Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAHTJEVI ZA VRAĆANJE SVETOG STEFANA I MILOČERA DRŽAVI: Urbanistička i vlasnička uzurpacija elitnog ljetovališta  

Objavljeno prije

na

Marko Bato Carević je iz Miločera pozvao premijera Zdravka Krivokapića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da konačno preduzmu nešto i riješe problem gradnje u Miločerskom parku, podsjećajući ih da je stav Opštine Budva da se gradnja zaustavi i gradilište pečatira

 

Zahtjevi građana Budve da se hoteli Sveti Stefan i Miločer vrate u vlasništvo države, sve su učestaliji od kako je promijenjena vlast na opštinskom i državnom nivou. Oni očekuju da nova vlada spriječi prodaju akcija hotela, koje su do sada u nekoliko navrata plasirane i prodate preko Montenegroberze. Hotelima gazduje akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli, u kojem Vlada sa nekoliko državnih fondova posjeduje većinski paket od 58 odsto vrijednosti kapitala.

Mještani naselja Sveti Stefan u više navrata organizovali su proteste sa kojih su upućeni zahtjevi Vladi da se dalja prodaja akcija obustavi, da se vrijedni hoteli, za koje se vezuju zlatne godine crnogorskog turizma, vrate pod okrilje države ili  bivšim vlasnicima, od kojih su nasilno oduzeti polovinom prošlog vijeka.

Podrška mještanima uslijedila je nedavno od predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića, čija je lista na izborima 30. avgusta, osvojila većinu glasova birača na Svetom Stefanu. Carević je kazao kako poznato ljetovlište treba vratiti u vlasništvo države, ali i ispitati kako su se pojedinci, kroz brojne malverzacije, domogli vrijedne imovine i gdje je taj novac.

Preispitivanje poslovanja najveće hotelske kuće u Crnoj Gori, Hotelske grupe Budvanska rivijera, iz koje su prošle godine izdvojeni hoteli Sveti Stefan i Miločer, ukoliko se to želi, biće moguće uskoro, kada se u njoj promijeni upravljačka struktura.

Promjene na vrhu HG Budvanska rivijera očekuju se polovinom aprila, za kada je zakazana Skupština akcionara, na kojoj će biti smijenjeni dosadašnji i imenovani novi predstavnici Vlade u upravnom odboru firme i na poziciji izvršnog direktora. Već je postignut međustranački dogovor da funkciju predsjednika Upravnog odbora HG Budvanska rivijera preuzme Mijomir Pejović, šef opštinskog odbora i odbornik Demokrata. Na mjestu izvršnog direktora viđen je Jovan Gregović, član DNP, doskorašnji direktor Parking servisa.

Pred njima je veliki posao otkrivanja radnji na osnovu kojih je došlo, po mišljenju Carevića, do neravnopravne podjele akcija preduzeća, koje upravlja sa četiri hotela, Palas i Castellastva u Petrovcu, hotelima Aleksandar i Mogren i Turističkim naseljem Slovenska plaža u Budvi.

Carević je kazao kako je „kroz razne mahinacije i nekakve fondove  Opština ostala bez ijedne akcije u HG Budvanska rivijera” iako se zna da je ona gradila Montenegroturist, preduzeće koje je bilo nosilac crnogorskog turizma.

Istovetna podjela akcijskog kapitala prenijeta je na akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli, u kome Vlada posjeduje 58 odsto akcija.

Četrnaest godina nakon zaključenja ugovora o zakupu ljetovališta Sveti Stefan i Miločer ovaj dugoročni aranžman doživljava kolaps na svim nivoima. Uvjeravanja tadašnjih predstavnika Vlade da će proslavljeno ljetovalište u rukama stranaca doživjeti ponovni procvat i povratiti staru slavu, te da će to biti nemjerljivi doprinos crnogorskom turizmu, nisu se obistinila. Grad-hotel Sveti Stefan nestao je iz crnogorske turističke ponude, zajedno sa hotelom Miločer postao je strogo zatvoreni zabran u kome uska grupa ljudi, preko firmi registrovanih na of-šor destinacijama, ubira prihode duže od deceniju, a državi ispostavlja godišnje poreske prijave sa milionskim gubicima u poslovanju.

Nepoznati vlasnici zakupa u trajanju od 42 godine, usmjerili su svoje interese na iskorišćavanje ovog vrijednog resursa na svaki mogući način. Najprije kroz agresivnu urbanizaciju neizgrađenog, pripadajućeg zemljišta pod maslinjacima i borovim šumama, radi sticanja profita kroz gradnju i prodaju objekata, dok uporedo aktivno rade na otkupu akcija turističkog preduzeća od nacionalnog značaja.

Najveći pojedinačni vlasnici kapitala grada hotela Sveti Stefan i Miločer postali su stranci, srpski biznismen Miodrag Kostić i grčki državljanin Petros Statis, predsjednik Upravnog odbora kompanije Adriatic properties DOO, koja upravlja hotelima. Ukoliko se sa plasmanom akcija nastavi tempom iz prethodne godine, može se očekivati da najvredniji državni turistički rizort pređe u privatne ruke.

Predsjednik opštine Carević podržao je mještane u njihovoj borbi da se spriječi gradnja stanova za tržište u Miločeru. Pridružio im se u ponovljenoj blokadi gradilišta hotela Kraljičina plaža. Revoltirani što su teške mašine sa gradilišta u Miločeru uništile lokalni put u Pržnu, mještani su zahtijevali od nadležnih da se srpiječi devastacija ovog primorskog mjesta. Protestu se pridružio i predsjednik budvanskog parlamenta Krsto Radović.

Carević je iz Miločera pozvao premijera Zdravka Krivokapića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da konačno preduzmu nešto i riješe problem gradnje u Miločerskom parku, podsjećajući ih da je stav Opštine Budva da se gradnja zaustavi i gradilište pečatira.

„Mi kao Opština nemamo mogućnost da spriječimo gradnju u Miločerkom parku, znate šta smo sve radili. Protivili smo se da se na toj lokaciji grade stanovi za tržište, jer je to protivno interesima grada, građana i ljudi koji žive na tom lokalitetu,” kazao je Carević.

Reakcije vlasti na zahtjeve Budvana nisu uslijedile, niti se oglasila komisija koju je ministar Mitrović formirao u decembru prošle godine, kao odgovor na mnogobrojne zahtjeve mještana i odbornika u SO Budva da se problem devastacije Miločera riješi. Komisija je osnovana sa zadatkom da izvrši detaljnu analizu dokumentacije koja je pratila ugovor o zakupu, plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure na osnovu koji je odlučeno da se urbanizuje prostor Miločera za potrebe stanogradnje.

Mještani su uradili ono što su mogli, porušili su ogradu na Kraljičinoj plaži, na kojoj je pristup građanima zabranjen punih 14 godina. Poručili su da nisu nasilnici, već su sami sproveli u djelo rješenje Komunalne inspekcije u Budvi, da se ograda ukloni, kada nadležno Ministarstvo to nije učinilo.

Mala Kraljičina plaža postala je privatni zabran na budvanskoj rivijeri, na čijem se crvenom pijesku mogu sunčati samo odabrani. Kraljičina plaža postala je statusni simbol. Nije riječ o gostima hotela Sveti Stefan i Miločer, već o privilegovanim političarima, njihovim porodicama i prijateljima. Iza gvozdenih ograda i bezbjednjaka u crnom, raspoređenih po šumi u zaleđu najljepše plaže na Crnogorskom primorju, povlašćeni se bahate i prkose mještanima koji okupiranim plažama godinama ne mogu prići.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo