Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKSTERNE PROVJERE ZNANJA U DOBA PANDEMIJE: Forma važnija od suštine

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, problematična je iz više razloga. Netransparentna je, nedovoljno obrazložena i ide na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora

 

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, netransparentna je i nedovoljno obrazložena. Ide i na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora.

Iz resora prosvjete, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nedavno su obavijestili javnost da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole i eksterni ispiti za učenike srednjih škola ipak obaviti, uz pomjeranje roka i poštovanje mjera za suzbijanje pandemije. Tako će se mala matura održati 13, 14. i 15. aprila, kada će se, prema riječima državnog sekretara tog Vladinog resora Martina Ćalasana, polagati crnogorsi-srpski,bosanski,hrvatski i albanski jezik, matematika i jedan nastavni predmet po izboru učenika.

Obrazloženje za to što će se eksterni ispiti ipak održati nadležni su podveli pod to da bi suspendovanje značilo kršenje zakona, jer su eksterni testovi utvrđeni Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakonom o gimnaziji i Zakonom o stručnom obrazovanju.

,,Taj argument, prepisan od starog ministarstva, samo je zamagljivanje suštine stvari. Da li je važnije da se zakon ne izmijeni od toga da se sačuva postulat o ravnopravnosti učenika? Opet je, dakle, forma važnija od biti. Ispit je bio i ostao samom sebi cilj. Zbog čega? Da bi Ispitni centar imao dovoljan razlog svog postojanja. Mnogo toga ove školske godine nije se odvijalo po zakonu”,

kaže za Monitor profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević.

,,Očigledno je da novi i stari kadrovi udruženo postupaju po ustaljenom šablonu i da u prosvjeti još nije uspostavljen red. I dalje niko ne konsultuje učenike, nastavnike i roditelje. Niko ne sprovodi kvalitetna istraživanja, u suprotnom bi i odluka bila sasvim drugačija. Odgovorni u Ispitnom centru i Zavodu za školstvo, kao i uvijek, mijenjaju teze, a količina njihove nadmenosti prema nastavnicima i učenicima prelazi sve granice. Umjesto da budemo partneri u odlučivanju, svedeni smo na pasivne sprovodnike nebuloznih odluka”, kaže profesorica Milošević.

Ni učenici nijesu zadovoljni. ,,Kvalitet nastave je, zbog pandemije, znatno smanjen. Brojne nastavne jedinice nisu izučavane, što nam pravi velike poteškoće prilikom spremanja gradiva, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Izrada maturskih ispita ove školske godine biće preveliki zalogaj za sve maturante, uzimajući u obzir činjenicu da redovne ocjene još uvijek nisu završene, a da je u toku i priprema prijemnih ispita”, kaže za Monitor jedna maturantkinja Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici, koja je željela da ostane anonimna.

Kako ističe, zbog nedostatka vremena, organizacije, ali i volje profesora da pomognu učenicima, nije zadovoljna odlukom o neukidanju maturskih ispita.

Iz MPNKS-a su kazali da je, da bi se učenicima olakšali praćenje nastave i priprema za eksterne ispite, Zavod za školstvo za nastavne predmete u osnovnoj školi, gimnaziji, kao i za opšteobrazovne predmete u stručnim školama dostavio plan realizacije nastave u kojima je izvršena redukcija gradiva. Tako se, kako tvrde, pri sastavljanju testova  vodilo računa da nastavni sadržaji koji se obrađuju u završnom razredu budu zastupljeni na osnovnom nivou i da zahtjevniji zadaci u testu budu iz gradiva koje je obrađivano prije izbijanja epidemije.

Profesorica Milošević upozorava da je problematičan kvalitet nastavnih planova, posebno za drugo polugodište. ,,Redukovani planovi sastavljeni su u posljednjem trenutku, neposredno pred početak drugog polugodišta. Pitanje je i koliko su nastavnici imali vremena da se pripreme za njihovu realizaciju. Ispiti su potrebni, navodno, da bi se analizirala razlika u rezultatima prije pandemije i sada. A gdje su dosadašnje analize i izvještaji, kakvog su kvaliteta i kojom su meotodologijom izvedeni? Do prvog ispita ostalo je manje od mjesec dana, a djeca posljednje dvije nedjelje ne idu u školu”.

Maturant iz Srednje ekonomske škole Mirko Vešović za Monitor napominje da su, zbog online nastave, ali i loše tehničke podrške, određeni nastavni sadržaji i oblasti samo prelijetani i nedovoljno izvježbani.

I generacija maturanata JU Gimnazije Stojan Cerović u Nikšiću saglasna je sa svojim vršnjacima iz Podgorice. Obratili su se resoru ministarke Bratić sa molbom za ukidanje maturskog i stručnog ispita. ,,Opcija redukovanog gradiva za maturski ispit nam ne olakšava situaciju. Mnogo učenika sprema prijemne ispite za inostrane fakultete, što priprema mature dodatno otežava. Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja“, navodi se u saopštenju maturanata nikšićke Gimnazije.

Monitor je od resora ministarke Bratić pokušao da dobije odgovore na nedoumice profesora i učenika. Do zaključenja ovog broja, nisu stigli.

Profesorica Jasminka Milošević upozorava da odluka o neukidanju eksternih ispita podstiče diskiminaciju djece na nekoliko nivoa: ,,Kako će djeca koja su oboljela od virusa, koja su u izolaciji, ili su imala teže bolesnike, pa čak i smrtni slučaj u porodici, polagati ispite? I to u zemlji sa zabrinjivajućim brojem oboljelih i smrtnih slučajeva! Osim toga, učenici koji su za ispit odabrali drugi strani jezik ili matematiku, polažu ga u vrijeme kada se polažu i obavezni maturski ispiti – dakle mjesec dana prije učenika koji su birali druge predmete. Očigledno je da su ovi učenici diskriminisani u odnosu na ostale. Šta tek treba da kažemo za djecu koja žive na sjeveru i u planinama, gdje su nestanci struje uobičajena stvar, a kvalitet interneta, kao po pravilu daleko slabiji? O psihičkom i fizičkom zdravlju djece koja su konstantno pod stresom da i ne govorimo”.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) takođe smatraju da bi eksterne provjere znanja trebalo ukinuti do kraja pandemije. Tu inicijativu su i uputili MPNKS-u.  ,,Eksterna provjera znanja jeste zakonska obaveza, ali postoje i zakonski osnovi za njeno ukidanje. Nijednim zakonom o obrazovanju nije propisan online model nastave. Ne zalažemo se za trajno ukidanje eksterne provjere znanja, već za racionalno djelovanje u uslovima nove realnosti”, navodi se u saopštenju više pravne savjetnice u CGO-u Snežane Kaluđerović.

Maturanti su se i prošle godine sa istim zahtjevom obraćali institucijama. Uzalud.

 

Profesorima u 5 do 12 traženi redukovani nastavni planovi

Profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević tvrdi da su profesori filozofije noć prije početka drugog polugodišta dobili poziv od Zavoda za školstvo da pripreme skraćene planove za drugo polugodište i da ih dostave u roku od nekoliko sati. ,,Kolege su me zvale i ja sam insistirala na tome da se odgovorni iz Zavoda jave našem Udruženju profesora filozofije da formalno traže planove, kao i da nam daju dva dana da to završimo. Odbili su. Na kraju su školama poslali godišnji plan koji je urađen samo u skicama, bez ishoda za svaki pojedinačni čas. Koleginica koja je autor tog plana nije dala saglasnost za javno publikovanje“, kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, i kolege koje predaju druge predmete zahtjev za predaju redukovanih planova dobili su sedam dana prije početka polugodišta. ,,Time su nastavnici logike, etike i filozofije stavljeni u neravnopravan položaj i diskriminisani.“, zaključuje Miloševićeva.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TU DRAŽINI NASLJEDNJICI, TU MILO PRVI GERILAC CRNE GORE: Tuguj, bronzana stražo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sjednica parlamenta u četvrtak nije nastavljane do zaključenja Monitora. Glasanje čekaju budžet, rezolicija o Srebrenici, ministar pravde. Iz DF-a stiže obavještenje da oni neće glasati ni za jedan novi prijedlog koji stigne od Vlade Zdravka Krivokapića. Poslanici DPS obukli su odijela i čekaju glasanje. Početak razrješenja ili novi zaplet

 

Skupštinska rasprava o zahtjevu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić bude razriješen dužnosti, nakon što je odbio da podnese ostavku, zbog negiranja genocida u Srebrenici i relativizovanja presuda međunarodnih sudova koji su taj genocid presudili i osudili, postala je dramatičnija nego što se moglo pretpostaviti.

To da  Vlada nema podršku dobrog dijela  većine u parlamentu znali smo od ranije. Kao što nikakvu novost nije predstavljala ni premijerova namjera da se, koliko god je to moguće, distancira od predstavnika naroda iz poslaničkih klubova DF-a, PzP-a i, sve više, SNP-a. Ali dubina razdora je iznenadila čak i  upućene.

Premijer je  otišao iz Skupštine nakon što je poslanicima vladajuće većine i malobrojnim predstavnicima opozicije koji su se seirili, poručio kako je „ovdje prisutan nemoral i političko licemjerje“. Još je Krivokapić onima koji su ga predložili i izabrali za premijera zamjerio: „Pozivate na dijalog a čitavo vrijeme ucjenjujete… Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanje što je to politika“.

Oni su potom, pošto ih je premijer ostavio da sami vidaju rane, poručili da se, nakon „kafansko-prostačkog nastupa premijera, osjećaju loše zato što podržavaju čovjeka koji je nedorastao povjerenom poslu“ (citat Miodrag Lekić). Odnosno, da je „danas pravi momenat“ za razgovore unutar vladajuće koalicije o izboru novog premijera i Vlade pošto „ovaj premijer zaista ne zaslužuje da vodi Vladu” (Slaven Radunović).

Prethodno je i Milan Knežević definisao odnos DF-a prema Krivokapiću: ,,Ako budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer“. Iskustvo nas uči da obećanja, baš kao ni prijetnje, čelnika DF-a ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, ali je sve očiglednije da postojeća kohabitacija na relaciji zakonodavna – izvršna vlast ne može trajati još dugo, a da ozbiljno ne ugrozi osnovne interese građana. Makar bilo jasno da je postojeća Vlada, možda, najviše što aktuelna većina može da ponudi.

Knežević objašnjava: „Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi oproste glasači što sam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice (Krivokapić-Bečić-Abazović, prim. Monitora) mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UCK tvorevinu Kosovo”. Pa dodaje kako DF „ne obavezuje Sporazum sklopljen bez znanja onih koji su podržali Krivokapića. U Sporazumu ne piše Srebrenica pa se premijer poziva na sporazum…“.

Dodatna objašnjenja ponudio je Jovan Vučurović, poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Ministra Leposavića napadaju oni koji godinama istrajavaju u mržnji i fašizmu prema srpskom narodu kaže on: ,,Tačka spajanja svih koji napadaju ministra je antisprstvo”. Pa precizira da su tu „DPS i sateliti, montenegrinski fanatici u medijima, tu je takođe i koncern Vijesti kao klasični antisrpski medij tu su i tzv. građanisti, a u stvari okoreli antisrbi“. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode ne da ministra pravde koji se proljetos proslavio izjavom: „Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Još je Leposavić, tada, obznanio da je sud u Hagu „izgubio svoj legitimitet“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

80 GODINA OD OPERACIJE BARBAROSA: Uloga Jugoslovena u špijunskim igrama između Hitlera i Staljina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno objavljena knjiga njemačkog publiciste i novinara Mihaela Martensa o Ivu Andriću „U požaru svjetova“ otkriva malo poznate detalje o spektakularnom obavještajnom radu ambasade Kraljevine Jugoslavije u Berlinu uoči i nakon početka Drugog svjetskog rata

 

U 3 sata i 15 minuta  22. juna 1941, njemački radio vezisti su poslali kodni signal Dortmund za 3 miliona njemačkih vojnika nagomilanih uz granicu Sovjetskog Saveza u dužini od 2.900 km. Time je otpočeo Slučaj Barbarosa – kako se kodno zvala invazija na Sovjetski Savez. Dojučerašnji saveznici, koji su zajedno počeli Drugi svjetski rat napadom na Poljsku i raskomadali istočnu Evropu, od toga trena su smrtni protivnici. Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin i njegova Crvena armija su zatečeni nespremni jer nisu očekivali rat prije nego Njemci dotuku Veliku Britaniju i time izbjegnu fatalni rat na dva fronta kao 1914. Crvena armija je bila daleko brojnija po ljudstvu i naoružanju od Njemačke i njenih saveznica. Međutim, njemačka avijacija je samo u prva tri dana rata zbrisala preko 3.900 sovjetskih borbenih aviona, od kojih je ogromna većina uništena na zemlji, uz gubitak od svega 78 svojih. Nakon šest dana rata, njemačke oklopne jedinice su već bile u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, pošto su munjevito razbile i uništile 5 sovjetskih armija.

Sva dotadašnja upozorenja Moskvi o predstojećem napadu Staljin je odbacivao kao provokacije Britanije i njenih saveznika kojima je, po njegovom ideološkom ubjeđenju, cilj bio da ga uvuku u rat za kapitalističke i imperijalističke ciljeve. Staljin je doprinio nespremnosti svog carstva za rat jer je u čistkama i montiranim suđenjima krajem 30-ih poubijao preko 30.000 visokih oficira zamijenivši ih partijski podobnim ali vojnički nesposobnim kadrom. Od pet maršala Sovjetskog Saveza samo su dva sačuvali glave na ramenima dok je samo jedan armijski general, od ukupno 16, preživio čistke. Od ukupno 57 komandanata korpusa, 50 su pogubljeni kao „narodni neprijatelji i kontrarevolucionari“ uz koje su likvidirana i 154 divizijska generala od ukupno 186.

Njemački vođa Adolf Hitler je 18. decembra 1940. godine izdao u najvećoj tajnosti Direktivu br. 21  kojom se naređuju pripreme i glavni pravci invazije. Međutim, nije se ni završila kalendarska 1940. godina a iz jugoslovenske ambasade u Berlinu je stigao u Beograd izvještaj da Njemačka priprema vojni pohod na Rusiju.

Ambasador u nacističkoj Njemačkoj je od aprila 1939. godine jugoslovenski pisac i kasniji nobelovac Ivo Andrić. Osoblje ambasade je malobrojno i čini ga svega 15 zaposlenih. Jedan od njih je i četrdesetdvogodišnji vojni ataše i pukovnik Vladimir Vauhnik koji je stigao u Berlin nekoliko mjeseci prije Iva Andrića. Vauhnik je bivši pitomac austro-ugarske vojne gimnazije u Mariboru. Tokom Prvog svjetskog rata je ranjen i povučen u pozadinu. Po osnivanju Jugoslavije završava generalštabnu školu u Beogradu i kasnije prestižnu višu vojnu školu u Francuskoj. Prije nego je poslat u diplomatsku službu u Njemačku, radi kao profesor na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje predaje vojnu strategiju. Osim maternjeg slovenačkog govori još pet jezika, uključujući i njemački bez akcenta. Odmah po dolasku u Berlin Vauhnik je razvio živopisnu objavještajnu aktivnost koja će mu donijeti divljenje i samih Njemaca.

Krajem 1940. godine na prijemu kod Maršala Njemačkog Rajha i drugog čovjeka države Hermana Geringa uspio je od njega samog kroz ćaskanje dobiti podatak da će Njemačka do polovine proljeća 1941. godine imati 200 divizija na raspolaganju. S obzirom na to da je protiv Britanije dovoljno svega 40-ak divizija, Vauhnik je logički zaključio da je toliko povećanje Vermahta (njemačke armije) uvertira u rat protiv Rusije. Ubrzo njegove procjene potvrđuje slovački vojni ataše u Berlinu koji mu saopštava da im Njemci traže da „spreme dvije divizije za operacije na Istoku“.

Ubrzo će u Beograd početi da stižu vrlo precizni podaci o proizvodnji lovaca, bombardera, tenkova i druge moderne vojne opreme sa detaljnim tehničkim karakteristikama. Takođe Vauhnik šalje iscrpne izvještaje o njemačkim vojnim transportima prema granici sa Rusijom kao i operativne planove protiv Jugoslavije i Grčke. On poimenice navodi njemačke divizije sa matičnim brojevima koje su određene za glavni udar na Balkan i kasnije na Rusiju . Vauhnik je, nakon martovskog puča u Beogradu, 1. aprila 1941. godine, poslao kraljevskom generalštabu informaciju da slijedi njemački napad na Jugoslaviju 6. aprila.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo