Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSMI MART, CVIJEĆE I ZBILJA: Jaz sve dublji

Objavljeno prije

na

U jeku pandemije virusa COVID-19 jaz između žena i muškaraca još više je produbljen. Povoda za protestovanje Osmog marta, čini se, nikada nije bilo više

 

„Jedva čekam karanfil, da ostane da radi poslije mene prekovremeno”, jedan je od mimova koji je u susret Osmom martu napravila popularna feministička mim stranica na Fejsbuku (FB) Vala, Ljeposava. I u njemu izrekla bolnu zbilju žena u Crnoj Gori. Povoda za protestvovanje Osmog marta, čini se, nikada nije bilo više.

„Osmom martu se mora dati primarni značaj kao danu protesta žena zbog neravnopravnosti i sadašnjeg zabrinjavajućeg stepena nejednakosti, diskriminacije i nasilja, koje  poprima i karakter ‘javnog’ nasilja zahvaljujući prvenstveno elektronskim medijima i društvenim mrežama. Žene, ne samo da se dovoljno ne podržavaju i ohrabruju, nego se obeshrabruju kada se usude da se bave onim čime žele i da žive po sopstvenom izboru”, kaže za Monitor izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić.

Kako ističe, nad ženama u Crnoj Gori se još vrši pritisak da moraju biti uspješne prvenstveno u porodici, da bi bile priznate u društvu. „Nerijetko se dešava da muškarci ukazuju na to da su žene stub porodice, društva ili poslodavca, namećući joj tako dodatan teret i odgovornost – da mora biti dvostruko uspješniija od muškarca da bi uspjela”, navodi Vujačić.

O jednakosti žena i muškaraca u Crnoj Gori govori i Indeks rodne ravnopravnosti, koji je u Crnoj Gori prvi put izračunat prošle godine. S vrijednošću indeksa od 55, od ukupno 100 poena, Crna Gora ostvarila je daleko niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4. Vrijednost indeksa ukazuje da se najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu Moći, praćeno domenima koji se odnose na Vrijeme, Znanje, Novac i Rad. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja.

Novinarka portala PCNEN Marija Pešić za Monitor kaže da većinu problema koji tište žene u našoj zemlji obavijaju stereotipi, neznanje. „Na žene se gleda očima punim predrasuda. U opisu posla kao da nam se nalazi spremnost da trpimo rodno zasnovane uvrede, mimove, karikature i odreknemo se prava na privatnost. Slavimo strah. Da nećemo moći da radimo i imamo porodicu, da ćemo uvijek biti objektivisane, nejednako plaćene. Da će drugi diktirati kako treba da se osjećamo, oblačimo, izgledamo i šta da radimo. Ljudi vole da kažu da je ‘svaki dan Osmi mart’. Na neki ironičan način, u pravu su. Jer, svakog dana nosimo isti teret”, smatra Pešić.

Prema njenim riječima, žene u Crnoj Gori u toj borbi najčešće su same. „Institucije nam pošalju sportski pozdrav i riječi ohrabrenja, a na kraju dana utočište tražimo kod onih koji se istinski bore za naš položaj – odgovorni građani, prijatelji, porodica, aktivisti/kinje i druge žene, sestre i saveznice koje svakodnevno biju ovu bitku”.

Marina Vujačić smatra da, kao društvo, imamo još mnogo da radimo na rodnoj ravnopravnosti. „Ne samo da ne sputavamo žene u javnoj sferi, već posebno da ohrabrimo one koje su neosnažene i koje još dovoljno nisu ni osviješćene o svojim pravima i suštini ravnopravnosti. Zato bi muškarci, posebno oni na pozicijama moći, trebalo da obrate pažnju na zabrinjavajući podatak da je za deceniju rođeno 2. 922 dječaka više nego djevojčica. Slična je statistika i kada su u pitanju djevojčice s invaliditetom uključene u sistem obrazovanja, u odnosu na dječake s invaliditetom, kojih je duplo više. To ukazuje na to da ili se djevojčice s invaliditetom ne upisuju u škole, iako je osnovno obrazovanje redovno, ili im se ne omogućava pravo na život, posredstvom selektivnih abortusa”, navodi Vujačić.

U jeku pandemije virusa COVID-19 jaz između žena i muškaraca još više je produbljen. Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG), od kraja februara do kraja juna prošle godine broj nezaposlenih žena povećan je za 3.560, što čini 56 odsto od ukupnog broja novih nezaposlenih osoba. To upućuje na zaključak da su poslodavci u toku COVID-19 krize otpustili više žena nego muškaraca.

„Kako je kapitalizam komercijalizovao Osmi mart i kako pokušava da ga pretvori u konzumeristički praznik, važno je da podśećamo na istinsko značenje Međunarodnog dana žena i da iskoristimo priliku da se osvrnemo na dosadašnje korake, kao i da se regrupišemo i osmislimo naredne“, kažu za Monitor iz FB stranice Vala, Ljeposava.

Osmi mart je, podsjećaju, prije svega dan aktivne borbe za radnička prava žena i pružanja otpora patrijarhalnim sistemima opresije. „Tako ovog, ko i svakog drugog, slavimo borbu, pređašnju, sadašnju i buduću. Slavimo žene koje ustaju i jasno stavljaju do znanja da im je patrijarhata preko glave. Slavimo žene koje su ustale protiv seksualnog nasilja. Žene koje su ustale protiv ginekološko-akušerskog nasilja. Žene koje su ustale protiv osvetničke pornografije. Slavimo žene koje su zauzele ulice Poljske i koje se neće povući dok ne ostvare svoja osnovna ljudska prava. Žene koje koriste svoje uticajne onlajn platforme da pomognu da se čuje glas svih nas. Slavimo borbu naših pretkinja. Nove pokrete i nova udruživanja žena: lokalna, regionalna i globalna. Slavimo solidarnost i kolektivne akcije i pozivamo sve žene i saveznike da nam se pridruže u borbi”, navode.

Umjesto komentara na pojedinačne i učestale slučajeve uvreda najgore vrste na račun žena sa javne scene, novinarka Vijesti Damira Kalač ohrabrila bi svaku građanku Crne Gore da bude ono što želi – privatno i profesionalno. „Da zna da to što je žensko dijete u porodici ne umanjuje njen značaj. Da zna da ima pravo na obrazovanje – posljednjih godina upravo žene čine veći procenat ukupnog broja visokoobrazovanog stanovništva. Da je jednako važna i ako poželi da završi zanat. Da nije manje vrijedna ako je domaćica – samo tri mjeseca tog nevidljivog rada košta 122 miliona eura (podatak Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori). Da zna da može da bira da li će da bude sama, da ima partnera/ku, da li će da rodi. Da zna da njeno tijelo ne može biti ničije do njeno i da o njemu odlučuje. Kad kaže ’ne’, to znači ,ne’. I da ni u kom slučaju ne ćuti, kakva god da joj je nepravda učinjena“.

I ove godine zvaničnici su se ženama obratili prigodnim govorima, propraćenim adekvatnim statistikama i porukama da podrže navodnu privrženost ideji ravnopravnosti polova. Među njima čak i oni koji su, prije samo par nedjelja, podijelili sa javnošću antifeminističke stavove.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta naložilo je direktorima osnovnih škola da spriječe organizovanje kupovine poklona za 8. mart nastavnicama. Hoće li to direktori da nadziru i kažnjavaju đake, ako svojim nastavnicima kupe cvijet, ili da kažnjavaju nastavnice ako cvijet prime?

 

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo