Povežite se sa nama

DETEKTOR

Neizvjesna sudbina budžeta  

Objavljeno prije

na

Male su šanse da Zakon o budžetu bude usvojen do kraja marta, kako je  ranije najavljeno. Iz Ministarstva finansija nagovještavaju organima državne uprave da računaju na privremeno finasiranje i u aprilu

 

Tako biva. Sva su ministarstva bila dužna da 30 dana od prve sjednice nove Vlade donesu pravilnike o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Nije država tuđa livada. Taj pravilnik je nužan da bi uopšte funkcionisalo neko ministarstvo ili uprava. Prva sjednica Vlade održana je 7. decembra, proslavili smo i njenih prvih sto dana – pravilnika nema.

Poštenije, ima ga, ali  djelimično. Od 12 ministarstava, do sada su samo tri donijela pomenuti akt: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo zdravlja. U ostalim ministarstvima i upravama, pokušaji da se sačine pravilnici propadaju. Razlog je uzvišene prirode. Vlada pravi sistemtizaciju po liku svojih kadrova. Šteluju se radna mjesta za one koji nemaju položen državni ispit, koji nemaju potrebne godine radnog iskustva, koji imaju neodgovarajuću školsku spremu. Osvježilo.

Još ćemo pričekati da to djelo ugleda svjetlost dana. Po proceduri,  nakon što državni organ uradi pravilnik o sistematizaciji, on se šalje u Upravu za kadrove gdje dobija zeleno svjetlo, a potom u Ministarstvo finansija koje opredjeljuje budžet za sva ministarstva i uprave. To znači ovo – ako ne postoji pravilnik o sistematizaciji, ne može se, a da se ne krši zakon, praviti Zakon o budžetu. Ako se i nađe neki pravni kalauz, i on se  tako sroči, teško da  može biti dobar.

Veoma su male šanse da Zakon o budžetu bude usvojen do kraja marta, kako je  ranije najavljeno. Ministarstva  nijesu završila svoje budžete. Tek kad ih završe, Ministarstvo finansija ih dostavlja Vladi. Vlada Skupštini na usvajanje. Ili neusvajanje. Uz svaki zakon idu i amadmani. Vrijeme ne čeka. Iz Ministarstva finansija već nagovještavaju organima državne uprave da računaju na privremeno finasiranje i u aprilu.

Predviđeni limit novca za ministarstva  onemogućava zapošljavanje novih službenika i namještenika. U međuvremenu izvršna vlast, po dubini i širini teritorije, smjenjuje stare  a postavlja nove kadrove. Svoje. Poslije ministara,  državnih sekretara, većine direktora direktorata i direktora uprava, krenulo se  u  raspoređivanje novog kadra u upravne odbore i komisije.

Prije nekoliko dana smijenjeni su članovi Upravnog odbora regionalne škole za državnu upravu – Suzana Pribilović, Goran Jovetić i Svetlana Vuković. Na njihova mjesta postavljene su Jovana Nišavić, direktorica Uprave za kadrove, Marina Banović, državna sekretarka Ministarstva javne uprave i Tamara Srzentić,  ministarka Javne uprave.

Trojka Pribilović, Jovetić, Vuković, kao članovi ovog Upravnog odbora primali su, ponaosob, oko 23.000 eura godišnje. Svo troje bili su i članovi Komisije za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima pri Upravi za kadrove. Godišnje za taj trud išlo je oko 11.000 eura  po osobi.

Svetlana Vuković je prošle godine omogućila predsjednici Upravnog suda Branki Lakočević da zaradi 10.290 eura, kao predavačica u Upravi za kadrove i kao članica Komisije za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima. Branka Lakočević i Svetlana Vuković su rođene sestre. Isti angažman sutkinja  Lakočević je imala tokom 2019. Kao članica  Komisije i predavačica  u Upravi za kadrove prihodovala je 9.199 eura.

I Goran Jovetić je brinuo o  porodici. Snahu je postavio za sekretarku Komisije u Upravi za kadrove i omogućio joj da dopuni kućni budžet sa 9.000 eura  godišnje. Supruga Jelena je  bila i ostala u Ministarstvu finansija,  direktorica direktorata. Radi kontinuiteta.

Pribilović,  Jovetić i Vuković bili su minimum u četiri upravna odbora i u po dvije  komisije. Treba  to sračunati. Nijesu oni, naravno, ništa posebno, more je  upravnih odbora i komisija u našoj zemljici. I takvih zarada.

Granu sloboda. Nova Vlada se još, takoreći, zagrijava. U proljeće ulazimo bez budžeta, bez programaVlade za 2021. Raspoređivanje  kadrova teče bez sistematizacije,  uz  njegovanje starih navika.  Da, naravno,  da Pravilnik o zaradama u upravnim odborima nije promijenjen. Marina Jočić, bivša braniteljka – budimo rodno senzitivni –  srpstva na liniji – Karlobag, Karlovac, Virovitica –  sada kao predsjednica UO  bdi nad sudbinom naših Nacionalnih parkova. Koliko to košta je tajna. Zaključano.

Ovo je Crna Gora. Zemlja – planeta se i dalje vrti oko sunca.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

DETEKTOR

Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave.  Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je  Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata

 

Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.

Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.

Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.

Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?

Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana?  Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom  o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje  da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.

Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo