Povežite se sa nama

Izdvojeno

BJEKSTVO DIREKTORA UPRAVE ZA IMOVINU CRNE GORE: Nemar ili namjera nadležnih organa

Objavljeno prije

na

Dragan Kovačević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je nezakonito upisivala državno zemljište u zoni morskog dobra na fizička i pravna lica, a od 24. februara nedostupan je pravosudnim organima

 

U Crnoj Gori je gotovo postalo pravilo da se osumnjičeni za visoku korupciju, najčešće i visoki državni funkcioneri, nekako nađu van dosega pravde. Većina njih bude lišeno slobode i procesuirano prema pravosudnim organima, ali nakon što „na povjerenje“ ne završe iza rešetaka dok traje postupak, oni više nijesu dostupni organima gonjenja ili sudu.

Najpoznatiji slučaj te vrste je onaj Svetozara Marovića i njegovoog sina Miloša, koju su zatvorsku kaznu izbjegli (izbjegavaju) zbog liječenja u Srbiji. Marovići se i danas nalaze u ovoj susjednoj zemlji, koja godinama, prema tvrdnjama crnogorskih organa bezbjednosti, odbija da ih izruči. Miloš može slobodno da se vrati u Crnu Goru jer mu je kazna istekla, dok slična sudbina, po svemu sudeći, očekuje i njegovog oca.

Događali su se i brojni slučajevi da se osumnjičenima zabrani napuštanje države oduzimanjem pasoša, a da oni ipak pređu u susjedne zemlje na osnovu lične karte. Za prelazak granice sa susjednom zemljom dovoljna je ta isprava.Većina njih je   izručena Crnoj Gori različitim mehanizmima međudržavne bilateralne saradnje. Ta  sudbina, često je zaobilazila „krupne ribe“.

Najsvježiji je slučaj bivšeg direktora Uprave za imovinu Dragana Kovačevića kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. Kovačević je krajem februara pobjegao iz Crne Gore i trenutno je nedostupan crnogorskim pravosudnim organima. Za njim je, prema pisanju medija, policija raspisala potragu.

Iz Uprave policije i Specijalnog državnog tužilaštva od ponedjeljka odbijaju da komentarišu ovaj slučaj. Oni nijesu potvrdili niti demantovali ovu informaciju, a nijesu ni odgovorili na pitanja Monitora kada je Kovačević napustio državu i da li je raspisana međunarodna potjernica.

Kovačević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je nezakonito upisivala državno zemljište u zoni morskog dobra na fizička i pravna lica. Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, nedavno je na konferenciji za medije saopštila da Kovačevića sumnjiče da je u istu organizaciju infiltrirao neke od podređenih i bliske srodnike. Ona je istakla da je u predmetu Međa, u decembru prošle godine, donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv 10 fizičkih i jednog pravnog lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršil krivična djela – zloupotreba službenog položaja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, protivpravnog zauzimanja zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaje poreza i doprinosa, te krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Prema podacima Interpola, najviše osoba koje potažuje Crna Gora nalazi se u Srbiji, a i najviše izručenih u Crnu Goru takođe  je iz te susjedne države. Kada su poslanici Milan Knežević i Andrija Mandić, pod zabranom napuštanja zemlje zbog suđenja za „državni udar“ i drugih procesa, slobodno putovali do Beograda i nazad, objašnjenje nadležnih bilo je da mogu da „oduzmu pasoš“, ali da građani određene granične prelaze mogu da pređu i sa ličnom kartom. Kneževiću je u jednom periodu bila stavljena i nanogica i određen kućni pritvor, ali u drugom slučaju koji se vodio pred Osnovnim sudom.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć smatra da ovdje nije riječ o sistemskom problemu, već o nemaru nadležnih organa. On za Monitor kaže da su se sve dosadašnje reforme pravosuđa uvijek svodile „na šminkanje normi“, što je za posljedicu imalo istu poruku „sa zapada“ – „nije dovoljno usvojiti zakon treba ga i primijeniti“.

„Po mom sudu ovakve stvari su se mogle preduprijediti. Ne želim da griješim dušu, stavljam rezervu, ali mislim da ovdje nijesu problem norme nego jedan prilično komotan odnos prema preduzimanju mjera kada su u pitanju ovakvi slučajevi“, ocijenio je Šoć.

On pojašnjava da prvo treba utvrditi da li je bilo propusta u primjeni odredbi koje regulišu ova pitanja. Ako bi se, kaže, utvrdilo da je bilo propusta kod onih koji primjenjuju norme, njih treba kazniti, dok bi eventualno promjeni normi pribjegao tek ako bi se utvrdilo da je riječ o sistemskom problemu.

Šoć smatra da je riječ o nemaru ljudi na funkcijama, jer su na druge načine morali obezbijediti prisustvo osumnjičenog. Pojašnjava da oduzimanje pasoša i lične karte nije jedini način.

„Da li se može zabraniti napuštanje džave, pa se poslati graničnoj policiji obavijest da je tim ljudima zabranjeno da napuštaju državu bilo sa pasošem, bilo sa ličnom kartom; da li je mogla da se donese odluka da se neko pusti na slobodu pa da mu se odredi obezbjeđenje u smislu nanogice, ako se sjećate, bilo je to određeno i poslaniku. Postoji niz mehanizama i mjera koje se mogu preduzeti, oduzimanje lične karte i pasoša nije jedina. Ne govorimo ovdje o tome da li će neko da prelazi granice na ilegalnim prelazima, planinskim putevima i slično, već o prelasku na legalnim graničnim prelazima“, rekao je on.

Direktor istraživačkog centra u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac smatra da slučaj Dragana Kovačevića ponovo otvara pitanje odgovornosti u pravosuđu Crne Gore, koje mogu izgledati kao administrativne i slučajne, ali koje imaju opipljive posljedice na postizanje rezultata u borbi protiv korupcije. Ovdje se, kaže on, postavlja i pitanje efikasnosti tužilaštva u procesuiranju krivičnih djela koja se odnose na katastar i duboko ukorijenjenu korupciju u toj instituciji na koju MANS upozorava već godinama, dostavljajući tužilaštvu veoma konkretne dokaze.

„Još je nezahvalno polemisati o tome da li je Kovačević namjerno pušten da pobjegne ili se radi o nedostatku komunikacije između sudstva i tužilaštva. No  sigurno je da još nemamo ni naznake pokretanja bilo čije odgovornosti za činjenicu da Kovačević danas nije dostupan pravosudnim organima Crne Gore. U tom smislu, može se očekivati da će se slični namjerni ili slučajni propusti dešavati i ubuduće jer u crnogorskim pravosudnim institucijama i dalje dominira kadar zbog kojeg se Svetozar Marović nalazi u Beogradu“, pojašnjava Milovac.

On ocjenjuje da sve pomenuto, ali i mnogo drugih, ozbiljnijih propusta ukazuju na potrebu da se konkretne promjene u pravosuđu dese što prije, jer način na koji se ono nosi sa korupcijom i organizovanim kriminalom može biti jedna od ključnih prepreka u evropskim integracijama Crne Gore. Međutim, sigurno će biti prepreka ostvarenju pravde prema visokim državnim funkcionerima, koji joj prečesto izmiču preko državnih granica.

 

Izašao iz zatvora, presvukao se i otišao

Kako nezvanično saznaju Vijesti, Kovačević je pobjegao 24. februara nakon što je izašao iz Istražnog zatvora”, rekao je taj sagovornik. Osumnjičeni funkcioner za zloupotrebu službenog položaja tog dana je pušten na slobodu, nakon što mu je istekao pritvor koji mu je ranije odredio sudija za istragu podgoričkog Višeg suda. Po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, istog dana vijeće sudija preinačilo je tu odluku zbog čega su policajci pokušali da vrate Kovačevića u istražni zatvor. Međutim, njega nijesu našli na adresi poznatoj nadleženim organima, niti ga od tog dana mogu naći.

Izvor Vijesti je ispričao da je Kovačevića ispred zatvorske kapije sačekao „džip” u kojem se i presvukao. To je bio drugi put da Kovačeviću ukidaju i ponovo određuju pritvor od 23. decembra 2020. godine, kad je prvobitno uhapšen.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo