Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POTVRĐENA PRESUDA NOVINARU JOVU MARTINOVIĆU: Kazna novinaru, podstrek kriminalu

Objavljeno prije

na

Na slučaj suđenja i robijanja istraživačkog novinara Jova Martinovića godinama reaguju sve relevantne međunarodne organizacije. Nakon osuđujuće presude Višeg suda, koju je ove nedjelje potvrdio Apelacioni, čak i iz Evropske komisije,upozorili su da očekuju pošteno suđenje. Nije ga bilo

 

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je sudsku odluku kojom je Viši sud u Podgorici novinara Jova Martinovića osudio na godinu dana zatvora. Prema presudi Marinović je  posredovao u švercu narkotika, tako što je navodno iskoristio svoja poznanstva iz novinarske profesije kako bi spojio krijumčare.

Martinović je osuđen iako je tvrdio da je kontaktirao sa krijumčarima samo u cilju snimanja dokumentarnog filma.

,,Ovakva odluka je dokaz da je crnogorsko pravosuđe zarobljeno da njime upravljaju strukture koje su van njega. Zato je u takvom pravosuđu nemoguće očekivati pravdu. Dovoljno je reći da mi je  pet godina sudila žena (sutkinja Vesna Pean, pr aut.) koja na to nije imala pravo,  jer je odlučivala o mom pritvoru što je protiv zakona”, pojašnjava Martinović.

Martinović smatra da je u pitanju obračun sa istraživačkim novinartsvom i kritičkim novinarima, te da je pravosuđe protiv njega iskoristilo lažno svjedočenje svjedoka saradnika.

,,Ovakva presuda je podrška narko-trafikingu i organizovanom kriminalu jer je čovjeku koji je uhvaćen sa 20 kilograma marihuane to jednostavno oprošteno u zamjenu za lažno svjedočenje protiv mene. Sud ovim šalje poruku da se isplati, ako radite za državu i švercujete drogu, a ako ste politički nepodobni mogu vam svašta staviti na teret”, poručuje Martinović, koji je u Istražnom zatvoru proveo 14 i po mjeseci, tako da  je potvrđenu kaznu izdržao.

Sud tvrdi da  Martinovićev susret sa drugim optuženim u ovom slučaju – Duškom Martinovićem, svjedokom saradnikom Namikom Selmanovićem i Jonuzom Hadžibetijem – nije bio u cilju snimanja dokumentararnog filma, niti objave bilo čega u vezi sa krijumčarenjem narkotika.  U obrazloženju tvrde da novinar nije planirao da snima dokumentarac o švercu narkotika već o trgovini oružjem.  Ignorišući da je svakako radio svoj posao.

Martinović je u izjavi za Monitor, u oktobru prošle godine, nakon odluke Višeg suda, ovako pojasnio slučaj: „Svjedok saradnik je narkodiler koji je uhvaćen sa 20 kilograma marihuane koju je on prodao Dušku Martinoviću. Njemu je Specijalno tužilastvo oprostilo krivično djelo u zamjenu za svjedočenje protiv mene, po nalogu specijalne tužiteljke Mire Samardžić. Ista tužiteljka je pritiskala Duška Martinovića da da lažni iskaz protiv mene kako bi mu dala sporazum o priznanju krivice, što je on odbio“.

Crni dan za slobodu medija u Crnoj Gori – ocijenili su Reporteri bez granica (RSF) u oktobru prošle godine komentarišiću presudu Višeg suda. „Istraživački novinar Jovo Martinović proglašen je krivim za posredovanje u švercu droge u Višem sudu Crne Gore. Ponovo. Uprkos nedostatku dokaza koje je ustanovio Apelacioni sud 2019. Kazna: godina u zatvoru“, naveli su iz RSF

Martinović je tada objasnio da je u pitanju truli kompromis: ,,Oslobodili su me za članstvo u kriminalnoj organizaciji, ali su me osudili za posredovanje u narkoticima. Dali su mi godinu dana zatvora. To je klasični kompromis da sebi sačuvaju obraz“, kazao je Martinović.

Da podsjetimo da je slučaj otvoren u oktobru 2015. godine kada je zajedničkom akcijom crnogorske i hrvatske policije uhapšeno 17 osoba, među kojima je bio i Martinović, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije, na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter, koji je priznao da je učestvovao u švercu, zbog čega je osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora.

On je, međutim, odbacio optužbe da je formirao kriminalnu organizaciju i da ostali optuženi imaju bilo kakve veze sa švercom droge i kriminalnim udruživanjem.

Novinar Martinović sve vrijeme tvrdi da je u kontaktu sa Duškom Martinovićem, i ostalim osumnjičenima, bio isključivo zbog istraživanja u vezi sa Pink Panterima. Martinović je u više navrata istraživao Pink Pantere – kao producent saradnik na dokumentarcu iz 2013. godine Smash and Grab (Razbij i zgrabi), a godinu kasnije sa medijskom grupom Vice radio je na produkciji dokumentarnog serijala o Pink Panterima i sarađivao je sa Duškom Martinovićem, koji je jedan od glavnih sagovornika u seriji i koji je odležao više godina u zatvoru zbog pljačke dragulja na Azurnoj obali.

Jovo Martinović je poznat po svom radu na istraživačkim pričama za mnoge međunarodne medije kao što su The Economist, Newsday, Global Post, The Financial Times, Die Siiddeutsche Zeitung, BIRN i VICE medijska grupa.

Martinovićevi međunarodni poslodavci dostavili su Komisiji za napade na novinare, koja je istraživala ovaj slučaj, jasne izjave da se novinar po njihovom nalogu, bavio temom organizovanog kriminala. Međutim sud to nije uvažio.

Sada stižu oštre reakcije iz inostranstva. Međunarodna organizacija Reporteri bez granica ocijenila je da je presuda Apelacionog suda karikiranje pravde i sramota za državu. ,,Ovo je karikiranje pravde i sramota za državu koja želi da se pridruži Evropskoj uniji (EU)”, poručili su iz RSF na Tviteru.

U zajedničkom saopštenju 11 organizacija za slobodu medija i novinara takođe je osudilo osuđujuću presudu Apelacionog suda.

,,Iako on neće biti u zatvoru, zbog vremena koje je već proveo iza rešetaka, Martinović će imati kriminalni dosije, samo zbog svog novinarskog rada. Osuđujemo presudu i žalimo što Apelacioni sud nije ugrabio priliku da  oslobodi međunarodno nagrađivanog novinara i time pošalje poruku podrške istraživačkom novinarstvu u Crnoj Gori, navodi se u zajedničkom saopštenju Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Evropskog centra za slobodu medija (ECPMF), Evropske federacije novinara (EFJ), Neograničene slobode medija, Međunarodne razmjene slobode izražavanja (IFEX), Međunarodne federacije novinara (IFJ), Međunarodnog instituta za medije(IPI), OBC Transevropa, Reportera bez granica (RSF), Organizacije medija Jugoistočne Evrope (SEEMO) i Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Ove organizacije su poručile da su solidarne sa Martinovićem i svim istraživačkim novinarima u Crnoj Gori.

,,Pozivamo vlasti Crne Gore i sudove da rade sa posvećenošću prema medijskim slobodama i evropskim standardima, što je dio njihove obaveze u pristupanju Evropskoj uniji (EU), i da osiguraju da Martinović ubuduće neće biti kriminalizovan i progonjen zbog novinarstva”, piše u saopštenju.

I ranije su novinarske organizacije više puta protestovale poručujući da je Martinović osuđen iako je samo radio svoj posao.

Tako je nakon prve osuđujuće presude, u januaru 2019. godine Evropski centar za slobodu štampe i medija istekao da su ta organizacija i njeni partneri „zgroženi presudom“ i da je osuđuju.

U saopštenju su postavili pitanje na koje ni do danas crnogorska javnost nije dobila odgovor – Da li je bilo pritisaka na Viši sud u Podgorici u Martinovićevom slučaju koji su uticali na ovakvu  odluku.

Ujedno su izrazili zabrinutost da dokazi, ili nedostatak dokaza, nisu odlučili o ishodu ovog suđenja već da su zvaničnici tada vladajuće stranke diktirali presudu. Iako je vladajuća stranka sada u opoziciji, njihovi diktati u sudstvu ne prestaju.

Na osuđujuću presudu Višeg suda u oktobru prošle godine ekspresno je reagovano iz Evropske komisije (EK). „Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji. Novinari bi trebalo da mogu da obavljaju svoje dužnosti profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. Vjerujem da znate da smo u posljednjem izvještaju EK, konstatovali da nema napretka u slobodi izražavanja”, kazala je Ana Pisonero, portparolka Evropske komsije. Ona je dodala da EK ne komentariše sudske odluke koje su podložne žalbama, kao što je u ovom slučaju, i izrazila očekivanje da će Martinović imati pošteno suđenje u skladu s međunarodnim i EU standardima.

Pisonero i EK su reagovali i ove nedjelje ponavljajući da nastavak procesa treba da bude u skladu sa EU standardima.

Vlast se promijenila, ali ne i u sudstvu. Oni još uvijek šalju poruku  –  ako istražujete moćnike, u institucijama pod njihovom kontrolom može vas stići kazna.

Svetlana ĐOKIĆ
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo