Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKSTERNE PROVJERE ZNANJA U DOBA PANDEMIJE: Forma važnija od suštine

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, problematična je iz više razloga. Netransparentna je, nedovoljno obrazložena i ide na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora

 

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, netransparentna je i nedovoljno obrazložena. Ide i na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora.

Iz resora prosvjete, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nedavno su obavijestili javnost da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole i eksterni ispiti za učenike srednjih škola ipak obaviti, uz pomjeranje roka i poštovanje mjera za suzbijanje pandemije. Tako će se mala matura održati 13, 14. i 15. aprila, kada će se, prema riječima državnog sekretara tog Vladinog resora Martina Ćalasana, polagati crnogorsi-srpski,bosanski,hrvatski i albanski jezik, matematika i jedan nastavni predmet po izboru učenika.

Obrazloženje za to što će se eksterni ispiti ipak održati nadležni su podveli pod to da bi suspendovanje značilo kršenje zakona, jer su eksterni testovi utvrđeni Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakonom o gimnaziji i Zakonom o stručnom obrazovanju.

,,Taj argument, prepisan od starog ministarstva, samo je zamagljivanje suštine stvari. Da li je važnije da se zakon ne izmijeni od toga da se sačuva postulat o ravnopravnosti učenika? Opet je, dakle, forma važnija od biti. Ispit je bio i ostao samom sebi cilj. Zbog čega? Da bi Ispitni centar imao dovoljan razlog svog postojanja. Mnogo toga ove školske godine nije se odvijalo po zakonu”,

kaže za Monitor profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević.

,,Očigledno je da novi i stari kadrovi udruženo postupaju po ustaljenom šablonu i da u prosvjeti još nije uspostavljen red. I dalje niko ne konsultuje učenike, nastavnike i roditelje. Niko ne sprovodi kvalitetna istraživanja, u suprotnom bi i odluka bila sasvim drugačija. Odgovorni u Ispitnom centru i Zavodu za školstvo, kao i uvijek, mijenjaju teze, a količina njihove nadmenosti prema nastavnicima i učenicima prelazi sve granice. Umjesto da budemo partneri u odlučivanju, svedeni smo na pasivne sprovodnike nebuloznih odluka”, kaže profesorica Milošević.

Ni učenici nijesu zadovoljni. ,,Kvalitet nastave je, zbog pandemije, znatno smanjen. Brojne nastavne jedinice nisu izučavane, što nam pravi velike poteškoće prilikom spremanja gradiva, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Izrada maturskih ispita ove školske godine biće preveliki zalogaj za sve maturante, uzimajući u obzir činjenicu da redovne ocjene još uvijek nisu završene, a da je u toku i priprema prijemnih ispita”, kaže za Monitor jedna maturantkinja Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici, koja je željela da ostane anonimna.

Kako ističe, zbog nedostatka vremena, organizacije, ali i volje profesora da pomognu učenicima, nije zadovoljna odlukom o neukidanju maturskih ispita.

Iz MPNKS-a su kazali da je, da bi se učenicima olakšali praćenje nastave i priprema za eksterne ispite, Zavod za školstvo za nastavne predmete u osnovnoj školi, gimnaziji, kao i za opšteobrazovne predmete u stručnim školama dostavio plan realizacije nastave u kojima je izvršena redukcija gradiva. Tako se, kako tvrde, pri sastavljanju testova  vodilo računa da nastavni sadržaji koji se obrađuju u završnom razredu budu zastupljeni na osnovnom nivou i da zahtjevniji zadaci u testu budu iz gradiva koje je obrađivano prije izbijanja epidemije.

Profesorica Milošević upozorava da je problematičan kvalitet nastavnih planova, posebno za drugo polugodište. ,,Redukovani planovi sastavljeni su u posljednjem trenutku, neposredno pred početak drugog polugodišta. Pitanje je i koliko su nastavnici imali vremena da se pripreme za njihovu realizaciju. Ispiti su potrebni, navodno, da bi se analizirala razlika u rezultatima prije pandemije i sada. A gdje su dosadašnje analize i izvještaji, kakvog su kvaliteta i kojom su meotodologijom izvedeni? Do prvog ispita ostalo je manje od mjesec dana, a djeca posljednje dvije nedjelje ne idu u školu”.

Maturant iz Srednje ekonomske škole Mirko Vešović za Monitor napominje da su, zbog online nastave, ali i loše tehničke podrške, određeni nastavni sadržaji i oblasti samo prelijetani i nedovoljno izvježbani.

I generacija maturanata JU Gimnazije Stojan Cerović u Nikšiću saglasna je sa svojim vršnjacima iz Podgorice. Obratili su se resoru ministarke Bratić sa molbom za ukidanje maturskog i stručnog ispita. ,,Opcija redukovanog gradiva za maturski ispit nam ne olakšava situaciju. Mnogo učenika sprema prijemne ispite za inostrane fakultete, što priprema mature dodatno otežava. Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja“, navodi se u saopštenju maturanata nikšićke Gimnazije.

Monitor je od resora ministarke Bratić pokušao da dobije odgovore na nedoumice profesora i učenika. Do zaključenja ovog broja, nisu stigli.

Profesorica Jasminka Milošević upozorava da odluka o neukidanju eksternih ispita podstiče diskiminaciju djece na nekoliko nivoa: ,,Kako će djeca koja su oboljela od virusa, koja su u izolaciji, ili su imala teže bolesnike, pa čak i smrtni slučaj u porodici, polagati ispite? I to u zemlji sa zabrinjivajućim brojem oboljelih i smrtnih slučajeva! Osim toga, učenici koji su za ispit odabrali drugi strani jezik ili matematiku, polažu ga u vrijeme kada se polažu i obavezni maturski ispiti – dakle mjesec dana prije učenika koji su birali druge predmete. Očigledno je da su ovi učenici diskriminisani u odnosu na ostale. Šta tek treba da kažemo za djecu koja žive na sjeveru i u planinama, gdje su nestanci struje uobičajena stvar, a kvalitet interneta, kao po pravilu daleko slabiji? O psihičkom i fizičkom zdravlju djece koja su konstantno pod stresom da i ne govorimo”.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) takođe smatraju da bi eksterne provjere znanja trebalo ukinuti do kraja pandemije. Tu inicijativu su i uputili MPNKS-u.  ,,Eksterna provjera znanja jeste zakonska obaveza, ali postoje i zakonski osnovi za njeno ukidanje. Nijednim zakonom o obrazovanju nije propisan online model nastave. Ne zalažemo se za trajno ukidanje eksterne provjere znanja, već za racionalno djelovanje u uslovima nove realnosti”, navodi se u saopštenju više pravne savjetnice u CGO-u Snežane Kaluđerović.

Maturanti su se i prošle godine sa istim zahtjevom obraćali institucijama. Uzalud.

 

Profesorima u 5 do 12 traženi redukovani nastavni planovi

Profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević tvrdi da su profesori filozofije noć prije početka drugog polugodišta dobili poziv od Zavoda za školstvo da pripreme skraćene planove za drugo polugodište i da ih dostave u roku od nekoliko sati. ,,Kolege su me zvale i ja sam insistirala na tome da se odgovorni iz Zavoda jave našem Udruženju profesora filozofije da formalno traže planove, kao i da nam daju dva dana da to završimo. Odbili su. Na kraju su školama poslali godišnji plan koji je urađen samo u skicama, bez ishoda za svaki pojedinačni čas. Koleginica koja je autor tog plana nije dala saglasnost za javno publikovanje“, kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, i kolege koje predaju druge predmete zahtjev za predaju redukovanih planova dobili su sedam dana prije početka polugodišta. ,,Time su nastavnici logike, etike i filozofije stavljeni u neravnopravan položaj i diskriminisani.“, zaključuje Miloševićeva.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo