Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Vladavina prava, ili putuj, Evropo

Objavljeno prije

na

Zahtjevi iz prvog „non paper” izvještaja koji je ispostavljen novoj  crnogorskoj vladajućoj garnituri izgledaju, ugrubo, ovako: vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve ostalo

 

Trinaesta je godina od apliciranja Crne Gore za kandidata za članstvo u EU i jedanaesta od dobijanja te titule. Deveta od početka pregovora. Privremeno su zatvorena tri poglavlja od ukupno 33. Krećemo se brzinom od 0,33 poglavlja godišnje. Privremeno.

Stanje nakon prvog ,,non paper” izvještaja koji je ispostavljen novoj vladajućoj garnituri izgleda, ugrubo, ovako: vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve ostalo.

Evropski komesar Oliver Varhelji predstavio je u srijedu, 17. marta, u Briselu zemljama članicama prijedlog čiji je osnovni princip da bez ispunjavanja uslova za vladavinu prava nema daljeg puta ka EU.

Kao ključna se ponovo ističu poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda i bezbjednost). Ona se odnose na neke od najvećih boljki u Crnoj Gori: reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravosudnu saradnju, saradnju u oblasti borbe protiv krijumčarenja droga i terorizma, kao i migracije i upravljanje granicama. Teme koje pune novinske stupce. Novo poglavlje će se zatvarati tek onda kada se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava.

Za glavnu pregovaračicu Crne Gore sa Evropskom unijom Zorku Kordić ovo nije iznenađenje. Po njenom mišljenju za Crnu Goru je napredak u vladavini prava bio ključan od otvaranja pregovora. „Samo je podvučena ona već poznata poruka”, izjavila je Kordićeva i napomenula da to svakako podcrtava prioritete Vlade.

„Crna Gora je bila prva država koja je pregovore otvorila po novom pristupu i od samog početka pregovaračkog procesa važio je ovaj princip i dinamika sveukupnog napretka zavisila je od reformi u oblasti vladavine prava. Ovi kriterijumi u potpunosti odražavaju prioritet Vlade da ima nultu stopu tolerancije prema korupciji i organizovanom kriminalu, kao najvažnijim segmentima vladavine prava, odnosno razvijanja Crne Gore po mjeri razvijene evropske demokratije”, navodi glavna pregovaračica.

Ona je  povodom novog izvještaja izjavila da se nacrt tog dokumenta u potpunosti oslanja na pregovarački okvir Crne Gore i pristup koji je Savjet EU usvojio još u martu 2020, na predlog EK, a koji je Crna Gora iste godine zvanično prihvatila.

Revidirana metodologija čiji je cilj poboljšanje pristupnog procesa EU će se primjenjivati na države koje tek treba da otvore pristupne pregovore. Sudbinu Crne Gore dijeli Srbija, a prve zemlje koje će pregovarati sa EU po novom modelu su Albanija i Sjeverna Makedonija.

Oana Cristina Popa šefica delegacije EU u Crnoj Gori je početkom marta izjavila da je za evropsko proširenje potrebno strpljenje. To nije sprint, već maraton, smatra ona. „Najvažnije je biti dobro pripremljen, datum pristupanja je od sekundarne važnosti. Važno je da se provodi evropska agenda i potrebne reforme”, kazala je Popa uz konstataciju da je putovanje važnije od odredišta. Govoreći o Crnoj Gori, rekla je da je vladavina prava srž procesa pristupanja i da je pravosudna reforma vrlo važna. „To su nepopularne, teške reforme, ali bez njih se ne može imati funkcionalna država s jakim institucijama. Vladavina zakona omogućava svim ostalim područjima da pravilno funkcionišu, pa je važno da se to ispuni”, objasnila je Popa.

Početkom mjeseca Crnu Goru je posjetio i Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Zapadnom Balkanu prenoseći slične pozdrave iz EU.

Premijer Zdravko Krivokapić je potvrdio mnogo puta izrečena obećanja da je Crna Gora posvećena reformama u oblasti vladavine prava. „Težimo da tokom 2021. godine naša zemlja dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Na ovaj način stvorili bi se uslovi za intenziviranje reformskih aktivnosti u oblasti vladavine prava, a ujedno dao podstrek za ubrzanje pregovora u svim ostalim pregovaračkim poglavljima”, izjavio je Krivokapić.

Istog dana kada je predstavljan non paper izvještaj u Briselu je u trodnevnoj posjeti boravio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Nova Vlada, napomenuo je Abazović, nije zadovoljna intenzitetom pregovaranja u posljednjih nekoliko godina. Ohrabrenje nalazi u visokom procentu građana koji su za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (75 odsto).

Potpredsjednik Vlade je mogao odobrovoljiti palamentarce stvaranjem Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou i Savjeta za kontrolu biračkog spiska. Tu je i otkrivanje zloupotreba donacija EU (afera granica) i procesuiranje funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i organizovani kriminal. Još jedan plus na putu ka EU je i to što je EK pozitivno ocijenila odluku nove Vlade da obustavi kontroverzni program ekonomskog državljanstva.

Abazović nije propustio priliku da signalizira i nužost promjena u tužilaštvu koje su ovih dana, nakon pristiglog mišljenja Venecijanske komisije u žiži interesovanja javnosti.

„Da bi dalje napredovala na svom putu ka EU, vaša zemlja  treba da ispuni privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, posebno u ključnim problematičnim područjima, kao što su sloboda medija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala“, izjavio je Tomas Haglajtner šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za susjedstvo i pregovore o proširenju na sastanku Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost. „Takođe je važno da Crna Gora ne nazaduje kada je riječ o dostignućima u oblasti pravosuđa, da crnogorsko pravosuđe pokaže posvećenost punoj i nedvosmislenoj implementaciji reformi i da se u parlamentu postigne politički konsenzus oko preostalih imenovanja u pravosuđu“.

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimir Leposavić je kazao da nije lako ispuniti postavljene kriterijume, ali da neće odustati od njih.

Marijana Laković Drašković, bivša šefica pregovaračkog tima za poglavlja 23 i 24 izjavila je za televiziju Nova M da pred Crnom Gorom ne bi trebalo da stoji težak zadatak ako postoji politička volja i ukoliko budu uključeni ljudi koji imaju znanje da taj proces iznesu. „Nažalost plašim se kada je u pitanju politički ambijent i kadrovski potencijal trenutno da je Crna Gora u ozbiljnoj krizi, uzevši u obzir poslednja dešavanja posebno kad su u pitanju tzv. tužilački zakoni”.

Iako se čelnici  Vlade deklarativno zalažu za usku saradnju sa EU i njenim tijelima, ima i onih konstituenata vladajuće većine koji misle drugačije. Nebojša Medojević je, tako, izjavio da ne priznaju mišljenje Venecijanske komisije i konstatovao da je ona „nenadležna“.

Prilikom martovske posjete Lajčak je podgrijao nade u 2025. godinu kao mogući termin za ulazak Crne Gore u EU. Do tada se koraci moraju usaglašavati kako sa vanjskim partnerima tako i unutar vladajućih struktura. Kojom brzinom ćemo prelaziti taj put najviše zavisi od nas.

 

Katalizatori i kočničari

Zorka Kordić za Vijesti kaže da je prilikom otvaranja poglavlja 23 i 24 u decembru 2013, Crna Gora dobila 83 privremena mjerila, od čega 45 privremenih za poglavlje 23 i 38 privremenih za 24. „Imajući u vidu kompleksnost i raznovrsnost tematskih oblasti i zahtjeva, teško je dati kvantitativnu procjenu, iako se prema dosadašnjim izvještajima može smatrati da su ona u značajnoj mjeri ispunjena i da preostaju prioriteti na kojima se treba raditi u kontinuitetu do kraja pregovora“, kaže Kordić.

Kakav je progres Crne Gore znaće se za dva mjeseca. Simbolično, državotvorni maj je mjesec za koji Evropska komisija priprema izvještaj za dva, očigledno najvažnija, poglavlja 23 i 24 koja mogu biti katalizatori ili kočničari procesa integracija u EU.

U EU se trenutno razgovara i o načinu primjene nove metodologije potvrdila je Ana Pisonero glasnogovornica EU za Pobjedu. Ono što je nagoviješteno u non paper dokumentu je da ako sve ne ide kako treba tu su korektvine mjere, ali i sankcije u slučaju stagnacije.

Dragan LUČIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo