Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODNOS KONCESIONARA ŠUMA PREMA PUTEVIMA NA SJEVERU: Iskoristi, uništi, zaboravi

Objavljeno prije

na

Na desetine lokalnih puteva na sjeveru uništeno je teškim kamionima koji prevoze drvnu građu.  Koncesionari su malo ili nimalo ulagali u te saobraćajnice, iako im je to bila obaveza. Zato u nekim mjesnim zajednicama najavljuju da će spriječiti prolazak mehanizacije do obližnjih šuma

 

Neadekvatno ulaganje i održavanje puteva koje koriste koncesionari šuma u Crnoj Gori prepoznato je kao jedan od velikih problema i u nacionalnoj  Strategiji razvoja šuma i šumarstva.

„Koncesionari nemaju interes za gradnju novih puteva, a i kad ih grade, to rade sa minimalnim troškom. Pored toga, u održavanje puteva ulažu prije samih sječa, a sanaciju poslije transporta često preskaču. Time stvaraju i konflikt s drugim korisnicima šumskih puteva, uključujući seosko stanovništvo, koje od njih zavisi, i posjetiocima prirode”, piše u Strategiji.

U prošlogodišnjoj informaciji o relizaciji koncesionih ugovora, koju je sačinila Uprava za šume, konstatovano je da se „održavanje lokalnih i šumskih putnih pravaca od strane koncesionara koji koriste putne pravce ne obavlja planiranom dinamikom”. Najvljeno je da će Uprava „kontinuirano kontrolisati” način na koji se koncesionari odnose prema saobraćajnicama koje koriste.

Nezadovoljstvo lokalnog stanovništva u nekim selima kulminiralo je do mjere da su najavljene blokade puteva, ukoliko se „obaveze koncesionara precizno ne definišu”. Mještani nekoliko kolašinskih sela, na primjer, očekuju da ovog proljeća nadležni prinude koncesionare da poprave ono što su godinama  uništavali. Ako tako ne bude, tvrde, kamioni, skideri i ostala mehanizacija preduzeća koja eksploatišu šumu neće moći da prođe. Isto su prije nekoliko mjeseci tražili mještani bjelopoljskih sela. Oni su od Opštine zahtijevali da posreduje i pomogne da koncesionari ispune svoje obaveze održavanja puteva.

„Novac koji je lokalna uprava opredijelila za nasipanje i popravku,  praktično, je  bačen. To su zemljani putevi koji nijesu prilagođeni teretima koji se njima prevoze, te se veoma brzo devastiraju. Tu, prije svega, mislimo na putne pravce Sokolac, Šljemena, Rudo Polje, Kameno Polje, Pisana Jela, Sokolac, Zaboj… koji čine prsten u saobraćajnom smislu. Nećemo dozvoliti dalje korišćenje šuma sve dok se koncesionari ovako ponašaju i ne saniraju te putne pravce”, najavili su iz tog kraja. Objasnili su i da koncesionari često mijenjaju „rutu”, pa kamione preusmjere na one putne pravce koje su, u međuvremenu, Vojska ili lokalna uprava sanirali.

Nakon tog upozorenja, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je koncesionarima da „ili će sanirati puteve, što im je obaveza, ili će lokalna uprava tražiti raskid koncesije “.

Ionako loši lokalni putevi do većine žabljačkih sela, minulih godina, uništeni su, kažu tamošnji poljoprivrednici. Brojna obećanja sanacije koncesionari su samo u rijetkim slučajevima održali. U toj opštini naročito je loše stanje u kompleksu Tepačkih šuma. Seoski i šumski putevi uništeni su i u Beranama i u Andrijevici.  Vanja Kuč, vlasnik vikendice na Trešnjeviku, na putu od Kolašina prema Andrijevici, kaže da je ta saobraćjnica slika odnosa koncesionara i države prema lokalnom stanovništvu.

„Preko tri nedjelje sam zarobljen u svojoj vikendici, jer put nije očišćen. Zima je, nema sječe šume, pa ih ne zanima. Ljeti kada sam na odmoru, dnevno ovuda prođe po 70 kamiona sa drvnom građom. Decenijama unazad, u ovu saobraćajnicu niko ni eura nije uložio, iako smo usred Parka prirode Komovi”, kaže on. Kuč objašnjava da je to saobraćajnica „koja je građena za vrijeme kralja Nikole”, i kada je kopno, pogodna je samo za prolazak kamiona. Tvrdi da bi koncesiona naknada za korišćenje šume ispod Koma bila dovoljna da se put popravi i redovno održava.

„Ivičnjaci su polomljeni, odvodi za vodu su zatrpani, klizišta svuda, asfalt uništen… Sve je to rezultat višegodišnjeg prolaska pretovarenih kamiona. I dalje ovu saobraćajnicu navigacija pokazuje turistima kao najkraću između Kolašina i Andrijevice, pa je sreća što do sada niko nije glavu izgubio”, kaže sagovornik Monitora.

Da su koncesionari pretjerali u nebrizi prema saobraćajnicama koje koriste, tvrdi i predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić. Mora se hitno uvesti kontrola i spriječiti dalje uništavanje lokalnih puteva, tvrdi on. „Šumski koncesionari i građevinski preduzimači velikim mašinama, kamionima troosovincima, dizalicama, gusjeničarima, uništavaju pojedine lokalne asfaltne i makadamske puteve. Uništava se ono što je Opština Kolašin gradila decenijama, kao i ono što je urađeno u mjesnim zajednicama tokom 2019. i 2020. godine, na sanaciji i rekonstrukciji ovih puteva, za šta je izdvojeno više stotina hiljada eura iz kapitalnog budžeta Opštine”, objašnjava on.

Uzaludna su, kaže, dosadašnja ulaganja Opštine, ako se ne promijeni odnos koncesionara. On podsjeća da mnogi lokalni putevi nijesu predviđeni za teške kamione i mašine koji ih svakodnevno uništavaju, a trenutno ne postoje mehanizmi kontrole i zaštite. Sanacija koju povremeno sprovode koncesionari, kaže Đukić, nije ni približna prethodnom stanju i realizuje se bez nadzora.

„Te sanacije su često rezultat neformalnih dogovora sa pojedinim mještanima, ali su finansijski nedovoljne i ne zadovoljavaju opšti interes svih građana MZ. Sanacije moraju biti pod nadzorom nadležnih organa Opštine, finansijski precizno utvrđene, a interes mještana i zajednice transparentno zaštićen. Potrebno je i da se lokalno stanovništvo i MZ pomognu da se ovakve pojave evidentiraju, spriječe i uvede red na putevima koje lokalna samouprava svake godine sanira od njihovog novca i za njihove potrebe i interese“, kaže Đukić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se u najhitnijem roku ne uvede red na kolašinskim lokalnim putevima, vjerovatno će se obistiniti najave mještana pojedinih mjesnih zajednica o blokadi saobraćaja.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo