DETEKTOR
Apanaže

Priča o novcu nikada nije samo priča o novcu. Ova koja se vrti oko kase ministarstva kulture, više od svega svjedoči o duhovnom obzorju Crne Gore. Prije i poslije promjene vlasti
Istaknuti kulturni stavaraoci već tri mjeseca ne dobijaju mjesečnu nadoknadu, koju im isplaćuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Neki od njih najavljuju tužbe, jer im je, kažu, ukinuto ono što im po zakonu doživotno pripada. Njih je 43, i mjesečno primaju po oko 1000 eura. Vlada uzvraća kako je stavila pod lupu sve njih i komisiju koja ih je odabrala. Sumnjaju da ima i onih koji ne ispunjavaju uslove. Podsjetimo: da bi državljanin Crne Gore, koji ima prebivalište u našoj zemlji, dobio taj status, mora imati dvadeset godina radnog staza; pet nagrada u oblasti kulture i umjetnosti, od čega jedna mora biti državna; njegov rad mora biti prepoznat kao značajan za kulturu i umjetnost…
Istovremeno, pažnju javnosti zaokupljaju i podaci o prihodovanjima kroz razne projekte umjetnika i kulturnih radnika iz kase ministarstva kulture.
Po svemu sudeći, biće burno u ministarstvu i oko njega. Možda ova tri slučaja najbolje oslikavaju šta se to sa nama zbivalo i zbiva.
OKF – Otvoreni kulturni forum Cetinje i časopis za kulturu Ars, direktora Milorada Popovića na konkursima za kulturno-umjetničko stvaralaštvo za deset godina, od 2010. do 2020. godine, priskrbili su skoro devetsto hiljda eura. Precizno – 877. 983, 40. Naročito su Popoviću bile plodne posljednje dvije godine – 2019. i 2020. U njima je dobio ravno 433.543,40 eura. Kad se sve sabere, OKF Milorada Popovića je od 2015-2020. godine dobijao više od polovine novca predviđenog za sve učesnike na konkursima za projekte Ministarstva kulture.
On , kao dobitnik Njegoševe nagrade, ima i status – Istaknuti kulturni stavralac. Kao svi, mjesečno je iz budžeta Ministarstva kulture, do ovog tromjesečnog zastoja, dobijao oko 1.000 eura.
U mimohodu, Miljenko Jergović istaknuti hrvatski i bosanskohercegovački pisac, kao član žirija za dodjelu Njegoševe nagrade, godinama mjesečno prima 1.980 eura. I njega je obuhvatio tromjesečni zastoj. Jergović je zdušno branio odluku žirija da Milorad Popović stane uz rame književnim kolosima. Ovih je dana podržao Istaknute stvaraoce, a priključio se i zahtjevima da Vesna Bratić ode s ministarske funkcije. Eto tako.
Na svjetlo pozornice, događaji su ove sedmice izvukli Adnana Čirgića, dekana Fakulteta za crnogorski jezik, kojem Vlada evo tri mjeseca nije uplaćivala novac nužan za održavanje. Uslijedio je protest na Cetinju. Na suprotnim stranama našli su se dekan i Istaknuti kulturni stvaralac Adnan Čirgić i Dragan Koprivica, nekadašnji visoki funkcioner jedinstvenog DPS-a, SNP-a, pa šef medijskog centra Demokratske narodne partije, članice DF-a, sada novi spoljni ekspert Ministarstva kulture. Izvori detektora tvrde da je atmosfera, oko i u prostrijama ministarstva, bila vrlo naelektrisana. Posebno od trenutka kada je Koprivica izašao pred demonstrante i počeo da im šalje poljupce, što su oni doživjeli kao provokaciju. Kada je nekoliko njih nagrnulo u zgradu, neko iz obezbjeđenja je blagovremeno reagovao, Koprivicu sakrio i zaključao u WC, sa jakim bravama. Dobro se završilo.
Eksperti nove Vlade navode da Čirgić nema 20 godina kontinuiranog staža, rođen je 1980, diplomirao 2003/2004, a doktorirao 2007. godine. Neslužbeno najavljuju da je on ozbiljan kandidat za ukidanje statusa Istaknutog kulturnog stvaraoca. U polemici koja je planula nakon protesta, Koprivica napominje da je Čirgić, kao miljenik bivšeg režima, dobijao pozamašan novac za projekte od Ministarstva kulture. Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50. 000 eura.
I Dragan Koprivica je uspio da se domogne starorežimskog budžeta Ministarstva kulture. Tokom posljednje četiri godine opozicionarstva za projekte je dobio 20. 000 eura. Nova su vremena. On, evo, u svojstvu spoljnjeg eksperta, provjerava šta je ko nekad dobio na konkursima ministarstva. Jer, konkursa za projekte u kulturi više nema. Mimo poslaničke penzije Koprivica prima ekspertsku nadoknadu – preko hiljadu i petsto eura mjesečno. Sigurno zaslužuje i više. Nego, štednja je.
Priča o novcu nikada nije samo priča o novcu. Ova koja se vrti oko kase ministarstva kulture, više od svega svjedoči o duhovnom obzorju Crne Gore. Prije i poslije promjene vlasti.
Stela O. KOVAČ
Komentari
DETEKTOR
Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave. Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata
Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.
Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.
Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.
Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?
Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana? Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.
Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.
Stela O. KOVAČ
Komentari
DETEKTOR
DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove
V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…
Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori. Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.
Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .
Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.
Stela KOVAČ
Komentari
DETEKTOR
Cvjetanje kuture

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka, ona ionako druguje sa vječnošću
Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje, sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri, nijesu zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.
Ali ne mari. To nije smetalo ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.
Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.
Pošto ministarstva ovako krše i ne poštuju obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave, oko sistematizacije, nije baš najjasnije čemu ono uopšte služi. Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada, biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.
Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu, kao ni na javnom konkursu. To ne znači da se, iza zavjese, ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju bez konkursa. Poznato je: bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata, za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.
Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura može da pričeka, ona ionako druguje sa vječnošću.
Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju, svakoga mjeseca i dalje stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.
Stela O. KOVAČ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmica
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično