Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Vladavina prava, ili putuj, Evropo

Objavljeno prije

na

Zahtjevi iz prvog „non paper” izvještaja koji je ispostavljen novoj  crnogorskoj vladajućoj garnituri izgledaju, ugrubo, ovako: vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve ostalo

 

Trinaesta je godina od apliciranja Crne Gore za kandidata za članstvo u EU i jedanaesta od dobijanja te titule. Deveta od početka pregovora. Privremeno su zatvorena tri poglavlja od ukupno 33. Krećemo se brzinom od 0,33 poglavlja godišnje. Privremeno.

Stanje nakon prvog ,,non paper” izvještaja koji je ispostavljen novoj vladajućoj garnituri izgleda, ugrubo, ovako: vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve ostalo.

Evropski komesar Oliver Varhelji predstavio je u srijedu, 17. marta, u Briselu zemljama članicama prijedlog čiji je osnovni princip da bez ispunjavanja uslova za vladavinu prava nema daljeg puta ka EU.

Kao ključna se ponovo ističu poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda i bezbjednost). Ona se odnose na neke od najvećih boljki u Crnoj Gori: reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravosudnu saradnju, saradnju u oblasti borbe protiv krijumčarenja droga i terorizma, kao i migracije i upravljanje granicama. Teme koje pune novinske stupce. Novo poglavlje će se zatvarati tek onda kada se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava.

Za glavnu pregovaračicu Crne Gore sa Evropskom unijom Zorku Kordić ovo nije iznenađenje. Po njenom mišljenju za Crnu Goru je napredak u vladavini prava bio ključan od otvaranja pregovora. „Samo je podvučena ona već poznata poruka”, izjavila je Kordićeva i napomenula da to svakako podcrtava prioritete Vlade.

„Crna Gora je bila prva država koja je pregovore otvorila po novom pristupu i od samog početka pregovaračkog procesa važio je ovaj princip i dinamika sveukupnog napretka zavisila je od reformi u oblasti vladavine prava. Ovi kriterijumi u potpunosti odražavaju prioritet Vlade da ima nultu stopu tolerancije prema korupciji i organizovanom kriminalu, kao najvažnijim segmentima vladavine prava, odnosno razvijanja Crne Gore po mjeri razvijene evropske demokratije”, navodi glavna pregovaračica.

Ona je  povodom novog izvještaja izjavila da se nacrt tog dokumenta u potpunosti oslanja na pregovarački okvir Crne Gore i pristup koji je Savjet EU usvojio još u martu 2020, na predlog EK, a koji je Crna Gora iste godine zvanično prihvatila.

Revidirana metodologija čiji je cilj poboljšanje pristupnog procesa EU će se primjenjivati na države koje tek treba da otvore pristupne pregovore. Sudbinu Crne Gore dijeli Srbija, a prve zemlje koje će pregovarati sa EU po novom modelu su Albanija i Sjeverna Makedonija.

Oana Cristina Popa šefica delegacije EU u Crnoj Gori je početkom marta izjavila da je za evropsko proširenje potrebno strpljenje. To nije sprint, već maraton, smatra ona. „Najvažnije je biti dobro pripremljen, datum pristupanja je od sekundarne važnosti. Važno je da se provodi evropska agenda i potrebne reforme”, kazala je Popa uz konstataciju da je putovanje važnije od odredišta. Govoreći o Crnoj Gori, rekla je da je vladavina prava srž procesa pristupanja i da je pravosudna reforma vrlo važna. „To su nepopularne, teške reforme, ali bez njih se ne može imati funkcionalna država s jakim institucijama. Vladavina zakona omogućava svim ostalim područjima da pravilno funkcionišu, pa je važno da se to ispuni”, objasnila je Popa.

Početkom mjeseca Crnu Goru je posjetio i Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Zapadnom Balkanu prenoseći slične pozdrave iz EU.

Premijer Zdravko Krivokapić je potvrdio mnogo puta izrečena obećanja da je Crna Gora posvećena reformama u oblasti vladavine prava. „Težimo da tokom 2021. godine naša zemlja dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Na ovaj način stvorili bi se uslovi za intenziviranje reformskih aktivnosti u oblasti vladavine prava, a ujedno dao podstrek za ubrzanje pregovora u svim ostalim pregovaračkim poglavljima”, izjavio je Krivokapić.

Istog dana kada je predstavljan non paper izvještaj u Briselu je u trodnevnoj posjeti boravio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Nova Vlada, napomenuo je Abazović, nije zadovoljna intenzitetom pregovaranja u posljednjih nekoliko godina. Ohrabrenje nalazi u visokom procentu građana koji su za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (75 odsto).

Potpredsjednik Vlade je mogao odobrovoljiti palamentarce stvaranjem Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou i Savjeta za kontrolu biračkog spiska. Tu je i otkrivanje zloupotreba donacija EU (afera granica) i procesuiranje funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i organizovani kriminal. Još jedan plus na putu ka EU je i to što je EK pozitivno ocijenila odluku nove Vlade da obustavi kontroverzni program ekonomskog državljanstva.

Abazović nije propustio priliku da signalizira i nužost promjena u tužilaštvu koje su ovih dana, nakon pristiglog mišljenja Venecijanske komisije u žiži interesovanja javnosti.

„Da bi dalje napredovala na svom putu ka EU, vaša zemlja  treba da ispuni privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, posebno u ključnim problematičnim područjima, kao što su sloboda medija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala“, izjavio je Tomas Haglajtner šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za susjedstvo i pregovore o proširenju na sastanku Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost. „Takođe je važno da Crna Gora ne nazaduje kada je riječ o dostignućima u oblasti pravosuđa, da crnogorsko pravosuđe pokaže posvećenost punoj i nedvosmislenoj implementaciji reformi i da se u parlamentu postigne politički konsenzus oko preostalih imenovanja u pravosuđu“.

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimir Leposavić je kazao da nije lako ispuniti postavljene kriterijume, ali da neće odustati od njih.

Marijana Laković Drašković, bivša šefica pregovaračkog tima za poglavlja 23 i 24 izjavila je za televiziju Nova M da pred Crnom Gorom ne bi trebalo da stoji težak zadatak ako postoji politička volja i ukoliko budu uključeni ljudi koji imaju znanje da taj proces iznesu. „Nažalost plašim se kada je u pitanju politički ambijent i kadrovski potencijal trenutno da je Crna Gora u ozbiljnoj krizi, uzevši u obzir poslednja dešavanja posebno kad su u pitanju tzv. tužilački zakoni”.

Iako se čelnici  Vlade deklarativno zalažu za usku saradnju sa EU i njenim tijelima, ima i onih konstituenata vladajuće većine koji misle drugačije. Nebojša Medojević je, tako, izjavio da ne priznaju mišljenje Venecijanske komisije i konstatovao da je ona „nenadležna“.

Prilikom martovske posjete Lajčak je podgrijao nade u 2025. godinu kao mogući termin za ulazak Crne Gore u EU. Do tada se koraci moraju usaglašavati kako sa vanjskim partnerima tako i unutar vladajućih struktura. Kojom brzinom ćemo prelaziti taj put najviše zavisi od nas.

 

Katalizatori i kočničari

Zorka Kordić za Vijesti kaže da je prilikom otvaranja poglavlja 23 i 24 u decembru 2013, Crna Gora dobila 83 privremena mjerila, od čega 45 privremenih za poglavlje 23 i 38 privremenih za 24. „Imajući u vidu kompleksnost i raznovrsnost tematskih oblasti i zahtjeva, teško je dati kvantitativnu procjenu, iako se prema dosadašnjim izvještajima može smatrati da su ona u značajnoj mjeri ispunjena i da preostaju prioriteti na kojima se treba raditi u kontinuitetu do kraja pregovora“, kaže Kordić.

Kakav je progres Crne Gore znaće se za dva mjeseca. Simbolično, državotvorni maj je mjesec za koji Evropska komisija priprema izvještaj za dva, očigledno najvažnija, poglavlja 23 i 24 koja mogu biti katalizatori ili kočničari procesa integracija u EU.

U EU se trenutno razgovara i o načinu primjene nove metodologije potvrdila je Ana Pisonero glasnogovornica EU za Pobjedu. Ono što je nagoviješteno u non paper dokumentu je da ako sve ne ide kako treba tu su korektvine mjere, ali i sankcije u slučaju stagnacije.

Dragan LUČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo