Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Nepuni mjesec kasnije, 21. januara ove godine, sa predstavnicima Sindikalne organizacije MA sreo se ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. „Današnji sastanak predstavlja prvi korak u rješavanju pitanja MA kao kompanije, a prije svega u rješavanju statusa zaposlenih“, saopšteno je iz Ministarstva, uz tvrdnju kako je Vlada još jednom dokazala da predstavlja istinskog partnera zaposlenima u MA „kako bi zajednički prevazišli tešku situaciju, ali i što brže osposobili za rad našu novu nacionalnu avio-kompaniju“. Priča se na tome i završila.

Zapravo, iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja tih je dana zaposlenima u MA poslat upitnik iz koga su nadležni mogli steći približnu sliku o njihovom socijalnom statusu. Nakon prikupljanja podataka, izostala je bilo kakva pomoć. Iako su u Ministarstvu dobili podatak koji je, ove nedjelje, predočen i Monitoru: u MA radi 14 samohranih roditelja i 10 bračnih parova sa djecom. Već pet mjeseci njihove porodice nemaju nikakvih prihoda. Dovijaju se kako da kupe hranu, vitamine (epidemija bukti), lijekove i(li) plate ljekare. Pošto nebrigom poslodavca nemaju plaćeno zdravstveno osiguranje.

Kad su zaključili da od resornog ministarstva nema pomoći, zaposleni su se obratili premijeru Zdravku Krivokapiću. U pismu koje potpisuju trojica radnika sa, bezmalo, 65 godina staža u kompaniji, oni od predsjednika Vlade traže pomoć. Odnosno, razumijevanje i objašnjenje za nedoumice koje ih tište:

-Kada će biti isplaćene zaostale zarade zaposlenima?

– Koji je broj zaposlenih predviđen za angažman u novoj kompaniji?

– Kada će biti ponuđen socijalni program za zaposlene MA koji budu višak?

Treća nedjelja, a od premijera ni pisma ni razglednice. Bez odgovora su ostala i pitanja koja je Monitor prošle nedjelje uputio Vladi.

– Da li će radnici MA imati prioritet pri zapošljavanju u ToMontenegru?

– Zašto stručni i licencirani radnici MA nijesu angažovani za konsultantske usluge vezane za osnivanje nove avio-kompanije za koje je Ministarstvo finansija raspisalo konkurs?

– Koliko će koštati obnova znanja licenciranom osoblju MA, koja počinje da ističe već u drugoj polovini marta, i ko će to finansirati?

U nedostatku zvaničnih odgovora, nedoumice smo pokušali razriješiti među radnicima MA. Do njih je, još početkom godine, stigao glas da će u ToMontenegru biti mjesta samo za najbolje (i to za 45 zaposlenih po avionu). Šta to  znači u kompaniji u kojoj skoro polovina zaposlenih ima međunarodne licence koje svjedoče da su oni sposobni da svoj posao rade na bilo kom mjestu na svijetu – ne zna se. Neki su razumjeli da treba biti strpljiv i ćutati. Drugi traže člansku kartu neke od članica vladajuće koalicije. O tome, kažu nam njihove kolege, već svjedoče fotografije sa društvenih mreža. Dok treći razmišljaju o sudskim postupcima koje će povesti protiv firme i države. To je, smatraju, jedini način na koji mogu zaštititi svoja prava.

Do bilo kojeg rješenja treba preživjeti. Prosječna zarada u MA nije mala, kreće se oko hiljadu eura, ali je „neravnomjerno raspoređena“. Oko 100 zapošljenih prima minimalac (222 eura) uvećan za minuli staž i regres. Stjuardese i perseri imaju platu od 400 do 550 eura, plus pet eura po satu leta. Tokom prošle godine slabo se letjelo pa je i ta naknada bila minimalna (inače, bude oko 300 eura mjesečno – u prosjeku). Piloti su dizali kompanijski prosjek. A na zemlji zarade su, uglavnom, bile manje. Osim za politički podobne članove uprave i menadžmenta. Kojima sada nema ni traga ni glasa.

Protok vremena ne ostavlja posljedice samo na računima u banci.

„Licencirano osoblje (piloti, kabinsko osoblje, vazduhoplovni tehničari i dispečeri u Operativnom centru kao i zemaljsko osoblje – operativa) imaju periodičnu provjeru znanja i sposobnosti“, kaže predsjednica Sindikata kabinskog osoblja Milka Tomović. „ Sadašnje stanje uveliko usložnjava i dodatno poskupljuje taj vid provjere. Čim se ne leti troškovi rastu. Ne mogu licitirati iznosom, jer ne znam kakav koncept će imati nova kompanija i koliki broj zaposlenih, ali znamo da su u pitanju stotine i hiljade eura. Po osobi. I bez dodatnih troškova“.

Naša sagovornica objašnjava da dodatni troškovi podrazumijevaju avionske karte, smještaj, troškove za ishranu tokom boravka na simulatorima koji se nalaze u Amsterdamu (za pilote) i Cirihu (za stjuardese). U regionu nema uslova za takav vid vježbe.

Dok razgovaramo sa Milkom Tomović njen kolega, aviomehaničar i sindikalni aktivista Vanja Đekić,iz redakcije Monitora, razgovara sa ombudsmanom. Sastanak „na daljinu“ ranije je dogovoren. Svi su, čini se, spremni da razgovoraju o problemima sa kojima se suočavaju zaposleni u Montenegroerlajnsu. Osim onih koji su nadležni za njihovo rješavanje, ili makar ublažavanje. Njima je bilo lakše da gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića optuže za politikanstvo, nakon što se on pohvalio kako je  zaposlene u MA, iz opštinskog budžeta, pomogao sa 250 eura po osobi.

A i taj novac su, uglavnom, uzele banke, na ime neizmirenih rata za kredite. Davno je bio 15. oktobar.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo