dječje paralize i  hemofilijusa.  To je dobra vijest. Međutim, ima ona i dodatak koji je kvari.  Smanjen je broj djece koja su  dobila revakcinu pentaksima koja se daje godinu nakon te vakcine. Do toga je došlo zato što se,  zbog straha roditelja, odlaže primanje  MMR vakcine,  koja se mora dati  prije revakcine pentaksima. Takom se loš krug zatvara.

Ljekari  godinama apeluju na roditelje da vakcinišu djecu i preduprijede loše posljedice.   Uzalud. Strah je iz godine u  godinu sve jači. Nesigurni  ljudi  masovno reaguju  panikom i poricanjem. Problem je dubok i ne mogu ga riješiti samo ljekari. Ni naši, ni svjetski. Strah od MMR vakcine je simptom  globalnog stanja svijeta,  i čovjeka u njemu, u kojem su dezorijentisanost i moć manipulacije veći nego ikad.

Stela O.KOVAČ

Komentari

DETEKTOR

Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave.  Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je  Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata

 

Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.

Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.

Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.

Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?

Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana?  Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom  o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje  da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.

Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo