Povežite se sa nama

OKO NAS

U BERANAMA OČEKUJU DA NOVA VLADA ISPRAVI STARE NEPRAVDE: Vraćanje na kolosijek

Objavljeno prije

na

Berane se, smatraju sagovornici Monitora, vraća na mjesto koje mu pripada – kao obrazovni, intelektualni, regionalni i administrativni centar sjevera Crne Gore

 

U Beranama, donedavno jedinoj opozicionoj opštini na sjeveru Crne Gore, očekuju da se promjenom državne vlasti promijeni i odnos koji je, ističu, bio diskriminatorski. Neki od prvih poteza nove Vlade tu promjenu i nagovještavaju.

Predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić (SNP) kaže kako je Berane bilo vjesnik promjena u Crnoj Gori. ,,Rekao bih da je Berane bilo i vjesnik promjena nas građana, grad koji je hrabro i stameno odlučio da Crna Gora mora da se mijenja. I po prvi put desilo se da se ta odlučnost iskazuje mirno, protestnim šetnjama koje su prerasle u litije. Desio se narod koji se više nije mogao zaustaviti. Pobjedu na izborima jedino nije očekivala sada opoziciona DPS i njeni koalicioni partneri. Čvrsto sam vjerovao da će se to desiti kao i 2014. godine u Beranama, kada je sva državna mašinerija upotrijebljena protiv liste Zdravo Berane, a mi smo ih tada, i kasnije više puta, putukli do nogu”, kaže Šćekić za Monitor.

On dodaje da je duga vladavina jedine do sada nesmjenjive vlasti u Evropi, najviše štete napravila, naravno, građanima Crne Gore, pa zatim i sebi samoj.  ,,U uvjerenju da ne mogu biti smijenjeni, u gotovo svim institucijama napravili su privatne feude i stvorili atmosferu u kojoj se nisu mnogo bavili problemima običnog čovjeka, građanina od čijeg su novca primali visoke plate i sve druge benefite. Normalno je da kada se ne živi samo od svoje zarade, nego kada uz to imate privilegija, da će stanje da bude haotično. Ali, država ima snage da to stanje i dovede u red, i ja u to iskreno vjerujem i to se pokazuje svakog dana”, kaže Šćekić.

Prema njegovim riječima u Opštini Berane su 2014. godine zatekli slično stanje onome što sada zatiču ministri nove Vlade. ,,I danas nam stižu na naplatu računi kojih nije bilo u knjigovodstvu, presude za elaborate koji nisu u posjedu opštinskih organa, za radove koji nikad nisu urađeni. Obaveze od skoro dvadeset miliona eura, veliko su opterećenje i za mnogo bogatije sredine. Po krivičnim prijavama koje su podnijete, podignute su optužnice od strane Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”, podsjeća Šćekić. ,,Trudili smo se da sarađujemo sa centralnom vlašću, zarad interesa naših građana, ali je ulaganje u Berane bilo uvijek dozirano u odnosu na naše susjedne opštine. Administrativne procedure za nas su bile predugačke, u mjeri besmislenog postupanja. Sve je to crpilo energiju, odugovlačilo radove sa ciljem narušavanja integriteta lokalne vlasti. To je, međutim, imalo kontraefekat. Što bi se reklo u DPS-u, nijesu prepoznali ni teren, ni čovjeka”.

Lokalna vlast u Beranama je, smatra naš sagovornik, uprkos otvorenim opstrukcijama uspjela da u svakom segmentu popravi zatečeno stanje. Zato Šćekić  očekuje od nove Vlade da se prijeko potrebne investicije na sjeveru i u Beranama realizuju još u prvoj godini njenog mandata. Takođe, kaže, očekuje i ispravljanje nepravde u kojoj su iz godine u godinu zakidani u dodjeli sredstava egalizacionog fonda. ,,Realno je da je potrebno vrijeme da se napravi jedan novi sistem u kojem neće biti razlika, podjela i korupcije. U tome svi koji želimo demokratiju moramo učestvovati, ali i svi koji su radili za svoju korist, a na štetu svih nas, moraju odgovarati”, smatra Šćekić.

A njegovi saradnici ukazuju na neke korake koji su pokazatelji promjene odnosa i prestanka blokade beranske Opštine. Tako potpredsjednik Marko Lalević (PZP) ističe da će nakon dvije godine bezuspješnih prepiski sa bivšim ministrom prosvjete, koji se oglušio na zahtjev Opštine Berane i stanovnika mjesne zajednice Štitare, ova mjesna zajednica konačno dobiti kombi za prevoz učenika.

On kaže da su u Ministarstvu prosvjete uvažili inicijativu po kojoj je poništena ranija odluka o dodjeli novih kombi vozila. ,,Kombi vozila su po prethodnoj raspodjeli bivšeg ministra zaobišla našu opštinu i školu u Štitarima, a djeca iz te MZ su već dvije godine do škole išla pješice. To je problem na koji smo uzalud ukazivali i do prošle godine apelovali da se riješi”, kaže Lalević. On dodaje da je Opština Berane uporedo sa rješavanjem ovog problema vodila i pregovore sa lokalnim prevoznicima kako bi riješili problem redovnog prigradskog prevoza za sve stanovnike opštine. ,,Na predlog prevoznika i koristeći njihova iskustva došli smo do modela koji je održiv, uz subvencionisanje određenih neisplativih linija iz opštinskog budžeta,  prvenstveno linije Berane – Šekular, Berane – Kaludra , Berane – Lubnice – Kurikuće, Berane – Štitari – Bubanje, što bi mnogo olakšalo život naših sugrađana na prigradskom i seoskom području  i doprinijelo njihovom opstanku na svojim vjekovnim ognjištima”, kaže Lalević.

Sada je potrebno obezbijediti zakonske preduslove da se ova ideja sprovede u djelo. ,,To je usvajanje novog Zakona o komunalnim djelatnostima koji je prošao svu zakonsku proceduru za njegovo donošenje od javne rasprave do radnih tijela i stigao do Vlade Crne Gore koja treba da ga proslijedi Skupštini na razmatranje i usvajanje. Nakon njegovog donošenja, Opština Berane će imati zakonsku mogućnost subvencionisanja neisplativih linija, koje u skladu sa mogućnostima sopstvenog budžeta može pomoći”, objašnjava naš sagovornik.

U Opštini Berane računaju i na, kako tvrde, čvrsto obećanje državnog sekretara Miroslava Anđelića da će jedan od prioriteta Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta biti izgradnja novog dječjeg vrtića u Beranama u ovoj godini. Te na dogovor u Ministarstvu ekologije, urbanizma i planiranja prostora prema kome će, novom reorganizacijom i sistematizacijom Ministarstva, Berane postati sjedište Uprave za inspekcijske poslove za opštine Rožaje, Plav, Petnjicu i Andrijevicu.

I menadžer Opštine Berane Vladimir Đaković (Demokrate) siguran je da se više neće ponoviti ono što se dogodilo prošle godine, kada je iz Uprave za javne radove Beranama opredijejeljno svega dvjesta hiljada eura dok je, poređenja radi, Kolašinu, gdje su na vlasti DPS i njegovi sateliti, dodijeljeno čak 17 miliona eura.

,,Sastanak u Upravi za javne radove tek treba da se održi i da kandidujemo neke projekte koji do sada nisu prolazili, kao što su rekonstrukcija stare hale sportova, adaptacija nekih objekata i tome slično”, kaže Đaković. ,,Mislim da nova Vlada mora da formira tijelo koje bi se bavilo preporodom sjevera države, donijelo neku strategiju u tom pravcu, a ne, kao do sada, da se sa sjevera samo uzimaju resursi, bez koristi za stanovništvo u ovom dijelu države”.

Sagovornici Monitora smatraju da prvi pokazatelji i prvi potezi govore kako se Berane,  polako ali sigurno, na svim poljima vraća na mjesto koje mu pripada – kao obrazovni, intelektualni, regionalni i administrativni centar sjevera Crne Gore. Vjeruju da se grad vraća na kolosijek iz kojeg je ispao zbog političke nepodobnosti.

      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo