Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKSTERNE PROVJERE ZNANJA U DOBA PANDEMIJE: Forma važnija od suštine

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, problematična je iz više razloga. Netransparentna je, nedovoljno obrazložena i ide na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora

 

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, netransparentna je i nedovoljno obrazložena. Ide i na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora.

Iz resora prosvjete, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nedavno su obavijestili javnost da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole i eksterni ispiti za učenike srednjih škola ipak obaviti, uz pomjeranje roka i poštovanje mjera za suzbijanje pandemije. Tako će se mala matura održati 13, 14. i 15. aprila, kada će se, prema riječima državnog sekretara tog Vladinog resora Martina Ćalasana, polagati crnogorsi-srpski,bosanski,hrvatski i albanski jezik, matematika i jedan nastavni predmet po izboru učenika.

Obrazloženje za to što će se eksterni ispiti ipak održati nadležni su podveli pod to da bi suspendovanje značilo kršenje zakona, jer su eksterni testovi utvrđeni Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakonom o gimnaziji i Zakonom o stručnom obrazovanju.

,,Taj argument, prepisan od starog ministarstva, samo je zamagljivanje suštine stvari. Da li je važnije da se zakon ne izmijeni od toga da se sačuva postulat o ravnopravnosti učenika? Opet je, dakle, forma važnija od biti. Ispit je bio i ostao samom sebi cilj. Zbog čega? Da bi Ispitni centar imao dovoljan razlog svog postojanja. Mnogo toga ove školske godine nije se odvijalo po zakonu”,

kaže za Monitor profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević.

,,Očigledno je da novi i stari kadrovi udruženo postupaju po ustaljenom šablonu i da u prosvjeti još nije uspostavljen red. I dalje niko ne konsultuje učenike, nastavnike i roditelje. Niko ne sprovodi kvalitetna istraživanja, u suprotnom bi i odluka bila sasvim drugačija. Odgovorni u Ispitnom centru i Zavodu za školstvo, kao i uvijek, mijenjaju teze, a količina njihove nadmenosti prema nastavnicima i učenicima prelazi sve granice. Umjesto da budemo partneri u odlučivanju, svedeni smo na pasivne sprovodnike nebuloznih odluka”, kaže profesorica Milošević.

Ni učenici nijesu zadovoljni. ,,Kvalitet nastave je, zbog pandemije, znatno smanjen. Brojne nastavne jedinice nisu izučavane, što nam pravi velike poteškoće prilikom spremanja gradiva, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Izrada maturskih ispita ove školske godine biće preveliki zalogaj za sve maturante, uzimajući u obzir činjenicu da redovne ocjene još uvijek nisu završene, a da je u toku i priprema prijemnih ispita”, kaže za Monitor jedna maturantkinja Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici, koja je željela da ostane anonimna.

Kako ističe, zbog nedostatka vremena, organizacije, ali i volje profesora da pomognu učenicima, nije zadovoljna odlukom o neukidanju maturskih ispita.

Iz MPNKS-a su kazali da je, da bi se učenicima olakšali praćenje nastave i priprema za eksterne ispite, Zavod za školstvo za nastavne predmete u osnovnoj školi, gimnaziji, kao i za opšteobrazovne predmete u stručnim školama dostavio plan realizacije nastave u kojima je izvršena redukcija gradiva. Tako se, kako tvrde, pri sastavljanju testova  vodilo računa da nastavni sadržaji koji se obrađuju u završnom razredu budu zastupljeni na osnovnom nivou i da zahtjevniji zadaci u testu budu iz gradiva koje je obrađivano prije izbijanja epidemije.

Profesorica Milošević upozorava da je problematičan kvalitet nastavnih planova, posebno za drugo polugodište. ,,Redukovani planovi sastavljeni su u posljednjem trenutku, neposredno pred početak drugog polugodišta. Pitanje je i koliko su nastavnici imali vremena da se pripreme za njihovu realizaciju. Ispiti su potrebni, navodno, da bi se analizirala razlika u rezultatima prije pandemije i sada. A gdje su dosadašnje analize i izvještaji, kakvog su kvaliteta i kojom su meotodologijom izvedeni? Do prvog ispita ostalo je manje od mjesec dana, a djeca posljednje dvije nedjelje ne idu u školu”.

Maturant iz Srednje ekonomske škole Mirko Vešović za Monitor napominje da su, zbog online nastave, ali i loše tehničke podrške, određeni nastavni sadržaji i oblasti samo prelijetani i nedovoljno izvježbani.

I generacija maturanata JU Gimnazije Stojan Cerović u Nikšiću saglasna je sa svojim vršnjacima iz Podgorice. Obratili su se resoru ministarke Bratić sa molbom za ukidanje maturskog i stručnog ispita. ,,Opcija redukovanog gradiva za maturski ispit nam ne olakšava situaciju. Mnogo učenika sprema prijemne ispite za inostrane fakultete, što priprema mature dodatno otežava. Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja“, navodi se u saopštenju maturanata nikšićke Gimnazije.

Monitor je od resora ministarke Bratić pokušao da dobije odgovore na nedoumice profesora i učenika. Do zaključenja ovog broja, nisu stigli.

Profesorica Jasminka Milošević upozorava da odluka o neukidanju eksternih ispita podstiče diskiminaciju djece na nekoliko nivoa: ,,Kako će djeca koja su oboljela od virusa, koja su u izolaciji, ili su imala teže bolesnike, pa čak i smrtni slučaj u porodici, polagati ispite? I to u zemlji sa zabrinjivajućim brojem oboljelih i smrtnih slučajeva! Osim toga, učenici koji su za ispit odabrali drugi strani jezik ili matematiku, polažu ga u vrijeme kada se polažu i obavezni maturski ispiti – dakle mjesec dana prije učenika koji su birali druge predmete. Očigledno je da su ovi učenici diskriminisani u odnosu na ostale. Šta tek treba da kažemo za djecu koja žive na sjeveru i u planinama, gdje su nestanci struje uobičajena stvar, a kvalitet interneta, kao po pravilu daleko slabiji? O psihičkom i fizičkom zdravlju djece koja su konstantno pod stresom da i ne govorimo”.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) takođe smatraju da bi eksterne provjere znanja trebalo ukinuti do kraja pandemije. Tu inicijativu su i uputili MPNKS-u.  ,,Eksterna provjera znanja jeste zakonska obaveza, ali postoje i zakonski osnovi za njeno ukidanje. Nijednim zakonom o obrazovanju nije propisan online model nastave. Ne zalažemo se za trajno ukidanje eksterne provjere znanja, već za racionalno djelovanje u uslovima nove realnosti”, navodi se u saopštenju više pravne savjetnice u CGO-u Snežane Kaluđerović.

Maturanti su se i prošle godine sa istim zahtjevom obraćali institucijama. Uzalud.

 

Profesorima u 5 do 12 traženi redukovani nastavni planovi

Profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević tvrdi da su profesori filozofije noć prije početka drugog polugodišta dobili poziv od Zavoda za školstvo da pripreme skraćene planove za drugo polugodište i da ih dostave u roku od nekoliko sati. ,,Kolege su me zvale i ja sam insistirala na tome da se odgovorni iz Zavoda jave našem Udruženju profesora filozofije da formalno traže planove, kao i da nam daju dva dana da to završimo. Odbili su. Na kraju su školama poslali godišnji plan koji je urađen samo u skicama, bez ishoda za svaki pojedinačni čas. Koleginica koja je autor tog plana nije dala saglasnost za javno publikovanje“, kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, i kolege koje predaju druge predmete zahtjev za predaju redukovanih planova dobili su sedam dana prije početka polugodišta. ,,Time su nastavnici logike, etike i filozofije stavljeni u neravnopravan položaj i diskriminisani.“, zaključuje Miloševićeva.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo