Povežite se sa nama

DETEKTOR

Ranjena Njegoševa ulica na Cetinju

Objavljeno prije

na

Preko milion i dvjesta hiljada eura  potrošeno je za rekonstrukciju glavne cetinjske ulice  za vrijeme gradonačelničkog  mandata Aleksandra Bogdanovića, prije devet godina. Ovih dana Njegoševa  izgleda kao da je granatirana, jer je popločana kamenom koji ne trpi studen i snijeg, pa se lomi i drobi svake zime

 

Još jedna zima, polako,  ostaje iza nas. Putnik namjernik koji ovih dana prošeta Cetinjem, čudom će se čuditi. Njegoševa ulica izgleda kao da je granatirana. Kamene ploče kojima je obložena  poslije obilnih padavina zdrobljene,   povađene, polomljene.  Cetnjani svoju glavnu ulicu  nazivaju -šećer u kocke, drobni pijesak ili minsko polje. Opori cetinski humor. Jer,  tu se redovno dešavaju lomovi nogu šetača, istežu  tetive, krive članci… Opasnost ne vreba samo pješake, već  sve one koji Njegoševom voze bicikl, trotinete, rolere. Godinama.

Turisti nose sliku tužne stvarnosti prijestonice. Ko zna, možda pomisle da je neka teška prirodna katastrofa zadesila drevni grad. Nije do prirode i neba, do ljudi je.  Ovo što je snašlo Cetinje,  nastalo  kao rezultat  odluka važnih prijestoničkih glava.

Ovako je bilo. Preko milion i dvjesta hiljada eura  potrošeno je za rekonstrukciju Njegoševe ulice za vrijeme gradonačelničkog  mandata Aleksandra Bogdanovića. Prije devet godina. Investitori radova bili su Direkcija javnih radova i Prijestonica Cetinje, a izvođač  građevinska firma Toškovići iz Podgorice. Uprava za zaštitu kulturnuh dobara dala je saglasnost za kamen, kojim je popločana ulica ponos Cetinja.

Sve je moglo izgledati drugačije  nego što izgleda danas.  Kad je planirana rekonstrukcija Njegoševe ulice  u oktobru 2012, stiglo je  nekoliko  ponuda. Kamen koji je odabran i poslan na uviđaj Upravi za zaštitu kulturnuh dobara nije zadovoljio kriterujme. Arhitekte i konzervatori su odbili da daju saglasnost za njegovo postavljanje, jer je, po njihovoj procjeni, neotporan na niske temperature.  Tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnuh dobara Ružica Ivanović odbijala je  da čuje stručne ocjene svojih službenika. Na potpise stručnjaka za tako važnu investiciju ipak se čekalo prilično  dugo. Uprkos nagovorima, konzervatori i arhitekte nijesu htjeli da stave svoje potpise. Konsultovali su kolege iz Centra za konzervaciju i arheologiju na Cetinju. I oni su bili istog mišljenja – kamen nije za cetinjske zime. No,  direktorica nije odustajala. Upornost je naposljetku dala rezultat – stručnjaci su  popustili.

I,  kako to biva, kad je ukonjena ta prepreka, u kabinetu gradonačelnika Bogdanovića otvorena je slavljenička flaša šampanjca. Posao je sklopljen. Postavljene bijele ploče u dužini od 880 metara  su se izgledom uklapale u istorijsko jezgo grada. Problem je što kiše i snjegovi imaju nezgodan običaj da i dalje padaju zimi na Cetinju.  Već nakon prve zime, kamen je pokazao svoje pravo lice.  Niske temperature,kiša, snijeg, so  su od bijelih ploča  napravili ruglo kaldrmu. Krenula je opravka.  I, tako, devet godina. Svakog proljeća ista priča. Oko 100.000 eura godišnje manje u budžetu Opštine. Uzalud.

Polomljene štikle na  brojnim čizmama možda će izazvati smijeh kod koautora ovakvog stanja glavne ulice na Cetinju.Vjerovatno će za poslovni poduvat  naći neko upripodobljeno objašnjenje. A da to nijesu visoki procenti od sklopljenih ugovora.

Nego, ne pričamo samo o prošlosti. I ne pričamo samo o Cetinju. Ulcinjski izvori Detektora javljaju da je pred Upravom za zaštitu kulturnih dobara danas još jedan izazov  sličan cetinjskom.  Daje se saglasnost za postavljanje odgovarajućih kamenih ploča u Starom gradu Ulcinja. Treba se nadati da će  zadužene arhitekte i konzervatori  procijeniti kvalitet kako treba, a da će, potom, i donosioci odluka poslušati struku.

Nego varljiva je nada. Možda bi, za svaki slučaj, prije nego što prelome u glavi, nadležne Ulcinjane trebalo pozvati na Cetinje. Da prošetaju glavnom ulicom crnogorske prijestonice.  Da vide kako – ne treba.

Stela O. KOVAČ

Komentari

DETEKTOR

Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave.  Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je  Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata

 

Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.

Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.

Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.

Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?

Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana?  Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom  o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje  da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.

Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo