Povežite se sa nama

Izdvojeno

BJEKSTVO DIREKTORA UPRAVE ZA IMOVINU CRNE GORE: Nemar ili namjera nadležnih organa

Objavljeno prije

na

Dragan Kovačević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je nezakonito upisivala državno zemljište u zoni morskog dobra na fizička i pravna lica, a od 24. februara nedostupan je pravosudnim organima

 

U Crnoj Gori je gotovo postalo pravilo da se osumnjičeni za visoku korupciju, najčešće i visoki državni funkcioneri, nekako nađu van dosega pravde. Većina njih bude lišeno slobode i procesuirano prema pravosudnim organima, ali nakon što „na povjerenje“ ne završe iza rešetaka dok traje postupak, oni više nijesu dostupni organima gonjenja ili sudu.

Najpoznatiji slučaj te vrste je onaj Svetozara Marovića i njegovoog sina Miloša, koju su zatvorsku kaznu izbjegli (izbjegavaju) zbog liječenja u Srbiji. Marovići se i danas nalaze u ovoj susjednoj zemlji, koja godinama, prema tvrdnjama crnogorskih organa bezbjednosti, odbija da ih izruči. Miloš može slobodno da se vrati u Crnu Goru jer mu je kazna istekla, dok slična sudbina, po svemu sudeći, očekuje i njegovog oca.

Događali su se i brojni slučajevi da se osumnjičenima zabrani napuštanje države oduzimanjem pasoša, a da oni ipak pređu u susjedne zemlje na osnovu lične karte. Za prelazak granice sa susjednom zemljom dovoljna je ta isprava.Većina njih je   izručena Crnoj Gori različitim mehanizmima međudržavne bilateralne saradnje. Ta  sudbina, često je zaobilazila „krupne ribe“.

Najsvježiji je slučaj bivšeg direktora Uprave za imovinu Dragana Kovačevića kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. Kovačević je krajem februara pobjegao iz Crne Gore i trenutno je nedostupan crnogorskim pravosudnim organima. Za njim je, prema pisanju medija, policija raspisala potragu.

Iz Uprave policije i Specijalnog državnog tužilaštva od ponedjeljka odbijaju da komentarišu ovaj slučaj. Oni nijesu potvrdili niti demantovali ovu informaciju, a nijesu ni odgovorili na pitanja Monitora kada je Kovačević napustio državu i da li je raspisana međunarodna potjernica.

Kovačević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je nezakonito upisivala državno zemljište u zoni morskog dobra na fizička i pravna lica. Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, nedavno je na konferenciji za medije saopštila da Kovačevića sumnjiče da je u istu organizaciju infiltrirao neke od podređenih i bliske srodnike. Ona je istakla da je u predmetu Međa, u decembru prošle godine, donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv 10 fizičkih i jednog pravnog lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršil krivična djela – zloupotreba službenog položaja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, protivpravnog zauzimanja zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaje poreza i doprinosa, te krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Prema podacima Interpola, najviše osoba koje potažuje Crna Gora nalazi se u Srbiji, a i najviše izručenih u Crnu Goru takođe  je iz te susjedne države. Kada su poslanici Milan Knežević i Andrija Mandić, pod zabranom napuštanja zemlje zbog suđenja za „državni udar“ i drugih procesa, slobodno putovali do Beograda i nazad, objašnjenje nadležnih bilo je da mogu da „oduzmu pasoš“, ali da građani određene granične prelaze mogu da pređu i sa ličnom kartom. Kneževiću je u jednom periodu bila stavljena i nanogica i određen kućni pritvor, ali u drugom slučaju koji se vodio pred Osnovnim sudom.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć smatra da ovdje nije riječ o sistemskom problemu, već o nemaru nadležnih organa. On za Monitor kaže da su se sve dosadašnje reforme pravosuđa uvijek svodile „na šminkanje normi“, što je za posljedicu imalo istu poruku „sa zapada“ – „nije dovoljno usvojiti zakon treba ga i primijeniti“.

„Po mom sudu ovakve stvari su se mogle preduprijediti. Ne želim da griješim dušu, stavljam rezervu, ali mislim da ovdje nijesu problem norme nego jedan prilično komotan odnos prema preduzimanju mjera kada su u pitanju ovakvi slučajevi“, ocijenio je Šoć.

On pojašnjava da prvo treba utvrditi da li je bilo propusta u primjeni odredbi koje regulišu ova pitanja. Ako bi se, kaže, utvrdilo da je bilo propusta kod onih koji primjenjuju norme, njih treba kazniti, dok bi eventualno promjeni normi pribjegao tek ako bi se utvrdilo da je riječ o sistemskom problemu.

Šoć smatra da je riječ o nemaru ljudi na funkcijama, jer su na druge načine morali obezbijediti prisustvo osumnjičenog. Pojašnjava da oduzimanje pasoša i lične karte nije jedini način.

„Da li se može zabraniti napuštanje džave, pa se poslati graničnoj policiji obavijest da je tim ljudima zabranjeno da napuštaju državu bilo sa pasošem, bilo sa ličnom kartom; da li je mogla da se donese odluka da se neko pusti na slobodu pa da mu se odredi obezbjeđenje u smislu nanogice, ako se sjećate, bilo je to određeno i poslaniku. Postoji niz mehanizama i mjera koje se mogu preduzeti, oduzimanje lične karte i pasoša nije jedina. Ne govorimo ovdje o tome da li će neko da prelazi granice na ilegalnim prelazima, planinskim putevima i slično, već o prelasku na legalnim graničnim prelazima“, rekao je on.

Direktor istraživačkog centra u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac smatra da slučaj Dragana Kovačevića ponovo otvara pitanje odgovornosti u pravosuđu Crne Gore, koje mogu izgledati kao administrativne i slučajne, ali koje imaju opipljive posljedice na postizanje rezultata u borbi protiv korupcije. Ovdje se, kaže on, postavlja i pitanje efikasnosti tužilaštva u procesuiranju krivičnih djela koja se odnose na katastar i duboko ukorijenjenu korupciju u toj instituciji na koju MANS upozorava već godinama, dostavljajući tužilaštvu veoma konkretne dokaze.

„Još je nezahvalno polemisati o tome da li je Kovačević namjerno pušten da pobjegne ili se radi o nedostatku komunikacije između sudstva i tužilaštva. No  sigurno je da još nemamo ni naznake pokretanja bilo čije odgovornosti za činjenicu da Kovačević danas nije dostupan pravosudnim organima Crne Gore. U tom smislu, može se očekivati da će se slični namjerni ili slučajni propusti dešavati i ubuduće jer u crnogorskim pravosudnim institucijama i dalje dominira kadar zbog kojeg se Svetozar Marović nalazi u Beogradu“, pojašnjava Milovac.

On ocjenjuje da sve pomenuto, ali i mnogo drugih, ozbiljnijih propusta ukazuju na potrebu da se konkretne promjene u pravosuđu dese što prije, jer način na koji se ono nosi sa korupcijom i organizovanim kriminalom može biti jedna od ključnih prepreka u evropskim integracijama Crne Gore. Međutim, sigurno će biti prepreka ostvarenju pravde prema visokim državnim funkcionerima, koji joj prečesto izmiču preko državnih granica.

 

Izašao iz zatvora, presvukao se i otišao

Kako nezvanično saznaju Vijesti, Kovačević je pobjegao 24. februara nakon što je izašao iz Istražnog zatvora”, rekao je taj sagovornik. Osumnjičeni funkcioner za zloupotrebu službenog položaja tog dana je pušten na slobodu, nakon što mu je istekao pritvor koji mu je ranije odredio sudija za istragu podgoričkog Višeg suda. Po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, istog dana vijeće sudija preinačilo je tu odluku zbog čega su policajci pokušali da vrate Kovačevića u istražni zatvor. Međutim, njega nijesu našli na adresi poznatoj nadleženim organima, niti ga od tog dana mogu naći.

Izvor Vijesti je ispričao da je Kovačevića ispred zatvorske kapije sačekao „džip” u kojem se i presvukao. To je bio drugi put da Kovačeviću ukidaju i ponovo određuju pritvor od 23. decembra 2020. godine, kad je prvobitno uhapšen.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo